Opcija Denisa Latina

U intervju banjalučkom dnevniku „Fokusu“ Denis Latin izrazio je „užasno“ razočaranje što je na Programskom vijeću HRT-a za imenovanje Hloverke Novak Srzić, glasao i predstavnik nacionalnih manjina, a to je bio Srbin Dragan Crnogorac. Svoju ulogu 90-tih kada je Hloverkina opcija počistila Srbe iz Hrvatske, Latin je objasnio da je bio „običan novinarčić koji je imao 25 godina“.

Autor nekoć utjecajne „Latinice“ Denis Latin otkrio je u ponedjeljak u intervjuu banjalučkom dnevniku „Fokus“ da je do ukidanja te emisije došlo kada je malo dublje zagrebla po pozadini ubojstva Ive Pukanića. Latin u intervjuu o tom ubojstvu nije rekao ništa novo, a pomalo je zbunjujuće što govori o ukidanju emisije 2008. godine, s obzirom da mu je bila ukinuta u jesen 2009. godine, pa lani ponovo vraćana, da bi konačno bila ukinuta koncem 2010.

Bez obzira na te nejasnoće, može se primijetiti da je „Latinica“ najčešće nestajala kada bi na funkciji bila Hloverka Novak-Srzić, koja je i sama početkom 2010. bila smijenjena s mjesta urednice Informativnog programa HTV-a, da bi se već u srpnju vratila na još višu funkciju, onu direktorice cjelokupnog programa.

U intervjuu „Fokusu“ Latin je izrazio „užasno“ razočaranje zbog toga što je na sjednici Programskog vijeća HRT-a, na kojoj je Hloverka imenovana, za nju glasao i predstavnik nacionalnih manjina, a bio je to Srbin Dragan Crnogorac.

„Srbi su digli ruku i za izbor Hloverke Novak-Srzić, iako je njena medijska uloga u proteklom ratu više nego diskutabilna. Razočaran sam jer su otvoreno podržali opciju koja ih je počistila iz Hrvatske tijekom 90-ih“, kazao je Latin, ustvrdivši da je on sam doista napravio „stvarno mnogo emisija o pravima srpskog naroda u Hrvatskoj“.

„Novosti“ su svojevremeno tražile od Crnogorca da pojasni izbor Hloverke i, moramo reći, nije nam zvučao uvjerljivo kada je tvrdio da se samo tako mogao spriječiti još veći kaos koji bi na HTV-u nastao da je to mjesto ostalo upražnjeno, no još neuvjerljivije zvuči Latin kada mu se postave pitanja o njegovoj ulozi 90-ih, kada je, kako on danas tvrdi, Hloverkina opcija počistila Srbe iz Hrvatske.

Primjerice, kada se Latina pita zašto nije reagirao kada je otjeran njegov kolega Saša Milošević, s kojim je vodio „Dnevnik“, on odgovara da nisu reagirali ni drugi i pita se zašto nešto nisu poduzele starije kolege jer je on u to vrijeme bio „običan novinarčić koji je imao 25 godina“. Kada ga se pita zašto kao ratni reporter nije izvještavao i o zločinima nad Srbima, Latin odgovara slično: „Zašto sam ja bio zadužen da budem taj koji treba progovoriti o tome? Druga stvar: kako sam ja znao za takvo što, otkud mi informacije kad su se stvari tek poslije 10 godina počele procesuirati.“

No zato je Latin već u ljeto 1991. imao popis imena navodnih ratnih zločinaca iz Siska, a kada ga se pita zašto je u kameru izdiktirao listu Srba za odstrel, on odgovara kako je „jednostavno citirao policijsko izvješće“. Kada ga se pita kako je moguće da je, javljajući se nakon Oluje iz Knina, kada su spaljene na tisuće srpskih kuća, o tome izvijestio kao o čišćenju smeća („Ako pogledate nebo iznad Knina, vidjet ćete jako puno dima, ali to nije zbog borbenog djelovanja, nego zato što ljudi čiste kuće i pale smeće“), Latinov jedini argument bit će da je on, za razliku od onih koji su lagali i huškali u Srbiji, barem izvještavao iz svoje zemlje.

Nikola Bajto

Izvor: