arrow up

Podijelite vijest:

POTPISAN MEMORANDUM O SARADNJI PREBILOVACA I LIDICA

Mosti_prebilovackih_mucenika.jpg
Mošti prebilovačkih mučenika

U Lidicama, kod Praga, danas je potpisan Memorandum o saradnji te češke opštine i Prebilovaca, kod Čapljine – dva mjesta čiji su stanovnici skoro istrijebljeni tokom fašističkih zločina u Drugom svjetskom ratu.

U ime Prebilovaca, Memorandum je potpisao Branko Ekmečić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Prebilovci.

“Memorandum smo potpisali u velikoj nadi da ćemo i ubuduće sarađivati i da će biti i drugih ugovora između Prebilovaca i Lidica, odnosno Češke. Očekujemo da će i oni posjetiti Prebilovce i našu spomen-kriptu i crkvu koju smo skoro sagradili i koja će biti osveštana 8. avgusta”, izjavio je Ekmečić za Srnu.

Potpisivanju Memorandima u zgradi opštine Lidice prisustvovao je i paroh mostarski Radivoje Krulj.

Ustaše su 1941. godine u Prebilovcima ubile 850 Srba od ukupno 1.000 stanovnika tog srpskog sela u Hercegovini, koje, prema istraživanju japanskog lista “Asahi šimbun”, predstavlja najstradalnije selo u Drugom svjetskom ratu u Evropi.

Gradnja hrama u Prebilovcima, u čiju kriptu je položeno više hiljada posmrtnih ostataka Srba ubijenih u dolini Neretve za vrijeme Drugog svjetskog rata, počela je 1991. godine.

Međutim, tokom 1992. godine Hrvatska vojska predvođena generalom Jankom Bobetkom minirala je kriptu i bagerima praktično uradila sve da se tragovi zločina unište.

Iako je veliki broj moštiju uništen sačuvano je sedam sanduka. Sveti arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve kanonizovao je prebilovačke mučenike i od prošle godine se slave kao sveti svakog 6. avgusta.

Spomen-hram u Prebilovcima ponovo se obnavlja, zahvaljujući brojnim donatorima. Među njima veliki je broj Srba koji su porijeklom iz Hercegovine. Veliku pomoć i podršku u izgradnji hrama pružila je Vlada Republike Srpske.

Planirano je da obnovljeni Spomen-hram u Prebilovcima bude osveštan 8. avgusta.

Lidice su teško postradale poslije ubistva Hitlerovog protektora Češke Rajnharda Hajdriha. Atentat je izvršen 27. maja 1942, a Hajdrih je umro od zadobijenih rana 4. juna iste godine.

Poslije sumnje za vezu sela sa atentatorima, koja nije potvrđena, Nijemci su odlučili da nad Lidicama izvrše stravičnu odmazdu. Njeno izvršenje započelo je već 10. juna kada je cjelokupno stanovništvo sela uhapšeno, da bi muškarci zatim bili odvojeni od žena i dece.

Toga i narednih dana strijeljano je, bez ikakve krivice, 199 Lidičana, 192 muškarca i sedam žena. Poslije tri dana od hapšenja Nijemci su odvojili majke od djece.

Жene su odvedene u logor u Ravensbriku, a djeca, pretežno, u logor u Helmnu u Poljskoj. Tu su poubijana u kamionima-dušegupkama. Dio dece je predat njemačkim porodicama na usvajanje. Smrtno je stradalo 98 lidičke djece.

Poslije rata pronađeno je i vraćeno majkama ili drugim srodnicima 18-oro djece iz sela.

Prema dostupnim podacima ukupno je stradalo ili nestalo 320 stanovnika Lidica, odnosno 63,5 odsto stanovnika.

Selo je spaljeno i eksplozivom sravnjeno sa zemljom i tako potpuno uništeno 1. jula 1942. godine.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

SARADNJA PREBILOVACA I OPŠTINE LIDICE

SRPSKE JAME I STRATIŠTA PRETVORENI U DEPONIJE

Prebilovačka deca među srpskim svetiteljima

Prebilovci – Jadovno 1941.

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​