arrow up

Podijelite vijest:

Ne smije se zaboraviti istorija Srpskog naroda

Predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milenko Savanović smatra da sjećanje na akciju hrvatskih snaga “Oluja” mora biti preneseno u nasljeđe mlađim generacijama, da se ne bi zaboravilo stradanje i ponovila krvava istorija srpskog naroda.

Predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Milenko Savanović na konferenciji za novinare.

Savanović je podsjetio da za ovaj zločin, u kojeme je stradalo 1.922 uglavnom srpskih civila, niko nije odgovarao i istakao da je oružana akcija “Oluja” nastavak ustaške ideologije i projekta NDH.
On je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da se pod pokroviteljstvom vlada Srpske i Srbije sutra u Bačkoj Palanci održava centralna državna manifestacija Dana sjećanja na prognane i stradale Srbe u operaciji “Oluja” koju su 4. avgusta 1995. godine izvršili pripadnici Hrvatske vojske, HVO-a i tzv. Armije BiH, uz podršku NATO-a.

“Toga dana napadnuta je sjeverna Dalmacija, Lika, Kordun, Banija, prostor na kom su bili većinski Srbi koji im je vijekovima pripadao, i koji su u to vrijeme bili uokvireni u Republiku Srpsku Krajinu”, istakao je Savanović.

On je podsjetio da je, iako je Republika Srpska Krajina bila pod zaštitom UN, 200.000 pripadnika naoružane hrvatske vojske napalo na 30.000 vojnika Krajine.

“Procjenjuje se da je tada na prostoru Krajine žvjelo 230.000 Srba, uglavnom djece, žena i staraca”, rekao je Savanović, koji je i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

Centralno obilježavanje Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji “Oluja” biće održano sutra u 20.00 časova u Bačkoj Palanci.

U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja”, prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice, protjerano je 250.000 krajiških Srba.

Ta akcija počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju.

Akcija “Oluja” je najveće i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Oluja će trajati dok sudbina nestalih ne bude poznata

Kužet: Nad Srbima izvršeni genocid i etničko čišćenje

Parastos stradalim u „Oluji“ 2018

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​