arrow up

Podijelite vijest:

Odata počast stradalim Srbima u logoru Jindrihovice

Polaganjem vijenaca u mauzoleju-spomen kosturnici danas je odata počast stradalim Srbima u Prvom svjetskom ratu u logoru Jindrihovice u Češkoj Republici, gdje se nalaze tijela 7.100 Srba i 189 Rusa.

(Foto Vikipedija)
(Foto Vikipedija)

Državna delegacija Srbije odala je počast stradalim Srbima u Jindrihovicama, gdje je u Prvom svjetskom ratu bio najveći logor, ne samo u Češkoj, već na teritoriji cijele Austro-Ugarske, kroz koji je od 1914. do 1918. prošlo više od 40.000 ljudi.

Čuvar kosturnice Dejan Ranđelović, koji živi u Karlovim Varima, već 27 godina brine o tom mjestu i napominje da je u Jindrihovicama stradalo 7.100 Srba, dok na Zejtinliku u Grčkoj leži oko 5.000 srpskih duša.

“Najviše je u logoru bilo Srba, pored Rusa i Italijana”, kaže Ranđelović, navodeći da je svakog dana umiralo oko 40 ljudi, prenijeli su beogradski mediji.

On ističe da su jedino među Srbima bili i civili, te da je najstariji civil koji je stradao na tom mjestu pravoslavni sveštenik od 92 godine, a najmlađi -njegov unuk od osam godina.

Ima podataka, objašnjava Ranđelović, da je u logoru bilo i žena i kaže da je u Jindrihovicama umrlo oko 2.500 ljudi, a da su ostali doneseni sa manjih grobalja i manjih logora sa teritorije zapadne i istočne Češke.

Osim Srba, koji su najviše stradali, u tom logoru smrt je našlo i 1.300 Italijana i oko 230 Rusa, a kako je naveo, zarobljenici su najviše umirali od iscrpljenosti, gladi, bolesti, pjegavog tifusa, tuberkuloze i zimi od smrzavanja.

“Logor u Jindrihovicama, i uopšte logori u Prvom svetskom ratu, nisu bili oni klasični logori kakve znamo iz filmova, iz Drugog svetskog rata u nacističkoj Nemačkoj. Nije bilo gasnih komora, ali je stradanja ipak bilo”, kaže čuvar spomen kosturnice.

Ranđelović kaže da su Austrijanci za svakog zarobljenika upisali odakle je bio, kako se zove, kada je rođen, umro, koje je bio vjeroispovijesti, a, prema njegovim riječima, interesantno je da je tu bilo dosta muslimana iz Novog Pazara koji su se izjašnjavali kao Srbi.

Delegaciju Srbije predvodio je pomoćnik ministra rada Milan Popović, a prisustvovali su i studenti Kriminalističko-policijske akademije iz Beograda, predstavnici Vojske Srbije, kadeti Policijske akademije iz Banjaluke, predstavnici Republičkog zavoda za zaštitu spomenika, predstavnici Udruženja boraca rata “Pokret za jug” iz Lebana, kao i djeca iz dvije osnovne škole iz tog grada.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Zaboravljeni srpski mauzolej: Jindrihovice | Jadovno 1941.

Logor smrti Jindrihovice | Jadovno 1941.

Stanoje Stojković: Srpska groblja u Češkoj | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​