arrow up

Podijelite vijest:

PREDSTAVLJEN “REGISTAR KULTURNE BAŠTINE SRBA U HRVATSKOJ”

srna

BEOGRAD, (SRNA) – Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” iz Zagreba predstavilo je sinoć u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu nedavno započet projekat “Registar kulturne baštine Srba u Hrvatskoj”, prvi detaljan i naučno utemeljen popis kulturnog i umjetničkog nasljeđa srpske zajednice u Hrvatskoj.

“Srpsko kulturno društvo `Prosvjeta`, kao centralna kulturna institucija Srba u Hrvatskoj, pokrenulo je kapitalni projekat `Registar kulturne baštine Srba u Hrvatskoj` koji je zamišljen kao prvi detaljan i naučno utemeljen popis i opis baštine Srba u Hrvatskoj”, rekao je Srni predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić.

On ističe da, kada je riječ o srpskom nasljeđe na teritoriji Hrvatske, “ništa nije popisano, registrovano, pa samim tim ni vrednovano”, te da se upravo zbog te činjenice zagrebačka “Prosvjeta” odlučila na ovako hrabar korak.

“Krenuli smo od temeljnog materijalnog dokaza jedne zajednice, a to je ostavština Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj koja broji između 400 i 500 sakralnih objekata, crkava, kapela u različitom stanju, od onih koje znamo samo sa fotografija, do onih koje su nestale tokom Drugog svjetskog rata, do onih koje su nestale u ratu devedesteih”, kaže Višnjić.

Prva knjiga ove edicije “Sakralna baština dalmatinskih Srba” istoričara Branka Čolovića štampana je krajem prošle godine i u njoj su azbučnim redosljedom obrađena sva dalmatinska mjesta, istarska Pula, Peroj, te dubrovačko područje.

Knjiga je obogaćena i hronološkom tablicom koja prati kulturološki najvažnije događaje toga kraja.

U toku su, objašnjava Višnjić, istraživanja za područje istočne i zapadne Slavonije, kao i sjeverozapadne Hrvatske.

Višnjić je najavio da će u narednih pet godina biti objavljeno svih pet planiranih tomova, a posebnu cjelinu unutar Registra zauzeće etnografska istraživanja tradicionalnog nasljeđa.

U pripremi je i izdanje posvećeno seoskoj arhitekturi Banije koje će obuhvatiti narodno graditeljstvo, običaje, narodne nošnje i tradiciju tog kraja.

 

 

Izvor: srna

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​