Matija Bećković: Kosovo je najskuplja srpska reč šest vekova i tu nema revizije

Prema  rečima Matije Bećkovića, ono što je najvrednije stvoreno je u najtežim vremenima.

Akademik Matija Bećković izjavio je da je Kosovo kao najskuplja riječ u srpskom jeziku to mjesto zauzelo prije šest vijekova i da je to rečeno i riješeno jednom zauvijek.

„I tu nema nikakve revizije“, rekao je Bećković, koji je danas napunio osamdeset godina.

Na pitanje da li ima namjeru da i u budućnosti istrajava u stavu da je Kosovo najskuplja srpska riječ, Bećković je rekao da se veliki dio njegovog života 29. novembar čestitao Republici, a da se od nedavno čestita njemu.

„A to je dan Svetog apostola Mateja. A Svetog apostola Mateja prekrio je onaj vodopad u Jajcu. Ta država koja je u Jajcu stvorena, niz taj vodopad se i obrušila i nestala. Tako da smo se ujedinili sa vjerom da smo jedno, razjedinili sa uvjerenjem da nemamo ništa zajedničko i da nam niko nije dalje od onih sa kojima smo bili zbratimljeni“, rekao je Bećković za Sputnjik.

Na pitanje da li ga veseli što, osim maternjeg, govori i „crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatski jezik“ ili smatra da je to davno savladao i imenovao knjigom „Kuku i lele“, odnosno da li je dobar taj prevod, Bećković je rekao da je „svaki naš čovjek u naše vrijeme postao poliglota“.

„Govori po nekoliko jezika, a za svaki tvrdi da je autohton i jedini. Jedna žena sudski tumač u Beču je imala vizit-kartu sa poređanim svim tim jezicima i pokazivala mi je tu kartu i pričala je kako se u sudu ne mogu čudom načuditi da ona zna sve te jezike, a da je to, u stvari, sve jedan jezik i da se neki narod sa sobom tako duhovito šali. A što se prevoda tiče, to je prvi put da nešto dobija u prevodu, a gubi u originalu – rekao je Bećković.

On je poručio da je jezik naša najvrednija ustanova i u njoj imamo više nego igdje drugo.

„Ponavljao sam više puta da nemamo ni u jednom arhivu, ni u jednoj biblioteci, ni u jednom muzeju, ono što imamo – u jeziku. I da je na našem, srpskom jeziku, stvoreno toliko besmrtnih djela koja su ovjenčana najvećim nagradama i priznanjima. A taj jezik je rađao svoje pjesnike. I to ih je rađao u svim vremenima, u najtežim vremenima“, rekao je Bećković.

Prema njegovim riječima, ono što je najvrednije stvoreno je u najtežim vremenima – u petovjekovnom ropstvu.

„Ali i dan danas se u najtežim uslovima i tamnicama stvara ono najvrednije što imamo. Da spomenemo Petera Handkea, koji je dobio Nobelovu nagradu, a smatraju ga najvećim majstorom i najrafiniranijim sinom njemačkog jezika. To je bio i razlog da bude ovjenčan, a da sve drugo biva nevažno i sporedno“, rekao je Bećković.

On je dodao da su dok je bila u Sarajevu tamošnji funkcioneri urgirali kod švedske princeze da ona pozove na odgovornost Nobelov komitet /zbog Handkea/.

„Oni su nju zamijenili sa Đurom Pucarom i mislili da ona stalno može da poziva na odgovornost Nobelov komitet i da ih smjenjuje ili postavlja i da im naređuje koga da nagrađuju“, zaključio je Bećković.

Oprema: Stanje stvari

(Iskra, 30. 11. 2019)