Prekinuti sa „kulturom zaborava“

Glavne krivce za kulturu zaborava trebalo bi potražiti u poslijeratnim težnjama da se izgrađuje nadnacionalni duh jugoslovenstva i zatire sjećanje na sve nacionalno, a najviše na žrtve, ocijenili su učesnici tribine „Zašto njegujemo kulturu zaborava“ o zločinima počinjenim nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata.

Predsjednik Udruženja „Jadovno“ Dušan Bastašić rekao je da je ta politika potiskivanja sjećanja nastavljena i nakon posljednjeg rata zbog takozvanog razvijanja dobrosusjedskih odnosa, ali da je taj izgovor apsolutno neprihvatljiv za poštovaoce srpskih žrtva.

„Skoro je zaboravljen taj dio našeg ličnog, porodičnog, nacionalnog istorijskog iskustva iz perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, koji je jako važan da bismo mogli reći da imamo integrisan identitet i da danas razumijemo ko smo i šta smo“, rekao je Bastašić na tribini, koja je održana na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Podsjetivši da je prvih 132 dana rata u gospićkoj grupi logora ubijeno 40.123 ljudi, od kojih 38.010 Srba, Bastašić je istakao da se o tome malo govori, kao i da, osim direktnih potomaka žrtava, malo ko zna za stravične zločine nad srpskim narodom.

Komentarišući brojne tribine i dokumentarne filmove povodom obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata, Bastašić je zapitao da li je potrebno da se čeka narednih 25 ili 30 godina do stogodišnjice obilježavanja Drugog svjetskog rata da bi o ovoj temi progovorili onako kako to nalažu moralne i hrišćanske norme.

„Opasan je taj zaborav, jer nam istorija može biti učiteljica života samo ako je poznajemo. Ukoliko brišemo čitav istorijski segment nacionalnog iskustva, samim tim je naša sutrašnjica neizvjesnija“, naglasio je Bastašić.

Gordana Dostanić iz Udruženja „Ognjena Marija Livanjska“ rekla je da mladi ne znaju mnogo o zločinima koji su se dešavali tokom Drugog svetskog rata, jer još postoje ljudi koje je strah da o tome govore, odnosno „strah žrtve da je kriva zbog toga što je žrtva“.

Prema njenim riječima, u obrazovnom programu nema na pravi način prikazanih stvari, jer je mnogo toga propušteno zbog izgradnje nadnacionalne zajednice, što se pokazalo da je bila propast, a cilj koji se želio postići prećutkivanjem nije postignut nego se sve ponovilo.

Predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura poručio je da postoji opasnost da srpske žrtve budu zaboravljene i da njegovo i slična udruženja, koja su povezana organizacijom „Sabranje“, planiraju da naprave atlas i kalendar genocida.

„U atlasu i kalendaru bismo snimili, fotografisali i opisali svako stratište da se ne bi zaboravili zločini nad Srbima“, rekao je Jahura, čije udruženje gaji sjećanje na stravičan genocid koji je NDH počinila nad žiteljima donjehorcegovačkog sela Prebilovci u ljeto 1941. godine kada je na monstruozan način pobijeno više od 800 staraca, žena i djece, kao i tek rođenih beba.

Tribinu na beogradskom Fakultetu političkih nauka organizovala je studentska organizacija „Srpski politički forum“.

Izvor: 

Vezane vijesti:

Bastašić: Zaboravljen dio našeg istorijskog iskustva iz perioda NDH

Tribina: „Zašto negujemo kulturu zaborava?“, Fakultet političkih nauka u Beogradu

Video: Sabranje 2014. – Jadovno 1941.

Galerija: „Sabranje“ na Kozari 03.-05. oktobra 2014. – Jadovno …

Stradanje kakvo se ne pamti, dogodilo se u Podrinju na Mladence, 22. marta 1942. godine

Na srpskoj Bilogori nema sela gdje nema masovne grobnice našeg naroda

Želim da moje dijete, nikada ne doživi ono što smo mi i naši preci proživjeli

VLADIKA ATANASIJE: SRBI SKLONI ZABORAVU VLASTITOG BIĆA

Prvo sabranje udruženja potomaka i poštovalaca srpskih žrtava ratova u XX vijeku