fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

Na današnji dan: Krvava Litija

https://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/preporucujemo/2014/krvavalitija.jpg

19. jula 1937. godine, desila se „Krvava Litija“. Skupština Kraljevine Jugoslavije, uz odobrenje namesnika kneza Pavla Karađorđevića, i uz zalaganje predsednika vlade Milana Stojadnovića, trebala je da održi sednicu o Konkordatu sa Vatikanom. Verni narod i sveštenstvo su za taj dan zakazali moletestvije za ozdravljenje obolelog patrijarha Varnave. Policija je zabranila taj skup.

Litija je trebalo da krene od Saborne crkve u Beogradu do hrama Svetog Save. Bila je zamišljena kao velika manifestacija u borbi protiv Konkordata. U Knez Mihalovoj ulici nastala je tuča i hrvanje građana sa žandarmima. Intervenicija policije je bila veoma brutalna. Tadašnji ministar policije bio je Slovenac Anton Korošec, inače rimokatolički bogoslov.

Preko ulice Kralja Petra na gornjem uglu zgrade Narodne banke bila je postrojena žandarmerija u više redova. Žandarmi su već agresivniji i dočekuju litiju grubim psovkama i zakrvavljenih očiju, izbezumljena lica tuku sveštenstvo u crkvenim odeždama i narod, psujući popovsku i srpsku majku. Po naglasku moglo se primetiti da su žandarmi Hrvati i Slovenci.

Tu je pao obliven krvlju i onesvešćen Preosvećeni Episkop Šabački Gospodin Simeon, povređen po glavi odnosno desnom oku, levom ramenu i grudnom košu tupim oružjem iz neposredne blizine. Te povrede su izazvale i manji potres mozga. Posle zadobijenih povreda Njegovo Preosveštenstvo Episkop Gospodin Simeon prenet je u Patrijaršiju, gde mu je ukazana prva lekarska pomoć, a potom je prenet u sanatorijum Živković.

Tom prilikom pocepan je i crkveni barjak sa likom Svetog Save. Sveštenstvo i narod nastavili su litiju. Šef opšte policijske uprave grada Beograda g. Drag. Jovanović komandovao je ‘noževe na pušku’ i dao zapovest žandarmima da ubodu i biju svakoga ko se ne vrati. Uveče, 23. jula 1937. godine, Konkordat je u Narodnoj skupštini izglasan sa 166 glasova, uz 129 protiv.

Trebalo je da bude izglasan u Senatu, u kome je vlada lošije stajala. Ali, još isto veče, Stojadinović je pred poslanicima JRZ objavio da će se neko vreme sačakati sa iznošenjem Konkordata pred Senat. Pri kraju dana, u kome je u donjem domu izglasan Konkordat, umro je patrijarh Varnava. Svim članovima vlade, osim ministra vojnog generala Marića, bilo je zabranjeno da prisustvuju sahrani.

Inače patrijarh je sahranjen tek 3. avgusta 1937. godine. Sveti Arhijerejski Sinod SPC jednoglasno je doneo odluku o eskomunikaciji ministara i poslanika pravoslavne vere, koji su glasali za Konkordat. Pobedu Crkve i naroda u „konkordatskoj krizi“ episkop Nikolaj Velimirović je prokomentariso rečima: „Prva borba bila je protiv rimokatoličkog pape, našeg svagdašnjeg velikog neprijatelja, odnosno protiv konkordata. Ova je borba, mislim, evo završena porazom rimokatoličkog pape“.

Izvor: Srbija Danas

Vezane vijesti:

Linta: Nismo prepreka dolasku pape

Ćirilicom nije napisano nijedno veliko zlo

Obezglavljeno dostojanstvo

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: