arrow up

Podijelite vijest:

Prvo ih zatvorili u logore, pa im prekinuli radni odnos

Krizni štab opštine Odžak krajem maja 1992. godine prekinuo je radni odnos sa 445 radnika iz 23 preduzeća i ustanove, a među otpuštenima je bilo najviše Srba, koji su 20 dana ranije zatvoreni u odžačke logore.

 obrazloženje Odluke o prestanu radnog odnosa
obrazloženje Odluke o prestanu radnog odnosa

Najviše ljudi otpušteno je iz preduzeća “Novogradnja”, gdje je radni odnos prekinut za 132 ljudi.

Posao je izgubilo i 87 radnika preduzeća “Posavina”, 30 ljudi koji su bili zaposleni u Domu zdravlja, 25 radnika u Skupštini opštine, 24 zaposlenih u Osnovnoj školi “Bratstvo i jedinstvo”, 23 u “Plastici”, 21 radnik u “Prevoz turistu”, 13 u pošti…

Ukupno su 23 preduzeća i ustanove sa čijim radnicima je Krizni štab prekinuo radni odnos, a odluka o tome donesena je 30. maja 1992. godine.

Početkom maja sa odžačkog područja 1.300 Srba zarobljeno je i zatvoreno u logore u Osnovnoj školi i u Fabrici “Strolit”, dok su srpske žene zatvarane i po privatnim kućama i stanovima gdje su se nad njima seksualno iživljavali pripadnici HVO-a, kažu u Udruženju logoraša “Odžak `92”.

U odluci o prekidu radnog odnosa navedeno je da je to učinjeno jer se 18. maja nisu pojavili na radnom mjestu, desetak dana nakon što su zatočeni u logore.

Prema navodima iz odluke, to su ljudi koji su pozivani da se jave na posao putem lokalne radio-stanice, a iz toga su bile izuzete majke sa djecom mlađom od sedam godina i pripadnici HVO-a.

Članovi Kriznog štaba su uzeli u obzir mogućnost da rješenja o prestanku radnog odnosa neće moći da uruče svim radnicima, pa su poručili da će biti istaknuta na oglasnoj tabli u preduzeću i da će se smatrati da su uručena.

Logori u Odžaku bili su pod komandom 102. Odžačke brigade Hrvatskog vijeća odbrane.

Iz odžačkog Udruženja logoraša podsjećaju da su nad srpskim zarobljenicima u logorima u Odžaku primijenjene 132 metoda mučenja, a da je 62 ljudi ubijeno. Srpske žene, djevojke i djevojčice bile su silovane. Najmlađa žrtva imala je deset, a najstarija 60 godina.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​