fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Ponižavanje manjinskih škola

Ono što su odavno učinile mađarska, češka i talijanska nacionalna manjina kad su registrovale svoje škole, nije dopušteno Srbima

E, nećete baš – OŠ Borovo
E, nećete baš – OŠ Borovo

Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predložio je Vladi RH da obaveže Vukovarsko-sremsku županiju (VSŽ) da na dnevni red Županijske skupštine uvrsti zaprimljene zahteve opština Borovo, Negoslavci i Markušica za prenos osnivačkih prava nad osnovnim školama u tim sredinama.

Nova je to nada pripadnicima srpske zajednice da bi škole na istoku Hrvatske u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, konačno mogle biti registrovane kao manjinske. U srpskoj zajednici očekuju da se takva odluka nađe već na sledećoj sednici Županijske skupštine. Ukoliko bi se to dogodilo, više ne bi bilo prepreka da se škole registruju u skladu sa stvarnim stanjem. Opštine bi imale mogućnost da zajedno sa školama urede statute koji su ključni za registraciju te da učestvuju u školskim odborima koji, između ostalog, biraju i direktore.

– Čekamo sledeću sednicu Županijske skupštine, a ako se to ne dogodi Odbor će verovatno zatražiti zakonitost rada Županije. Svi smo dužni da se pridržavamo zakona i da poštujemo Ustav. Mi ne tražimo ništa što već nemaju druge nacionalne manjine, kaže Dragan Crnogorac, predsednik Zajedničkog veća opština, na čiju je inicijativu i uz pomoć saborskih zastupnika SDSS-a ovo pitanje i došlo do saborskog Odbora.

Reč je o osnovnim školama u Borovu, Negoslavcima, Trpinji, Boboti, Bršadinu i Markušici, u kojima se nastava odvija na srpskom jeziku i pismu po modelu A, u potpunosti na srpskom jeziku i ćirilici, uz obavezno učenje hrvatskog jezika u istom fondu sati. Kako se ove škole nalaze u sredinama u kojima je srpsko stanovništvo većinsko, predstavnici zajednice smatrali su logičnim da se te škole registruju kao srpske – baš kao što su to odavno učinile mađarska, češka i talijanska nacionalna manjina. No, u Vukovarsko-sremskoj županiji punih 18 godina nije bilo političke volje da se to pitanje reši.

Još 2002. godine tadašnji ministar obrazovanja Vladimir Strugar dao pozitivno mišljenje za početak osnivanja srpskih škola

Zbog toga su srpski predstavnici ustavno pravo svoje zajednice pokušali ostvariti inicirajući izmene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje su usvojene krajem 2014. Godine. Njima je propisano da su županije na zahtev jedinica lokalne samouprave, dužne da prenesu osnivačka prava nad školama s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine. Takve zahteve su još početkom prošle godine dostavile opštine Borovo, Negoslavci i Markušica. Vukovarsko-sremska županija je bila dužna da ih u roku od 60 dana uvrsti na dnevni red skupštine, ali se to nije dogodilo ni posle 14 meseci.

U međuvremenu, Županija je kao osnivač, od svih škola zatražila da usklade svoje Statute prema novim zakonskim izmenama od kojih su mnoge tehničke prirode. Iz županijskih stručnih službi, srpskim školama je sugerisano i da se u članku koji govori o delatnosti škole, navede da se ‘nastava izvodi na hrvatskom jeziku i pismu, a za pripadnike srpske nacionalne manjine po modelu A’.

Među 40-tak škola koje su dostavile svoje Statute na prethodnu saglasnost Županijskoj skupštini, našle su se i škole u Bršadinu, Boboti i Markušici. Upravo zbog takve formulacije koja zapravo znači da su te škole većinske, a da je održavanje nastave na srpskom jeziku i pismu tek mogućnost, županijski većnici SDSS-a su zatražili da se Statuti ovih škola skinu sa dnevnog reda te da se o njima odlučuje u paketu s drugim srpskim školama. No taj predlog je odbijen, a većnici SDSS-a su u znak protesta napustili skupštinu. Na potezu su školski odbori koji trebaju potvrditi ili odbaciti takve statute.

– Za nas je neprihvatljivo da se na direktore pojedinih škola vrši pritisak da izmene ključne članke statuta na takav način. Druge nacionalne manjine su u svoje statute ugradile svoj jezik i pismo na prvo mesto. Ne izmišljamo ništa što već ne postoji, kaže Dušan Jeckov, predsednik Kluba većnika SDSS-a u skupštini VSŽ, dodajući da je još 2002. godine tadašnji ministar obrazovanja Vladimir Strugar dao pozitivno mišljenje za početak osnivanja srpskih škola, ali je VSŽ to sve vreme ignorisala i opstruisala. Svoje Statute županiji nisu poslale osnovne škole u Borovu, Trpinji i Negoslavcima jer njihovi predlozi nisu prihvaćeni.

– Naš predlog je da se u Statutu navede da se nastava izvodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, osim nastave hrvatskog jezika koja se izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, u skladu sa modelom A nastave na jeziku i pismu nacionalne manjine. S tim sam upoznao školski odbor i mi smo ostali pri tom predlogu, kaže Tihomir Jakovljević, direktor Osnovne škole Borovo, najveće manjinske škole u Hrvatskoj koja broji 300 đaka. U toj školi je na snazi Statut iz 2006. godine po kojem je ova škola registrovana kao većinska, što je apsurdno, s obzirom na stvarno stanje.

Iako je zamenik ministra obrazovanja Hrvoje Šlezak na sednici Odbora istakao upravo tu činjenicu, tumačeći da nije moguće prenositi ovlaštenja sa Županije na opštine jer škole nisu registrovane kao manjinske, predsednik ZVO-a Dragan Crnogorac smatra da su svi uslovi za prenos osnivačkih prava ispunjeni.

– Zakon ne predviđa da škole moraju biti registrovane kao manjinske da bi se prenela osnivačka prava sa Županije na opštine, već kaže da se to može učiniti ako se radi o školskoj ustanovi u kojoj se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, ako se ona nalazi na području lokalne samouprave u kojoj je utvrđena ravnopravna službena upotreba jezika i pisma nacionalne manjine i ako jedinica lokalne samouprave zatraži od područne samouprave prenos osnivačkih prava, objašnjava Crnogorac.

– Ovo je naše nacionalno pitanje. Moramo se boriti za svoja prava. Niko nema pravo da na svoju ruku donese odluku hoće li škola kojoj je na čelu tražiti registraciju kao manjinska ili neće. Mnogi zaboravljaju da su roditelji putem anketa izrazili želju da im deca pohađaju škole na srpskom jeziku i ćirilici. Nemamo pravo da odustanemo od toga. Ako te škole budu registrovane kao većinske, to će biti početak asimilacije, poručio je predsednik ZVO-a.

Izvor: PORTAL NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Kroz blato do Blatuše

Fudbalska reprezentacija Srba iz Hrvatske | Jadovno 1941.

Nova zgrada bez stanara | Jadovno 1941.

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: