arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dodik: Niko nije rekao da će biti rata; radi se o svečanosti

16. maj 2019.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas da je 12. maj Dan Vojske Republike Srpske i da je to dan sjećanja, dan prisjećanja na žrtve i na važne bitke. Taj dan pripada emocijama i sjećanju na Vojsku Republike Srpske – rekao je Dodik. – U Zakonu piše da Treći pješadijski puk baštini tradiciju Vojske Republike Srpske. Šta bi bila tradicija, nego sve to o čemu smo govorili? Komšić ima pravo na tužbu, vidjećemo – naveo je Dodik. Na pitanje da li je tražio saglasnost Ministarstva odbrane, odgovorio je da je on njima nadležan, a ne oni njemu. – Meni su objasnili pravila da Puk ima pravo na pukovsku uniformu.

Za „Tuzlansku kolonu” još nema pravde

16. maj 2019.

Obeležena je godišnjica napada u kojem je ubijeno 59 vojnika JNA u Tuzli tokom njihovog mirnog povlačenja, a da za taj zločin do danas niko nije odgovarao U maju 1992. godine, u dva mučka napada muslimanskih vojnih i paravojnih snaga na pripadnike JNA, koji su deo bili tada još jedinstvenih oružanih snaga Jugoslavije, ubijeno je stotinak vojnika i mnogo više njih je ranjeno. Prvi od ova dva zločina izvršen je 3. i 4. maja 1992. u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, a drugi jedanaest dana kasnije na Brčanskoj Malti u Tuzli. U oba slučaja, izrežirani napadi na kolone JNA, koje su se mirno i po dogovoru povlačile iz dva grada u

Vejzoviću šest godina zatvora zbog zločina nad srpskim civilima

16. maj 2019.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH osudilo je nekašanjeg policajca Kahru Vejzovića na šest godina zatvora zbog zločina nad civilima srpske nacionalnosti počinjenim u Stuparima kod Kladnja 1992. godine. Vejzović je osuđen na šest godina nakon što je proglašen krivim da je u periodu od juna do septembra 1992. godine mučio zarobljene srpske civile u Stuparima, udarajući ih po svim dijelovima tijela. Prilikom obrazloženja drugostepene presude, predsjedavajući Apelacionog vijeća Miloš Babić rekao je da su otklonjeni nedostaci prvostepene presude te je na nesumnjiv način utvrđeno da postoje svi elementi krivičnog djela zločin protiv čovječnosti. Babić je naveo da su svjedoci korektno iskazivali ono što im se dešavalo, šta su doživjeli, čuli ili

RAZOČARANA PONAŠANJEM SVOJIH SUNARODNIKA: Studentkinji izgreban auto u Dubrovniku, mislili da je iz Srbije

16. maj 2019.

Studentkinji iz Slavonije, koja studira u Dubrovniku, izgreban je automobil a ona je uverena da se to dogodilo jer je njen sused mislio da su na njenom vozilu srpske registarske tablice Studentkinji iz Slavonije, koja studira u Dubrovniku, izgreban je automobil a ona je uverena da se to dogodilo jer je njen sused mislio da su na njenom vozilu srpske registarske tablice, preneo je portal Iindeks. Kako je ispričala, kupila je vozilo da bi iz Dubrovnika češće mogla da putuje u rodni kraj i parkirala ga je na javnom parkingu što je izazvalo negodovanje njenog suseda koji je, kako kaže, spominjao požarevačke registarske oznake. Na vozilu su, naime, bile PЖ

Dr Petar Rundo

Dr Petar Rundo – sreski ljekar iz Trebinja, obješen u ustaškoj policiji

16. maj 2019.

„Moj otac dr Petar Rundo bio je sreski ljekar u Trebinju. Njegovo prisustvo ekshumaciji Srba iz Pridvoračke jame u svojstvu sanitetske inspekcije – zahtjevali su italijanski ljekari koji su ga poznavali, a to je bila i zakonska norma u Italiji. To je bilo oktobra 1941. godine. Tada ustaše više nisu mogle da prave zločine, Italijani su čvrsto držali vlast u Trebinju. Naravno, ustaše su bile na svakom ćošku, njihov vođa bio je apotekar Đorđo Strinčić i ja ga se sjećam – hodao je gradom u ustaškoj uniformi i bio upadljivo hrom – gegao se i dizao ruku uz svaki pozdrav! Moj je otac uhapšen tek aprila 1942. i iste noći

Održan prvi parastos posvećen stradalim Srbima Kozare i Potkozarja u logoru Zemun 1942- 1944

16. maj 2019.

U organizaciji Udruženja građana „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženja Kozarčana u Beogradu 11. maja na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom organizovano je molitveno sabranje i parastos za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. Pomen stradalim srpskim žrtvama služio je sveštenik Stevan Mrđa. Prisutnima su se obratili i organizatori ovog skupa predsjednik Udruženja „ Jadovno 1941“ Dušan J. Bastašić , predsjednik Udruženja Kozarčana dr Rajko Srdić i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, dok je istorijski čas održao Nikola Milovančev. Kako su objasnili organizatori parastosa, koncentracioni logor Zemun je mjesto na kojima su dovežene žrtve

Mikić: U školi u Donjoj Mahali bilo zatvoreno oko 150 Srba

16. maj 2019.

Pripadnik vojne policije HVO-a Danijel Mikić rekao danas pred Sudom BiH, na suđenju desetorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ za zločine nad Srbima u Orašju 1992. godine, da je u oktobru te godine u osnovnoj školi u Donjoj Mahali bilo zatvoreno oko 150 Srba iz Odžaka i Novog Grada, koji su prije toga bili zatvoreni u Brodu. „To su bili civili, izmoreni, iscrpljeni, bolesni, ranjeni. Jedan stariji zatvorenik je imao ranu na nozi koja nije liječena. Komandanta Trećeg bataljona HVO-a Đuru Matuzovića sam obavijestio da su dovedeni ljudi sa vidnim povredama, a on je rekao da se sve preduzme i zatraži medicinska pomoć“, izjavio je Mikić. Ovaj svjedok Tužilaštva

TRAЖE POPIS SVIH ЖRTAVA NATO AGRESIJE: Dve decenije bez broja nastradalih

16. maj 2019.

Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine Ni posle dve decenije od bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, žrtve NATO agresije nisu prebrojane. Do danas nije zvanično poznato koliko je ljudi stradalo za 11 nedelja 1999. godine. Nezvanični podaci govore da je poginulo oko 2.500 civila, među kojima 89 dece, i oko 1.000 vojnika i policajaca dok je 12.500 ranjeno i povređeno. S druge strane, Fond za humanitarno pravo dokumentovao je stradanje 754 osobe. Četvoro poslanika poslaničkog kluba PS-NSS-USS, koji su deo vladajuće koalicije, zato, dostavili su Skupštini Srbije predlog o obrazovanju Komisije za istragu i utvrđivanje broja žrtava NATO agresije, koja bi utvrđivala broj

Bljesak smrti

15. maj 2019.

Na tribini u Privredniku ‘VRA Bljesak – pogled sa žrtvine strane’ žrtva Bljeska Miroslav Vuković iznio je potresno sjećanje na stradanje svoje porodice u selu Medari Hrvatska govori o svojim vojnim akcijama kao primjerima vojnog umijeća i humanosti; no protjerani Srbi pamte drugačije slike – egzodus, ubijanje civila i bombardiranje izbjegličkih kolona – rečeno je na tribini ‘VRA Bljesak – pogled sa žrtvine strane’ u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu uz podsjećanja da za tada počinjene masovne zločine nitko nije odgovarao. – Selo Medari bilo je na liniji razdvajanja i u selu nije bilo nikakvih jedinica. Uoči 1. maja sve je bilo mirno. Otac i ja smo došli iz Bosanske Gradiške,

Dinamo “kažnjen” zbog “Šugava Rijeko, puna si Srba, ne brini, Rijeko, ima još vrba”

15. maj 2019.

Hrvatski derbi odigran 11. maja ove godine, između Dinamo Zagreba i Rijeke, nije mogao da prođe bez pominjanja Srba, kako smo uostalom i navikli. Naime, navijači Dinama, “Bad Blue Boys-i” skandirali su Riječanima: “Šugava Rijeko, puna si Srba, ne brini, Rijeko, ima još vrba”, zaboravljajući da na klupi njihovog voljenog kluba sedi upravo Srbin Komnen Andrić, rođen u Novom Pazaru. Četiri dana kasnije, stigla je i kazna. Disciplinska komisija hrvatske fudbalske lige odlučila je da kazni Dinamo zatvaranjem severne tribine Maksimira na samo jednoj utakmici. Na ovu prilično mizernu kaznu treba dodati i mogućnost da do nje možda neće ni doći. Kako Index.hr saznaje hrvatski prvak će se na ovu

Milovančev: I sada može da se utvrdi broj žrtava Drugog svetskog rata

15. maj 2019.

