Nemački mediji: Hrvatski politikant se vraća preko grbače manjina

Datum objave: subota, 23 septembra, 2017
Veličina slova: A- A+

Velika pažnja koju je u hrvatskoj javnosti dobio zahtev da predstavnici manjina više nemaju garantovana mesta u parlamentu, obrnuto je proporcionalna političkom značaju predlagača te promene

Foto: YouTube / Print Screen / Ante Đapić
Foto: YouTube / Print Screen / Ante Đapić

Velika pažnja koju je u hrvatskoj javnosti dobio zahtev da predstavnici manjina više nemaju garantovana mesta u parlamentu, obrnuto je proporcionalna političkom značaju predlagača te promene, bivšeg predsednika Hrvatske stranke prava (HSP) Ante Đapića, konstatuje radio Dojče vele.

Referendumsku inicijativu da se poslanici nacionalnih manjina biraju putem opšteg prava glasa sa građanskih lista, a ne više u posebnoj izbornoj jedinici, analitičari vide kao razvrstavanje na “dobre” i “loše” građane.

Kako navodi DW, inicijativa je dobila dodatan zamah nakon što joj se pridružila Željka Markić sa svojim udruženjem “U ime obitelji”, koja se već dokazala izuzetno prodornom organizacijom referenduma o braku pre nekoliko godina.

Upitan o razlozima zbog kojih je pokrenuo ovu inicijativu, Đapić se vratio u 2003. godinu, kada je nakon parlamentarnih izbora tadašnji šef HDZ Ivo Sander za koalicione partnere, umesto njegovog HSP, uzeo Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), čime je, kako kaže, “prvi put izigrana volja birača” i na snagu stupio “bastardni zakon” o izboru poslanika manjina, kojim je osigurana “nadzastupljenost” manjinskih birača, čiji su zastupnici s “pet puta manjim brojem glasova” dobili saborske mandate.

Neposredan povod za ovu inicijativu Đapić je pronašao u nedavnom premeštanju ploče sa natpisom “Za dom spremni” iz Jasenovca i aktivnoj ulozi čelnika SDSS Milorada Pupovca i poslanika italijanske manjine Furija Radina u tome, a DW navodi da se radi o svojevrsnoj Đapićevoj osveti Pupovcu i Radinu.

“Ko je Radin da bi mogao da arbitrira gde sme biti ploča HOS-a u Hrvatskoj? Zato smo tome odlučili stati na kraj. Terali su zeca, a isterali lisicu”, kazao je Đapić.

On je uveren da će za svoj projekat dobiti “široku podršku”, najpre braniteljskih udruženja i braniteljske populacije, a tvrdi da već ima podršku pravnih stručnjaka, koji će osigurati da se inicijativa sprovede u skladu s referendumskim pravilima.

Profesor i politički analitičar Ivan Rimac ocenio je da je tu reč o pokušaju revitalizacije Đapićeve političke karijere.

“Postavljanje HOS-ove ploče u Jasenovcu bio je prvi korak. U istom kontekstu sada se pojavljuje inicijativa kojom se osporava pravo nacionalnim manjinama da biraju svoje saborske zastupnike. Đapić zagovara netolerantnu tezu prema kojoj svi mogu imati pravo glasa ako razmišljaju kao ”dobri Hrvati”, a argument koji pri tom koristi, da manjinski zastupnici predstavljaju jezičak na vagi pri formiranju vlasti, samo je dokaz netolerancije hrvatske politike”, objasnio je Rimac u razgovoru za DW.

Đapić, po mišljenju ovog analitičara, otvoreno iskazuje neprijateljstvo prema predstavnicima srpske manjine, ali ključnim smatra Đapićev stav da manjinski zastupnici mogu konzumirati svoja prava jedino ako se slažu s njegovim ideološkim stavom.

Rimac objašnjava da Đapić ne sledi logiku zvanične politike prema susednim zemljama kada je reč o pravima tamošnjih Hrvata, jer njegova politička agenda “zagovara granice izvan današnjih granica Hrvatske”, zbog čega će biti zanimljivo videti kako će reagovati zvanična politika, koja je do sada bila vrlo snishodljiva prema Đapićevim ispadima.

Vuk Perišić, ugledni riječki publicista i liberalni komentator, uzroke najnovije referendumske inicijative pronalazi u “dubokom i fanatičnom antiliberalizmu”.

“Ovde nije reč samo o nacionalizmu, jer Đapić tvrdi da je nedopustivo da u Hrvatskoj žive ljudi koji nisu politički Hrvati. Zašto ne bismo dopustili da u Hrvatskoj žive ljudi koji se osećaju kako god žele? Đapićeve namere, dakle, mnogo su šire od klasičnog etničkog sukoba između većine i manjine. Reč je o antidemokratskom trendu, koji nije prisutan samo u Hrvatskoj i koji preti pravima pojedinaca i slobodi građana”, rekao je Perišić za DW.

Upitan da li bi predstavnici manjina trebalo da se izuzmu kada se odlučuje o formiranju parlamentarne većine on je ocenio da bi to bilo “krajnje antidemokratski”.

“Dok god je Hrvatska ustrojena kao nacionalna, odnosno etnička država većine, manjine moraju biti zaštićene. Da je Hrvatska građanska država, onda bi cela ova priča bila suvišna”, kazao je Perišić.

(Tanjug)

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti:

Klerikalna i proustaška desnica prave totalitarnu državu

Hrvati bi da nema Srba u Saboru – „osveta“ za Jasenovac?

„Na ključnim pozicijama u Hrvatskoj proustaše i fašisti“




Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top