arrow up

Podijelite vijest:

Nema pravde za ubijene Srpske civile iz Ježestice

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša osam srpskih civila iz Ježestice i polaganjem cvijeća kod Centralnog spomen-krsta u bratunačkom groblju danas je obilježeno 26 godina od stradanja 12 srpskih civila u Ježestici, Šiljkovićima i Zalužju kod Bratunca koje su ubili muslimanski vojnici iz Srebrenice.

Foto: Srna
Foto: Srna

Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Bratunca Radojka Filipović rekla je da se predmet “Ježestica” nalazi među desetak predmeta o stradanju Srba iz Bratunca koji “skupljaju prašinu” po ladicama pravosuđa BiH.

Ona je podsjetila da je ovaj predmet trebalo da bude završen krajem 2015. godine kada je trebalo da bude podignuta optužnica, ali se ništa po tom pitanju nije uradilo.

“Pitamo se da li tužilac Dževad Muratbegović išta radi na ovom slučaju ili čeka da svjedoci i zločinci umru uz obrazloženje da nije bilo dovoljno dokaza”, navela je Filipovićeva.

Ona je istakla da Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila neće odustati od borbe za istinu i pravdu.

“Pozivamo sve organe i institucije Republike Srpske da se odrede prema ovom problemu i odnosu pravosuđa BiH prema počiniocima zločina nad Srbima, da se preduzmu neke konkretne mjere i spriječi dalji jednostran, pristrasan i neobjektivan rad pravosuđa, ignorisanje srpskih žrtava i omalovažavanje njihovih porodica”, poručila je Filipovićeva.

Foto: Srna
Foto: Srna

Ona je istakla da pravosuđe BiH na ovaj način svojim odlukama stvara krivu i neistinitu sliku o ratu u BiH, jer prema presudama proizilazi da su u ratu stradali samo pripadnici bošnjačkog naroda, što nije tačno, jer su žrtve imali svi narodi, ali nisu odgovarali svi zločinci.

“Porodice su ogorčene jer niko ne odgovara za masovna monstruozna ubistva civila u Ježestici i drugim bratunačkim i srebreničkim selima. Procesuiraju se samo Srbi kojima se nezakonito izriču dugogodišnje kazne uprkos pobijanju tih presuda od Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu”, zaključila je Filipovićeva.

Cvija Kondić, kojoj su dva brata ubijena, rekla je da je žalosno i sramotno što za ovaj zločin niko nije odgovarao.

“Mi dođemo da prislužimo svijeće i odamo počast, ali pravde nema i to porodice ubijenih posebno boli. Nepravda nas pojede”, poručila je Kondićeva.

Ona je navela da su mještani bili na njivama kada su pripadnici muslimanskih formacija iz Srebrenice ušli u selo i počeli ubijati i paliti.

“U kući su uhvatili moju braću Anđelka i Dragana Mlađenovića. Anđelku su odsjekli glavu, a Dragana su izboli i slupali mu glavu”, prisjeća se Kondićeva.

Ona je dodala da su muslimanski vojnici natjerali majku Savku da nosi sinovu glavu, a onda su i nju ubili i glavu odnijeli u Srebrenicu gdje su je zakačili za automobil i vozili ulicama. Anđelkova glava nikad nije nađena.

Kondićeva je rekla da su Savku Stjepanović i još nekoliko mještana ubili dok su želi žito, te da su nakon toga popalili kuće i objekte i povukli se iz sela.

Tako su radili u svim srpskim selima oko Srebrenice i Bratunca do kojih su uspjeli doprijeti.

Nakon nekoliko sati Srbi su se vratili u spaljenu Ježesticu i zatekli ubijene i masakrirane mještane koje su dostojno sahranili u bratunačkom groblju, jer ih zbog stalne pucnjave nisu mogli sahraniti na seoskom groblju.

Izvor: Srna

Vezane vijesti:

Bratunac: Parastos za ubijene Srbe iz sela Bjelovac

Bratunac: Parastos poginulim borcima sa sarajevskog ratišta

Ognjišta ostavili zarad slobode

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​