arrow up

Podijelite vijest:

Postavljen krst na mestu logora Jadovno

Dan sjecanja

Nakon današnjeg parastosa i komemoracije za 40.000 najvećim delom srpskih žrtava ustaškog logora Jadovno kod Šaranove jame, oko 300 učesnika skupa, uglavnom mladih ljudi iz Begrada i Banjaluke prošlo je stazom dugom desetak kilometara do samog mesta nekadašnjeg logora Jadovno i tamo postavilo krst i održalo pomen žrtvama.

Nakon pomena koji su služili sveštenici karlovačko-beogradske i braničevske eparhije, prisutnima se obratio predsednik udruženja potomaka žrtava „Jadovno 1941” iz Banjaluke Dušan Bastašić, ističući da se nikada do danas ne mestu logora u kome je od 40.000 stradalih bilo 38.000 Srba, od 1941. nije okupilo više ljudi.

Govoreći o istorijatu logorskog kompleksa koji je, osim lokacija na Velebitu i oko Gospića, obuhvatao i logore u uvalama Slana i Metajna na ostrvu Pagu gde su bili prvi logori za decu i žene u Evropi, on je rekao da su u taj logor bili dovođeni ljudi iz svih delova tadašnje Nezavisne države Hrvatske, odnosno Hrvatske, BiH i Srema i odatle odvođeni na likvidacije.

„Pre nego što su Italijani, zgroženi ustaškim zločinima u tom delu Like preuzeli vlast od ustaša, ustaše su pobijale 1.500 poslednjih zatvorenika koji su bili u logoru, dok je oko 2.000 logoraša iz logorskog kompleksa prebačeno u druge logore, među kojima i u Jasenovac koji je tada formiran”, rekao je Bastašić.

On je napomenuo da je nakon Drugog svetskog rata komisija tadašnjeg sabora odbila da se tih 1.500 žrtava sahrani, a da je blizu logora, baš iznad zabetonirane jame s kostima postavljen spomenik koji je srušen.

„Došli smo ovde oživeti sećanje na stravične događaje kako se oni više ne bi mogli ponoviti”, rekao je predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

On je dodao da je početkom 40-ih u Hrvatskoj postojao „višak ideje” da se ne može živeti s drugima i drugačijima, i dodao da je u zadnjih nekoliko vekova istorije bilo retko da neko u cilju izgradnje svoje države istrebljuje druge narode kao što je bilo u NDH.

Predsednik Asocijacije izbegličkih udruženja iz Srbije Milojko Budimir izrazio je zadovoljstvo zbog toga što je 150 uglavnom mladih ljudi, srednjoškolaca i studenata posetilo stratišta, jutros Šaranovu jamu, a postom i Jadovno. On je Tanjugu rekao da je to tek prvi korak i da bi radnom akcijom trebalo urediti i označiti područje logora.

Izvor: politika

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​