arrow up

Podijelite vijest:

POGLED: Bastašić – Da se utvrdi Dan sećanja na srpske žrtve (VIDEO)

Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata.

Stanislav Stanišić i Dušan Bastašić u studiju IN4S u Beogradu

Naša stručna javnost do danas nije ustanovila Dan sećanja na žrtve genocida počinjenog nad srpskim narodom, mi taj datum nemamo. Nemamo ni muzej, ni memorijalnu sobu niti kompleks posvećen srpskim žrtvama, a svu svoju energiju usmerili smo da se dodvorimo hrvatskoj istoriografiji” – kaže Dušan Bastašić, predsednik Udruženja “Jadovno 1941”.

Bastašić govori da je u Hrvatskoj postojao kompleks logora koji se prostirao od Gospića do Paga u vreme Drugog svetskog rata.

Prvi likvidacioni centar u Hrvatskoj je bio u Gospiću. U taj kompleks su bile uključene bezbroj kraških jama jer je na takvim mestima bilo lako smestiti žrtve. To je bio državni projekat Nezavisne države Hrvatske, a žrtve su bili Srbi, Jevreji i Romi” – objašnjava Bastašić.

On navodi da je dr Đuro Zatezalo obavio najdetaljnije istraživanje i da je došao do podataka da je za samo 132 dana pobijeno 38 hiljada Srba.

POGLEDAJTE VIDEO:

Svaki treći sveštenik je ubijen na tom području i dr Đuro je imenom i prezimenom zapisao više od 10 hiljada žrtava. Na sajtu Udruženja Jadovno može se naći popis, kao i fotografije, zapisi i svedočenja vezana za stradanje Srba u Drugom svetskom ratu” – govori Bastašić.

Bastašić ističe da Jadovno nije imalo svoj dan i da su ga oni proglasili 24.juna kao Dan sećanja na Jadovno.

To je dan kada su prvi logoraši stigli na Pag. Komemorativne skupove smo počeli da obeležavamo još 2010. godine, a 2012. godine smo na Velebitu postavili prvi od devet časnih krstova” – objašnjava Bastašić.

On govori da hrvatska država vodi brigu da briše tragove zločina.

Od 2013. godine postoji odlukom donet zakon o formiranju komisije za istraživanje i lociranje mesta stradanja i grobnica, kako oni nazivaju genocid koji su počinili. Oni iz jama u kojima su ubijani Srbi vade kosti i čiste” – kaže Bastašić.

Bastašić smatra da je vreme da se priča o srpskim žrtvama.

Prošlo je 50 godina otkako su naši očevi i dedovi nešto učinili. Od ‘95. godine mi nismo učinili gotovo ništa i to me brine. Kad od jednog identitetski važnog događaja prođe toliko vremena, a ne poduzmemo ništa, to nažalost ide u zaborav. Kao da treba politička volja da bi došlo do političke odluke da se ozbiljnije pozabavimo tim” – kaže Bastašić.

Izvor: IN4S

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​