arrow up

Podijelite vijest:

OSLOBOĐENJE ZAGREBA I PAD NACISTA NISU OBILJEЖENI

Hrvatska nije posebno proslavljala ni 8. ni 9. maj, datume na koje je oslobođen Zagreb, odnosno kada je kapitulirala nacistička Njemačka, a razlog je izostanak jasnog odgovora na pitanje ko je tokom Drugog svjetskog rata bio na pobjedničkoj, a ko na gubitničkoj strani, smatra istoričar Hrvoje Klasić.

Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić

Ti datumi prošli su previše mirno i nedostojanstveno, navodi Klasić, napominjući da poraz nacizma, fašizma i njihovih “lokalnih izvedenica” predstavlja događaj od univerzalnog značaja.

S obzirom na organizovanost, masovnost, vojni značaj i podnesene žrtve, pripadnici naroda koji su učestvovali u jugoslovenskom antifašističkom pokretu trebali bi biti posebno ponosni.

Hrvatima bi 8. maj 1945. godine trebao biti važan kao dan oslobođenja glavnog grada Hrvatske. Tog dana, prvi antifašistički borci ušli su u grad, koji su napustile ustaše, pripadnici Hrvatskih oružanih snaga i velike grupe civila.

S njima iz Zagreba bježe i njemačke jedinice, te pripadnici ostalih kolaboracionističkih formacija…

Iako je riječ o oko 400.000 vojnika, nikome od njih nije više bilo do otvorene borbe. Umjesto posljednje velike bitke, koja je prema očekivanjima trebala biti ujedno i najkrvavija, dogodilo se upravo suprotno.

Ustaše su Zagreb 1945. godine napustile onako kako su u njega četiri godine ranije i ušle. Skriveno i bez borbe, navodi Klasić u tekstu za “Net.portal”.

Par dana ranije Ante Pavelić, poglavnik države koja je 1941. godine objavila rat zapadnim saveznicima, ponudio je istima vojnu saradnju i nastavak borbe protiv komunista.

Britanski maršal Harold Aleksander, vrhovni komandant za Sredozemlje, s tim je odmah upoznao svog saveznika maršala Tita, davši mu nedvosmisleno do znanja da pregovori s Pavelićem ne dolaze u obzir.

Sedamdeset peta godina od oslobođenja Zagreba i pobjede nad fašizmom državnim protokolom ni na koji način nije obilježena, konstatuje Klasić.

Izvor: SRNA

NAJNOVIJE VIJESTI

Dobri moj!

Kažeš „Ne želim tamo da idem. Oterali su me. Nas su oterali. Neću

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​