Margelov institut Zagreb: Da li je Hrvatska antifašistička?

Direktor Margelovog instituta Alen Budaj smatra da u Hrvatskoj niko ozbiljno ne shvata saborsku Deklaraciju o antifašizmu s obzirom da je Muzej u Jasenovcu u katastrofalno lošem stanju i da su uništena mjesta logora i na stotine spomenika koji svjedoče o stradanju u borbi protiv fašizma.

Budaj je pozvao predsjednika Vlade Hrvatske Jadranku Kosor da jasno artikuliše svoj antifašistički stav kakav izražava na jasenovačkim komemoracijama i da počne vrednovanje udruženja koja njeguju antifašizam na istom nivou kao i udruženja proisteklih iz proteklog rata, te da se u skladu sa tim finansiraju iz državnog budžeta.

Podsjetivši hrvatsku premijerku na njenu izjavu na komemoraciji u Jasenovcu da će Vlada učestvovati u borbi protiv revizionizma, Budaj izražava želju da se te riječi ostvare i da Margelov institut dobije finansijsku podršku za redovan rad u ovoj godini, s obzirom da je riječ o jedinoj nevladinoj organizaciji koja se u Hrvatskoj bori protiv istorijskog revizionizma.

On u pismu Kosorovoj ocjenjuje da političari u Jasenovacu godinama govore “lijepe prigodne riječi”, ali da se malo toga čini po pitanju čuvanja memorije Holokausta i podsjeća da je ratni zločinac Milivoje Ašner, odgovoran za ubistva Srba i Jevreja u Požeškoj kotlini 1941. i 1942. godine još na slobodi zahvaljujući naučinkovitoj hrvatskoj policiji, pravosuđi i diplomatiji.

Osvrnuvši se na govor Kosorove 17. aprila u Jasenovcu, Budaj poručuje hrvatskoj premijerki da je mogla pomenuti da je požeški kraj podpapučkih sela s većinskim srpskim stanovništvom još od vremena Marije Terezije proživio istu sudbinu 1941. i 1991. godine.

“Nekada bogata srpska sela ostala su prazna ili gotovo poluprazna s većinskim staračkim stanovništvom koje živi izuzetno siromašno, jer su 1991. opljačkani i nad njima je izvršen teror neviđenih razmjera, iako se radilo o civilnom stanovništvu. U nekim od tih sela, koja su napuštena, više nećete sresti ni vrapca, jer nema šuma ni šljivika gdje bi se gnijezdio, pošto su posječeni radi pljačke”, istakao je Budaj u pismi Kosorovoj.

On je naveo da je kao četrnaestogodišnji dječak vidio guste stubove dima koji su se dizali nad popaljenim srpskim selima na Papuku 1991. godine. “O tome se danas više ne govori, ali se svakodnevno govori o bosanskoj Srebrenici samo da bi se okrivilo Srbe preko granice u drugoj državi, dok se zločini nad Srbima u Hrvatskoj prikrivaju. Ali, oni su se dogodili, a dokaz tome su i presude Haškog suda”, ističe Budaj.

Prema njegovim navodima, tim zločinima prethodio je strašni monstruozni zločin prije 70 godina u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koja je bila premrežena koncentracionim logorima smrti, o čemu se ne rado i veoma malo govori.

Izvor: