NERIJEŠENO VIŠE OD HILjADU ZLOČINA NAD SRBIMA

BRISEL, 27. OKTOBRA (SRNA) – U Hrvatskoj još nije riješeno 1100 slučajeva ratnih zločina, pogotovo kada su žrtve Srbi, a počinioci hrvatske snage bezbjednosti, „sa zabrinutošću“ su u Evropskom parlamentu konstatovali njemački poslanik iz stranke „Zelenih“ Franciska Brantner i holandski poslanik Marija Korenelisen.
Dopisnik Srne iz Brisela javlja da se, u jednom od više od stotinu amandmana koji su podneseni na nacrt Rezolucije o Hrvatskoj, traži od Vlade u Zagrebu da znatno pojača finansiranje i pruži punu političku podršku kako bi bile provedene istrage i riješeni prioritetni slučajevi ratnih zločina.
Izvjestilac za Hrvatsku Hanes Svoboda podnio je izvještaj 26. oktobra, a poslanici Evropskog parlamenta o rezoluciji će glasati 30. novembra i ona će imati savjetodavni, a ne obavezujući karakter.
Parlamentarci, uglavnom iz stranke Zelenih i Liberala, ali i Demohrišćana, žele da u rezoluciju o Hrvatskoj budu uvrštene i odredbe o nastavku potpune saradnje sa Haškim sudom i ukidanju stanja nekažnjivosti kada je riječ o ratnim zločinima.
Grupa evropskih poslanika, među kojima je bivši rumunski ministar pravosuđa Monika Makovei, traži da saradnja sa Tribunalom ostane obaveza Hrvatske.
Većina podnesenih amandmana odnosi se na jačanje manjinskih prava i zaštitu izbjeglica, posebno Srba.
Grupa socijalističkih poslanika, Slovenac Ivo Vajgl, Italijan Nikolo Rinaldi, Bugarin Stanimir Ilčev, Nijemac Aleksandar grof Lambsdorf, pozivaju Vladu Hrvatske da dozvoli da povratak izbjeglih i prognanih bude omogućen na najbolji način i da se posebna pažnja pri smještaju, zapošljavanju i socijalnom zbrinjavanju pokloni srpskim povratnicima.
Odvojena grupa poslanika, uglavnom poljskih i mađarskih, smatra da hrvatska Vlada treba da poboljša uslove za život i rad, te traži da budu primijenjeni i drugi „ekonomski i socijalni projekti oporavka“, da bi se olakšao povratak.
Amandman francuskog poslanika Pervenš Beres, koji je navela u ime Komiteta za zapošljavanje i socijalna pitanja Evropskog parlamenta, poziva hrvatsku Vladu da nastavi sa projektima obnove da bi bili poboljšani životni i radni uslovi osjetljivih kategorija, posebno izbjeglica.
Kada je riječ o pravima manjina, zahtijeva se potpuna istraga o nasilju za vrijeme „Parade ponosa“ koja je u junu održana u Splitu i kažnjavanje počinilaca.
Poslanici Evropskog parlamenta uglavnom su tražili da se Hrvatska obaveže na nastavak borbe protiv korupcije na svim nivoima i da nastavi reformu pravosuđa.
Neki amandmani koje su podnijeli Slovenci Jelko Kacin i Ivo Vajgl, Bugarin Stančev i Britanac Endrju Daf, pozivaju Hrvatsku da riješi bilateralna pitanja sa susjednim zemljama prije članstva, u narednih godinu i po, a posebno se ističe granica sa Srbijom.
U nacrtu rezolucije upozorava se Hrvatska da riješi pitanja granica sa susjednim zemljama, kao i restituciju svojine i pitanja izbjeglica, te naglašava da bilateralna pitanja ne smiju kočiti napredak kandidata i potencijalnih kandidata drugih zemalja zapadnog Balkana.

Izvor: