arrow up

Podijelite vijest:

Legitimacija

Srbi ovde ne treba da se mešaju, na Hrvatima je da odluče da li je „Za dom spremni“ njihova nacionalna legitimacija. Sudeći po svemu postojećem jeste, ali sačekajmo

Ratko Dmitrović
Ratko Dmitrović

Kad u Hrvatskoj više ne bude živeo nijedan Srbin (to vreme nije daleko) mržnju će usmeravati na spomenike kulture i postojanja „hrvatskih Srba“, na Srbiju kao državu i Republiku Srpsku, svakako. Tako su odgojeni; na mržnji, netrpeljivosti, najblaže rečeno rezervi prema Srbima. Ovo je – da ne ispadne kao naša tvrdnja – bivši gradonačelnik Splita, Жeljko Kerum, javno priznao, pre nekoliko godina, u kameru HRT.

Hrvatska državotvorna ideja artikulisana od strane Ante Starčevića, nastala je na mržnji prema Srbima, delimično prema Ugarskoj i Austriji. To su prst i nokat. Austrougarska odavno ne postoji, ostali su Srbi. Zato neka vas ne čudi „Za dom spremni“ u Jasenovcu, izvinjenje Kolinde Grabar zbog srpske čokoladice i cela ta atmosfera u državi koju je stvorio Tuđman. Čuđenja je vredno ćutanje Evrope.

Projektujte u mašti identičan gest predsednika Srbije. Možda ću preterati, ali verujem da bi izvinjenje Tomislava Nikolića, zbog davanja čokoladice proizvedene u Hrvatskoj, nekom srpskom mališanu, istog dana dovelo do vanredne sednice Evropske komisije, prekida svih razgovora o putu Srbije ka EU, otvaranja starih priča o devedesetim godinama i ulozi Nikolića i Vučića u njima.

Tu negde leži i moguće objašnjenje gornjih dilema, a objašnjenje kaže da će Hrvatska – sve dok Srbija bude ćutala – tolerisati, dohranjivati i pravdati mržnju prema Srbima i Srbiji jer su, tvrdi službeni i neslužbeni Zagreb, Srbi i Srbija izvršili agresiju na Hrvatsku. To je njihova definicija rata devedesetih na osnovu koje pravdaju sve što čine prema Srbima.

Naravno, ovo je čista laž; pisao sam o tome bezbroj puta i nastaviću – pošto je istina suprotna od službene hrvatske definicije raspada SFRJ, a Srbi sopstvenu istoriju zaborave neuporedivo brže nego što je zapamte.

Isto tako, ni Vučić ni Nikolić nemaju ni najmanji razlog da pognu glave kad im neko spomene devedesete. Koji je njihov zločin? Političko delovanje na liniji odbrane srpskih interesa, da ne kažem ugroženih Srba? Gde je tu zločin? Šta je drugo trebalo da rade? Danas su čelni ljudi Srbije uporišna tačka mira u regionu. Kolinda Grabar, a pre nje Milanović, Karamarko, danas Plenković, činili su i čine sve što mogu da ohrabre hrvatske fašiste i ustašoide. Oni su u devedesetim, konstantno u ratnom stanju, i ako ne u mržnji onda svakako netrpeljivosti prema Srbiji i Srbima.

Znači, Srbija treba mnogo glasnije da se odredi prema Zagrebu? Ne. Srbija treba da kaže da je rat devedesetih bio građanski, ništa više. A na Hrvatima je da odluče da li je „Za dom spremni“ njihova nacionalna legitimacija. Sudeći po svemu postojećem – jeste. Ali, sačekajmo.

Izvor: NOVOSTI

Vezane vijesti: Ratko Dmitrović

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​