Naša želja je što veća kohezija srpskih institucija

Stranke sa srpskim predznakom će se u svakom slučaju aktivno uključiti u lokalne izbore. Nažalost, dosadašnja praksa je pokazala da najveći dio političkih stranaka na listama imaju „svoje“ Srbe, koji participiraju u jedinicama lokalne samouprave, ističe za Novosti predsjednik VSNM-a Bjelovarsko-bilogorske županije Darko Karanović

Predstoje nam lokalni izbori. Što kaže popis stanovništva, a što birački
spiskovi u vezi brojnosti srpske manjine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji?

Popis stanovništva je pokazao rapidan pad pripadnika srpske zajednice, sa 9500 na
7582. Našu zajednici posebno je zainteresirao podatak o 1003 nacionalno neizjašnjenih
i 292 lica nepoznate nacionalnosti. Cijenimo da u ovim brojevima ima dosta pripadnika
naše zajednice koji se zbog određenih strahova nisu izjasnili kao Srbi. S terena
smo dobili i informacije da su pojedini popisivači bili odviše sugestivni kod postavljanja
pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Svjesni smo da je i „bijela kuga“
učinila svoje što se vidi i u padu ukupne populacije stanovništva. Birački spiskovi
su omogućili da srpska zajednica ima zamjenike načelnika općina Sirač i Đulovac,
kao i dogradonačelnika Grubišnog Polja te zamjenika župana Bjelovarsko-bilogorske
županije. Međutim, nakon popisa stanovništva ostalo nam je samo mjesto dožupana.
Stoga je jedan od prioriteta našeg rada aktivnost vezana uz sređivanje biračkih spiskova
kao i podizanje samosvijesti Srba o vlastitom identitetu i razbijanju predrasuda kod
nacionalnog opredjeljenja.

Kakva će biti zastupljenost srpske nacionalne manjine u tijelima lokalne
uprave?

Stranke sa srpskim predznakom će se u svakom slučaju aktivno uključiti u lokalne
izbore. Nažalost, dosadašnja praksa je pokazala da najveći dio političkih stranaka
na listama imaju „svoje“ Srbe, koji participiraju u jedinicama lokalne
samouprave. No, njihova uloga u općinskim, gradskim vijećima i Županijskom vijeću
je upitna jer sam mišljenja da oni prije svega brane interese političkih partija koje
predstavljaju, a u malo slučajeva stvarne interese srpske zajednice. Ako se oslonimo
na popis stanovništva, bojim se da će i broj Srba u lokalnoj samoupravi biti manji.

Srbi su u kulturno-umjetničkim društvima odlično organizirani. Međutim,
kako se radi s mladima? Postoji li među njima interes za folklor, učenje ćirilice…?

Posebno bih pohvalio rad pododbora Prosvjeta iz Garešnice i Daruvara i njihove predsjednike Zorana Blanušu i Srđana Bojića. Oni na
najbolji mogući način predstavljaju kulturno naslijeđe. Izuzetno rade na okupljanju
mladih, ne samo Srba, jer u garešničkom ogranku ima i predstavnika većinskog naroda
kao i aktivnih članova iz drugih manjinskih zajednica. Posebno se izdvajaju dječje
sekcije, folklorna u Garešnici i recitatorska u Daruvaru. U njihovom radu veliku
ulogu imaju i članovi županijskog, te gradskih i općinskih Vijeća. Nažalost, rezultati
pokretanja dopunske nastave na srpskom jeziku su skromni, uz iznimku gospođice Rade Božić koja predaje srpski jezik za petnaestak
učenika u Dežanovcu te nekoliko učenika u Daruvaru po modelu C. U planu rada imamo
predviđene besplatne tečajeve učenja ćirilice u vrijeme školskih praznika u Garešnici
i Bjelovaru. Naša želja je što veća kohezija srpskih institucija od crkve, preko
srpskih Vijeća do aktivnosti Prosvjete. To su nesporni temelji za očuvanje identiteta
srpske zajednice, a edukacija mladih i njihova aktivizacija, zalog su opstanka.

AUTOR: Goran Gazdek

Izvor: SNV