arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

POLAGANjE VIJENACA NA GROBOVE KOČIĆA I LjUBIBRATIĆA

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/mico_ljubibratic.jpg

BEOGRAD, 5. JULA /SRNA/ – Delegacija Saveza potomaka ratnika Srbije od 1912. do 1920. godine danas će, povodom 139 godina od ustanka u BiH, položiti vijence na grobove jednog od vođa ustanka Miće Ljubibratića i velikog srpskog patriote i pisca Petra Kočića na Novom groblju u
Beogradu.

 

Sekretar Saveza Milana Harambašić izjavila je Srni da je želja Saveza da očuva sjećanje na slavnu istoriju srpskog naroda na prostorima Srbije i BiH i da se kroz pomen oda počast dvojici velikana, čija su dva groba u Beogradu nezasluženo zaboravljena.

„Tako je debela paučina i mahovina zaborava, što izgleda naš srpski
narod prati kao usud. Naša organizacija se trudi da se sjeti velikih
događaja i ljudi koji su ugradili živote za ostvarenje ideje o slobodi
svog naroda“, rekla je Harambašićeva.

Ona je podsjetila da su članovi Saveza 28. juna, na Vidovdan, posjetili
Kočićevu rodnu kuću u Stričićima na Manjači i tog dana bili na posebnom
mjestu za srpski narod – u Obljaju kod Bosanskog Grahova gdje se rodio
Gavrilo Princip.

Ustanak u BiH, u istoriji poznat kao Nevesinjska puška, koji će Savez
potomaka ratnika Srbije 1912. do 1920. sutra na prigodan način
obilježiti, bio je pretežno srpski ustanak podignut u okolini Nevesinja
1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH.

Ustanike su podržale oružjem i dobrovoljcima Crna Gora i Srbija, što je
dovelo do početka Srpsko-turskog rata i nastanka takozvane Velike
istočne krize.

U maju 1876. godine Srbija i Crna Gora objavile su su rat Otomanskoj
Carevini, sporazumjevši se da će prva anektirati Bosnu, a druga
Hercegovinu.

Godine 1877. i Rusija je objavila rat Otomanskoj Carevini.

Posljedica ustanka i ratova koji su vođeni protiv Otomanske imperije bio
je Berlinski kongres 1878. godine, na kome su Crna Gora i Srbija dobile
nezavisnost i određena teritorijalna proširenja, ali ne i BiH, koju je
Austrougarska okupirala, iako je de jure ostala u sastavu Otomanske
imperije.

 

Izvor:http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/baneri/srna.png

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​