fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

NASTAVLjENO OBILjEŽAVANjE ČETIRI VIJEKA BOGOSLOVIJE

Patrijarh Irinej u manastiru Krka

Patrijarh Irinej u manastiru Krka

Svetom arhijerejskom liturgijom, koju je predvodio patrijarh srpski Irinej, sa mitropolitima i episkopima Srpske pravoslavne crkve, u manastiru Krka je nastavljeno obilježavanje četiri vijeka Bogoslovije i stotinu godina od upokojenja episkopa dalmatinskog Nikodima Milaša.

„Krka je kroz vekove simbol opstanka Srba u Dalmaciji“, rekao je patrijarh Irinej, naglasivši da je sedmovjekovna istorija manastira Krka svjedok i čuvar pravoslavlja u ovim stradalnim krajevima.

Svetoj arhijerejskoj liturgiji prisustvovao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović. Proslavi u Krki prisustvuju brojni zvaničnici Srbije, Srpske i Hrvatske.

U kasnim popodnevnim časovima, patrijarh Irinej će posjetiti Šibenik i Split, tamošnje pravoslavne hramove, a sastaće se s gradonačelnicima ovih gradova i biskupima Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj.

Na sinoćnjoj Svečanoj akademiji poručeno je da su tragovi srpskog postojanja u Dalmaciji veoma duboki, a četiri vijeka Bogoslovije samo su potvrda upornosti i borbe srpskog naroda da ostane i opstane na ovim prostorima, uprkos mnogobrojnim istorijskim iskušenjima.

U manastiru Krka bogoslovsko obrazovanje steklo je više od 800 sveštenika i više od 15 episkopa. Manastir se nalazi tri i po kilometra istočno od Kistanja, u kanjonu rijeke Krke u Hrvatskoj.

Od svoga postojanja, manastir Krka je bio najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavlja u Dalmaciji.

Početkom 17. vijeka u manastiru je osnovana škola za obrazovanje sveštenika. Sadašnja Bogoslovija Sveta Tri Jerarha osnovana je 1966. godine, dok je sa radom kao dvogodišnja škola počela 1964. godine.

Izvor: tl_files/ug_jadovno/img/otadzbinski_rat_novo/2014/srna.png

Vezane vijesti:

DA SE TRAGIČNI SUKOBI NIKADA VIŠE NE PONOVE …

obilježeno 400 godina od osnivanja bogoslovije u manastiru krka

episkop fotije: duboki korijeni srpskog naroda u dalmaciji

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: