Promovisan zbornik radova „Srpska poezija stradanja i patnje“

Datum objave: četvrtak, decembar 13, 2018
Veličina slova: A- A+

Zbornik sadrži 25 eseja i stručno-metodičkih radova u kojima 15 autora, profesora srpskog jezika i književnosti, tumači poeziju stradanja, patnje i muka koje su Srbi pretrpjeli od Jasenovca, Jadovna, Gline, hercegovačkih jama, preko Šumarica do NATO bombardovanja 1999. godine.

Promovisana “Srpska poezija stradanja i patnje”, Foča. Foto: Srna

U fočanskom Centru za kulturu i informisanje promovisan je zbornik radova „Srpska poezija stradanja i patnje“, priređivača Rada Lalovića, kao nastavak na poetsku rukovet „Pred sjenima srpskih mučenika“.

Zbornik sadrži 25 eseja i stručno-metodičkih radova u kojima 15 autora, profesora srpskog jezika i književnosti, tumači poeziju stradanja, patnje i muka koje su Srbi pretrpjeli od Jasenovca, Jadovna, Gline, hercegovačkih jama, preko Šumarica do NATO bombardovanja 1999. godine.

Na sinoćnjoj promociji je istaknuto da knjiga može poslužiti u nastavi kao pomoćni udžbenik, ali da je namijenjena i široj publici.

Priređivač Rade Lalović kaže da je zbornik rezultat nastojanja Republičkog pedagoškog zavoda i Ministarstva prosvjete Republike Srpske da u nastavne predmete uđe njegovanje kulture sjećanja.

„Pošto takvih izbora poezije nije bilo, prvo smo napravili poetsku rukovet `Pred sjenima srpskih mučenika`, a onda se otvorila potreba da se napravi i zbornik radova o tumačenju te poezije“, kaže Lalović.

On napominje da je i Aristotel govorio da su pjesnici i poezija mnogo bitniji od istorije i istoričara, jer za razliku od istorije, koja bilježi smo ono što se desilo, poezija prenosi i osjećanja naroda.

Osim istorije, poezija svjedoči emociju, muku i patnju, sve ono što prati stradanje naroda i što biva baza za njegovanje kulture sjećanja na tu muku i patnju, a da bi se zločin prezreo, kao i zločinac. Da se ne bi pamtilo zlo, nego muka – u tome je veličina poezije“, rekao je Lalović.

Jedan od autora, profesor srpskog jezika u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ iz Foče Duško Krsmanović napisao je rad o poeziji koja svjedoči o stradanju u Jasenovcu.

„Veoma je malo poetskih svjedočenja o ovom koncentracionom logoru, jednom od najvećih u istoriji. Istorijske okolnosti nakon Drugog svjetskog rata nisu dozvoljavale da se govori o toj temi na onaj način kako bi trebalo. Nekako mi Srbi kao narod lako zaboravljamo svoja stradanja, osjeća se neki stid, strah. Ja sam to nazvao dogovorenim ćutanjem, čemu je doprinijela komunistička vlast, nakon čijeg je sloma krenulo da se slobodnije priča“, rekao je Krsmanović.

Knjigu je izdao Centar za kulturu i informisanje Foča, a jedan od autora je i direktor ove ustanove Vladimir Pantović.

„Pisao sam o Šumaricama, o važnosti da su i strani pjesnici prepoznali veličinu tragedije i napisali tri vrhunska djela. To su Britanac Ričard Berns, Rus Andrej Bazilevski i Italijanka Anamarija Santolikvido. I strani ljudi su doprinijeli svojim djelima da se ispriča priča o Šumaricama“, rekao je Pantović.

Izvor: RTRS

Vezane vijesti:

Spisak pobijene dece u logoru Jasenovac

Priča o srpskom dječaku – jasenovačkom logorašu | Jadovno 1941.

Deca u logorima NDH | Jadovno 1941.




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top