A pred zatvaranje Haškog tribunala, posljednji izvještaj o njegovom radu pred Savjetom bezbjednosti. Dok iz Tribunala tvrde da je bilo ključno utvrditi individualnu odgovornost i da je misija ispunjena, ruski amabasador ocjenjuje – Tribunal je diskreditovao ideju međunarodne pravde.
Da li smo mogli bolje? Vjerovatno. Da li smo mogli biti efikasniji? DA. Da li smo imali izbora? NE. Ovo je pred Savjetom bezbjednosti, istakao predsjednik Tribunala Karmel Ađijus. Ipak, smatra da je misija ispunjena. Tvrdi da je stigla pravda za žrtve, ali ne kroz presude narodima i zemljama, već pojedincima. Podsjeća da se vrata Tribunala zatvaraju, nakon prvostepene odluke generalu Ratku Mladiću i drugostepe hercegovačkoj šestorki – Prliću i drugima.
– U vezi sa slučajem „Prlić i drugi“, možemo se saglasiti da je ono što se desilo u sudnici veoma tragično. Tribunal pristupa najozbiljnije ovom incidentu koji se temeljno istražuje. Ipak, ne smije se dozvoliti da ove okolnosti zasjene posljednje sedmice rada Suda ili podriju presude Tribunala – rekao je Ađijus.
Presude u drugostepenim postupcima donosiće međunarodni rezidualni mehnizam za krivične sudove kojim predsjedava Teodor Meron. Najavio je da se pretres po žalbi tima odbrane Radovana Karadžića očekuje sredinom sljedeće godine, a presuda krajem 2019. U predmetu Vojislav Šešelj, žalbeni pretres zakazan je za 13. decembar, a presuda se očekuje u prvoj polovini sljedeće godine.
Glavni tužilac Serž Bramerc uvjerava da je njegov zadatak i dalje privođenje pravdi onih koji su činili zločine. Priznaje da u nekim slučajevima žrtve, ipak, nisu dočekale pravdu. To, dodaje, potvrđuju posljednje dvije sedmice, koje su pokazale da zločini i dalje imaju otvorene rane.
– Uvijek smo insistirali na principu individualne odgovornosti. Činjenica je da zločine nisu počinile nacije i narodi, već pojedinci. Prije svega, iz političkog i vojnog vrha – rekao je Bramerc.
Međutim, ruski predstavnik Petar Iličev upozorava na dvostruke aršine jer, kako kaže, niko nije osuđen za „varvarske“ zločine nad Srbima. Rusija ocjenjuje da je Tribunal „potkopao napore“ da se u bivšoj Jugoslaviji „uspostavi mir postizanjem pravde“ time što su njegove presude izazivale nove sporove medju državama i narodima u regionu.
– Tribunal nije djelovao kao nepristrasan i nezavisan organ. Pokazatelji govore da su apsolutna većina osuđenih Srbi. Više od 60 odsto. Osuđeni su na više od 1000 godina zatvorske kazne – kaže Iličev.
Ruski predstavnik upozorava i da Tribunal nije optuženima pružao primjerenu zdravstvenu njegu. Na selektivnu pravdu u radu haškog Tribunala upozorila je i predstavnica Srbije – ministarka pravde Nela Kuburović.
– Od ukupnog broja osuđenih lica, 70 odsto su Srbi, 19 odsto Hrvati, šest odsto Bošnjaci i samo dva odsto Albanci. To pokazuje selektivnu pravdu Haškog tribunala, posebno u kontekstu mandata da bi trebalo da uspostavi istinu o konfliktu na prostoru bivše Jugoslavije – kaže ona.
Na individualnoj odgovornosti insistirala je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koju je Bramerc zabunom nazvao predsjednicom Srbije. Na sjednici Savjeta bezbjednosti ponovila je ono što je u razgovoru sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guteresom – da je zabrinuta da se haška presuda šestorici Hrvata iz BiH „razvija u osudu Hrvatske“.
– Sud u Hagu je sudio pojedincima. Bilo kakva tumačenja ove presude van pravnog okvira i odsustvo eksplicitnih dokaza neophodnih za uspostavljanje kriminalne odgovornosti Hrvatske ili njenog rukovodstva bila bi pogrešna – rekla je ona.
A SAD su, svojim obraćanjem, još jednom pokazale kakav odnos imaju prema sudu u Hagu i onome što se u bivšoj Jugoslaviji dogodilo `90-ih. Pomenuli su presudu generalu Ratku Mladiću, koja, kažu, mora biti poštovana. Srbiju su pozvali da sarađuje sa rezidualnim mehanizmom u slučaju Vojislava Šešelja. Ni riječi o potvrdi presude hercegovačkoj šestorki.
Izvor: Radio Televizija Republike Srpske