arrow up

Podijelite vijest:

Od Hrvata ni pisma ni razglednice

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/Zagreb.jpg

Naslednici imovine „Srpske banke D.D. Zagreb, 1895“ uzalud se obraćali predsedniku i premijeru susedne zemlje. Ako im imovina ne bude vraćena, oštećeni će tražiti zaštitu institucija Evropske unije

Zagreb

Povratnice potvrđuju prijem u Ministarstvu finanasija i kabinetima predsednika i premijera Hrvatske

NISMO očekivali baš munjevitu reakciju, ali se nismo nadali ni ledenom ćutanju zemlje koja je tek postala članica EU, dugom gotovo godinu dana. Naša pisma su više nego uljudna, dokazi o vlasništvu nad imovinom Srpske banke neprikosnoveni, i zaista je neprimeren ignorantski odnos državnog vrha Hrvatske.

Ovako, za „Novosti“, sudbinu pisama upućenih krajem januara ove godine hrvatskom predsedniku Ivi Josipoviću, premijeru Zoranu Milanoviću i tadašnjem ministru finansija Slavku Liniću, komentariše Đorđe Pivnički, predsednik Udruženja naslednika deoničara „Srpske banke d. d. Zagreb, 1895“. Tu banku su, 1895. godine, osnovali ugledni Srbi na čelu sa Vladimirom Matijevićem i do početka Drugog svetskog rata ona je bila jedna od najmoćnijih i u Hrvatskoj i u potonjoj Kraljevini Jugoslaviji.

– Uz ostalo, od Hrvatske tražimo da nam vrati zgradu u Jurišićevoj 4 u centru Zagreba, u kojoj je bilo sedište naše banke, hotele „Lapad“ i „Imperijal“ u Dubrovniku i poslovnu zgradu na splitskoj Rivi. Sve je to bilo u njenom stoprocentnom vlasništvu – nabraja Pivnički, pokazujući zvanične potvrde da su pisma njegovog udruženja uručena hrvatskim čelnicima.

U aprilu 1941, po Pavelićevom Zakonu o nepoćudnim nazivima, „Srpska banka d.d. Zagreb, 1895“ preimenovana je u Trgovinsko-industrijalnu banku, da bi, 6. avgusta te godine, imovina njenih 6.500 deoničara, mahom Srba, bila proglašene imovinom NDH. Sve to se navodi i u pismima hrvatskim čelnicima, uz preciziranje da je drugu, takođe protivpravnu odluku o konfiskaciji, u novembru 1945. donela nova komunistička vlast.

Povratnice

– Pomenute nekretnine postoje i danas, ali mi tražimo da se identifikuje, i vrati, i 68 odsto udela naše banke u nekadašnjoj Slavonsko-agrarnoj štedionici Osijek, 39 odsto vlasništva nad prugama „Hrvatskog d.d. za gospodarske i veleobrtne željeznice Zagreb“ i 49 odsto vlasništva u „Prometnom i trgovačkom d.d. Zagreb“, inače posedniku znatnog dela brodogradilišta „Kraljevica“ – nabraja Pivnički samo deo imovine koju naslednici deoničara „Srpske banke d.d. Zagreb, 1895“ potražuju od Hrvatske.

U pismima Josipoviću, Milanoviću i Liniću naglašava se i da zahtev za povraćaj imovine „nije ni političko, ni nacionalno pitanje“.

Đorđe Pivnički

Đorđe Pivnički

– Reč je, isključivo, o pravu zaštite privatne svojine koja je u EU, čija je članica i Hrvatska, apsolutna svetinja – veli Pivnički. – Stoga ćemo se, ukoliko Hrvatska to pravo ne ispoštuje, obratiti upravo organima EU, kao i Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

SRPSKA BANKA A. D. NIJE NAŠA

Udruženje naslednika „Srpske banke d.d. Zagreb, 1895“ apeluje da se ona ne povezuje sa Srpskom banka a.d., o čijim malverzacijama se u poslednje vreme mnogo piše.

– Reč je o banci koja je nastala iz nekadašnjeg Vojnog servisa Narodne banke Jugoslavije, koja pod tim nazivom posluje od 2003. godine i ne treba je, ni na koji način, vezivati sa našom bankom – objašnjava Pivnički.

HRT PRODAO TUĐE 

Akcionari „Srpske banke d.d. Zagreb, 1895“ od hrvatskog vrha zahtevaju i da spreči dalju prodaju zgrade u Jurišićevoj 4. Kad je oduzeta toj banci, dodeljena je Radio Zagrebu, da bi je Hrvatska radio-televizija, docnije, prodala Hipo banci, koja, navodno, sada namerava da je preproda.

Piše: Đ. Vukmirović

 

Izvor: NOVOSTI

 

Vezane vijesti:

KAD SE SVEDU RAČUNI – Srpska imovina u  – Jadovno 1941.

Bez imena i bez imovine – Jadovno 1941.

Danka Kojadinović: ISTINA I POMIRENJE – Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​