U Sloveniji su sredstva za to odobrili i ministarstvo pravde i ministarstvo rada; zašto ne bi moglo da bude isto u Srbiji i Srpskoj Zahvalan sam prof. dr Slavici Garonja Radovanac što je u „Politici” („Koliko je bilo žrtava u Jasenovcu”, 17. april) pokrenula pitanje utvrđivanja broja žrtava u logoru Jasenovac, ali i šire u Jugoslaviji, za razdoblje 1941–1945. Na ovu temu u „Politici” se zatim osvrnuo i istoričar Nenad Lajbenšperger („Teško do tačnog broja jasenovačkih žrtava”). Verujem da se može doći do broja žrtava Drugog svetskog rata, što su poslednjih godina dokazali Slovenci, a to srpska javnost ne zna. Troje istoričara Instituta za noviju istoriju Slovenije latilo se 1997.

Tuzlanska kolona Foto: RTRS

Milunović: Tražićemo istinu i pravdu za sve srpske žrtve

15. maj 2019.

Tražićemo istinu i pravdu dok ne budu procesuirani svi koji su počinili zločine nad srpskim vojnicima i nad srpskim narodom, poručio je danas ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović na obilježavanju 27 godina od stradanja pripadnika JNA u Tuzlanskoj koloni. U obraćanju porodicama ubijenih pripadnika JNA, ratnim vojnim invalidima, saborcima i brojnim okupljenim ispred Spomen-kosturnice žrtvama zločina nad Tuzlaskom kolonom, Milunović je istakao da bez istine i pravde nema zajedničkog života u BiH. „Muslimanske vlasti nisu poštovale ništa, oni su pobili ljude koji nisu mogli da se brane, koji su se mirno izvlačili iz kasarne Husinska buna prema Bijeljini i dalje ka Srbiji“, rekao je ministar. On

HRT opet emitovao sporni film o Blajburgu

15. maj 2019.

Hrvatski Javni servis HRT ponovo je emitovao dokumentarni film „Magnum crimen 1945.“, koji tvrdi da su na Blajburškom polju stradale ustaše, a ne civili. HRT je dokumentarac ponovo emitovao uoči predstojeće komemoracije zakazane za nedelju, 19. maja, na Blajburgu, a reč je filmu u kojem, piše portal Telegram, ustašku vojsku nazivaju jednostrano hrvatskom. U jednom trenutku jedan od intervjuisanih svedoka Blajburga priča o svom bratu, ustaškom vojniku poginulom 1942., pa kaže: “On je naravno bio naš, hrvatski vojnik”. U filmu se, prema pisanju hrvatskog portala, između ostalog, pojavljuje i ova teza: “Nismo mi bili ni nacisti ni fašisti. U NDH nikada nije osnovana ni jedna fašištička stranka. Ali prilika da

DANICA LALIĆ, udata STOJIĆ: Nije voljela podsjećanja na strahote koje je preživjela

Ćutala je do groba

15. maj 2019.

I zapis koji slijedi datira iz avgusta 1990. godine: Na surčinskom groblju već četiri godine počiva Danica Stojić, rođena Lalić, jedna od četrnaestoro preživjelih iz jame Ravni dolac. Sa crne nadgrobne ploče gledaju vedre oči, a na mirnom ovalnom licu nema ni traga petnje, ništa što bi neznancu kazalo kakva je muka prerano slomila ovu stamenu ženu, šta je skršilo duh i snagu koja zrači sa tog lica. Ne umiju to da objasne ni njena djeca Draginja i Branko. Malo, premalo znaju o sudbini svoje majke, o onome što je preživjela kao jedanaestogodišnja djevojčica tog crnog ljeta 1941. godine, daleko odavde, u utrobi Dinare. Nije majka nikad željela da ih

Aleksandar Nećak: Svaki čovek koji dozna istinu i koji je prihvati, naš je uspeh

15. maj 2019.

Na groblju u Zemunu, u subotu 11. maja. 2019. kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. Istoga dana, na Starom sajmištu, Srbima Kozare i Potkozarja, dr Milovan Pisari govorio je o stradanju njihovih bližnjih, rođaka, prijatelja i sunarodnika u Prolaznom logoru Zemun. Naš zajednički neprijatelj je potiskivanje sećanja na ljude i događaje iz mračnog perioda naše zajedničke istorije. Neprijatelji su nam i oni koji decenijama sistematski ne dozvoljavaju da istina izađe iz mraka koji nam oni nameću. Računaju da ako ne mi onda naši potomci, generacije iza nas, neće znati zašto su im preci

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA