Na partizanskom groblju u Vitkovićima, kod Goražda, juče je po nalogu Suda i Tužilaštva BiH počela eksumacija s ciljem pronalaženja posmrtnih ostataka članova porodice Delić i drugih Srba sa ovog područja, koji su 1992. godine stradali u naselju Crkvine, saznaje Srna iz pouzdanih izvora.
Prije 22 godine u Crkvinama kod Goražda muslimanski vojnici i policajci odveli su iz kuće četiri sina Goraždanke Božane Delić, koje su kasnije zvjerski ubili, a nakon toga i njenu kćerku.
Centar javne bezbednosti Istočno Sarajevo podnio je ranije izvještaj Okružnom tužilaštvu u Goraždu protiv sedam pripadnika tzv. Armije BiH,
osumnjičenih za ratni zločin u Crkvinama. Oni se terete za ubistva četiri sina, kćerke, zeta, i unuka Božane Delić.
Pripadnici tzv. Armije BiH osumnjičeni su da su 20. maja 1992. godine napali nezaštićeno i nebranjeno srpsko selo Crkvine kod Goražda i zarobili 14 članova porodica Delić, Žmukić, Matović i Pejović.
Nakon izvjesnog vremena u Crkvine su vratili pet žena koje su svakodnevno zlostavljali.
Sedmorica osumnjičenih se, takođe, terete da su opljačkali i uništili svu imovinu mještana Crkvina.
Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH su krajem aprila, po nalogu Suda i Tužilaštva BiH, izveli akciju u Goraždu, koja je najvjerovatnije, bila usmjerena na istraživanje ratnog zločina nad srpskom porodicom Delić, koja je živjela u naselju Crkvine, kao i ratnog logora za Srbe u štampariji u Vitkovićima.
Novinar i publicista Slavko Heleta rekao je ranije Srni da je 1992. godine na području Goražda ubijeno više od 300 srpskih civila, a
najodgovorniji za te zločine su pripadnici ratne goraždanske policije pod komandom tadašnjeg načelnika Ibre Merkeza, a po nalogu ratnog predsjedništva Opštine, na čelu sa Hadžom Efendićem.
Heleta je rekao da su Merkez i Efendić među najodgovornijim goraždanskim Bošnjacima za progon i ubistva srpskih civila u ovom gradu, navodeći da je veoma čudno da sve ovo vrijeme nisu bili predmet ozbiljnije istrage u vezi sa ratnim zločinima nad Srbima u Goraždu.