arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Papa dolazi u Jasenovac?

Vatikan pokušava da napravi kompromis sa SPC o proglašenju Alojzija Stepineca za sveca

Spomenik u Jasenovcu

Spomenik u Jasenovcu

PROCES proglašenja Alojzija Stepinca za svetitelja mogao bi da bude završen već u junu ove godine. Obred kanonizacije kontroverznog kardinala predvodiće papa Franja, koji bi trebalo na leto da poseti Hrvatsku. Poglavar Rimokatoličke crkve, kako se nezvanično govori u Zagrebu, mogao bi tom prilikom da poseti i Jasenovac i pokloni se stradalima u NDH. To bi bio ustupak Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja papin naklon srpskim i drugim žrtvama postavlja kao uslov za buduću posetu Srbiji.

Iako se Sveta stolica zasad zvanično ne izjašnjava o nezvaničnom planu posete o kome uveliko spekulišu hrvatski mediji, mnogo je pokazatelja da se priprema upravo ovakav scenario. Na to ukazuje i najava posete nove hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović Vatikanu. Ona bi sa papom Franjom trebalo da se susretne u maju, kada bi mu uručila i formalni poziv da poseti Hrvatsku.

Sveta stolica, svesna i negativnih konotacija Stepinčevog proglašenja za svetitelja, želela bi da napravi određeni balans, čime se neformalno obrazlaže mogućnost papinog dolaska u Jasenovac. Termin zasad nije poznat, ali se procenjuje da će poseta najverovatnije uslediti posle boravka u Bosni i Hercegovini, koji je zakazan za 6. jun.

Alojzije StepinacZaustavljanje procesa proglašenja Stepinca svetim pokazalo se kao nemoguća misija za SPC i sasvim je jasno da je papa odlučio da odobri njegovu kanonizaciju. Važan zadatak za Vatikan, međutim, jeste dobra priprema terena za ovaj potez, jer je Svetoj stolici važno da ostane u dobrim odnosima sa Patrijaršijom u Beogradu. Papa u tom kontekstu namerava da uskoro poseti Srbiju, pa i Rusiju, koja se smatra nepremostivim bedemom za Rimsku kuriju.
Mogućnost da se papa konačno pokloni srpskim žrtvama, u Srpskoj patrijaršiji zvanično ne komentarišu, kao ni razvoj događaja oko Stepinčeve kanonizacije. Primetno je, međutim, svojevrsno ignorisanje ovog pitanja u vrhu SPC, pa čak i među vladikama čije su eparhije u Hrvatskoj.

– Patrijarh Irinej nekoliko puta je ponovio da bi proglašenje Stepinca za svetitelja bila fleka za Rimokatoličku crkvu. Ništa se, u međuvremenu, nije dogodilo da bi taj stav bio promenjen – kratko nam je rečeno u vrhu SPC, gde podsećaju i na upadljiv stav novog mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija, koji kanonizaciju smatra unutrašnjim pitanjem Rimokatoličke crkve.

Vladajući stav episkopata SPC jeste da je o Stepincu proteklih godina uglavnom sve rečeno, ali i da ne treba insistirati na konfliktu sa katolicima. Ovo pitanje bilo je u središtu pažnje javnosti jula prošle godine, kada je patrijarh Irinej preko šefa vatikanske diplomatije Dominika Mambertija papi uputio pismo u kome je obrazložio stav da kardinal ne bi trebalo da se nađe u društvu svetaca. Slanje ovog pisma nije nikada potvrđeno. Na isti način komentarisan je i nezvanični poziv pape patrijarhu Irineju da poseti Vatikan, s tim što je u SPC ova mogućnost zasad isključena.

Papa FranjoSMENA BISKUPA
Uskoro se očekuje i smena onih hrvatskih biskupa koji su do sada pokazivali krajnji konzervatizam, koji je često prelazio crkvene granice i zadirao u politiku. Odlaskom stare garde hrvatskih biskupa, smatra Vatikan, otvorio bi se mnogo veći manevarski prostor ne samo u crkvi u Hrvatskoj,već i u odnosu na druge verske zajednice.

FRANjA OSUDIO FAŠIZAM

PAPA Franja do sada je, jasno osudivši fašizam, pokazao nedvosmislen stav prema prošlosti. U tom smislu njegov mogući dolazak u Jasenovac ne bi bio posebno iznenađenje, pogotovo što se očekuje da će i u BiH poslati jasne poruke usmerene na mržnju, netoleranciju i sve što je dovelo do masovnih zločina na ovim prostorima.već i u odnosu na druge verske zajednice.

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

Stepinac – dio zločinačkog sistema – Jadovno 1941.

Svetozar Livada: Čitao sam dnevnik Alojzija Stepinca …

Srpska crkva greši što se fokusira na Stepinca, umesto na …

Jasenovački sindrom: ćutanje o kanonizaciji Stepinca …

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Pregled podataka

Radi orijentacije o približnom broju žrtava hrvatskog logora smrti Jasenovac prilažemo i ovaj

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​