arrow up

Podijelite vijest:

Ni pravde, ni pomirenja

Nikoga Haški tribunal nije mogao da pomiri, jer nije ni osnovan s tim ciljem, već na ideji da optuži jedan narod

Ratko Dmitrović
Ratko Dmitrović

Pravda je zadovoljena, izjavio je Serž Bramerc, glavni tužilac Haškog tribunala, neposredno nakon objavljivanja presude Radovanu Karadžiću. Nije, gospodine Bramerc. U Hagu pravda nije zadovoljena već je pogažena, obesmišljena kao pojam. U Hagu su optuženi i osuđeni (neke je smrt „spasla“) svi politički lideri (predsednici država i vlada), te vojne i policijske starešine srpskog naroda; iz Srbije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Svi. Iz redova drugih naroda – nijedan. Izetbegović, Tuđman, Silajdžić, Ganić, Delić, Tus, Červenko, Seferović, Bobetko, Šušak, Mesić, Stipetić… niko. Neupućen, potpuno neobavešten čovek, kome bi predočili ove podatke, mogao bi da zaključi samo jedno; Srbi su ubijali koga su stigli, Srbe nije ubijao niko.

Ako nije tako, a svi znamo da nije, šta je to za sve ove godine govorio i na kraju zaključio Haški tribunal, osnovan kao specijalni sud za ratne zločine od 1991. godine na prostoru bivše Jugoslavije. Opet je moguć samo jedan zaključak: Srbi nisu narod dostojan pravde, Srbi su narod niže vrste, njihove žrtve nisu vredne ni spomena.

U Sarajevu je za vreme rata ubijeno više od osam hiljada Srba. Objavljena su i njihova imena. Niko nije odgovarao. Alija je ubice lično nagrađivao.

Hrvatska je proterala 450.000 Srba, počev od 1990. zaključno s „Olujom“. Da li je neko za to odgovarao? Nije. Radovan Karadžić je osuđen po osnovi „komandne odgovornosti“. Zašto niko od Hrvata nije u Hagu osuđen po osnovi komandne odgovornosti? Tuđman, Šušak i Bobetko nisu ni optuženi, a Gotovina, Markač i Čermak oslobođeni su i pored činjenice da su u „Oluji“ imali bukvalnu komandnu odgovornost, na terenu, u uniformi, među ubijenim Srbima i njihovim zapaljenim kućama. Ali, to su samo Srbi, oni se ne računaju. Za Hag i deo međunarodne zajednice Srbi nisu dostojni pravde.

Hag je oslobodio Nasera Orića i Ramuša Haradinaja iako je nesporno utvrđeno da su lično ubijali. To se u Hagu ne računa pošto su ova dvojica ubijali Srbe. Haradinaja je iz Haga u Prištinu dovezao avion nemačke vlade. Valjda i to nešto govori. U Sisku je 1991. godine ubijeno više od 500 Srba. Taj podatak prvi je objavio Stipe Šuvar. Za ovaj zločin niko nije odgovarao. U toku je suđenje jednom lokalnom sisačkom policajcu. U Sisku je te godine, kao „dragovoljac“, boravio i Ivan Vrdoljak, doskora ministar u vladi Zorana Milanovića, za koji dan naslednik Vesne Pusić, na čelu Hrvatske narodne stranke. Sve govori da ga je boravak u Sisku preporučio za visoke funkcije. Ovakvih i sličnih primera, gde Haški tribunal nije pokazao ni zrno interesovanja, pošto su žrtve Srbi, mogu da navedem stotine.

Haški tribunal nije doprineo pomirenju naroda bivše Jugoslavije, naprotiv, dodatno ih je zakrvio. Zašto? Zato što nije osnovan da bi mirio narode, već da bi jedan narod optužio.

 

Ratko Dmitrović, Večernje Novosti

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​