Korićka jama- sveto mjesto velikog zločina

Korićka jama kod Bileće, u koju su ustaše bacile 130 Srba iz bilećkog sela Korita i okolnih sela, predstavlja sveto mjesto velikog zločina koji buduće generacije nikada ne treba da zaborave, rečeno je danas na obilježavanju 82 godine od tog zločina.

Korićka jama; FOTO: SRNA

Mještanin sela Korita Milorad Nosović rekao je da je veoma važno danas se pokloniti sjenima mučenika Korićke jame, koji su 1941. godine na najmonstuozniji način ubile ustaše.

“Prošle su 82 godine, ali nemilo sjećanje nikada ne može proći i Korićku jamu nikada ne može prekriti veo zaborava”, rekao je Nosović kod Spomen-kosturnice na Koritima.

On je istakao da će o tome vječno svjedočiti i monumentalni spomenik, Korićka jama sa uređenom okolinom i lijepom bogomoljom, manastir na Koritima i desetine napisanih knjiga i pjesama koji su ovjekovječili taj monstuozni zločin nad nevinim Srbima.

Nosović je istakao značaj obilježavanje tog datuma i poručio da srpski narod treba da bude složan, a buduće generacije dosljedni poštovaoci stradanja svojih predaka na Korićkoj jami.

Predsjednik Skupštine opštine Bileća Mato Vujović istakao je da je Korićka jama sveto mjesto, mjesto velikog zločina gđe su mještani ovoga kraja na mučki način pogubljeni od ustaša.

“Da tuga bude još veća, to su uradiše njihove komšije i poznanici”, rekao je Vujović i podsjetio da se o tome dugo krila istina.

On je istakao da srpski narod prašta, ali da ne zaboravlja i da se budućim generacijama mora pričati istina o Korićkoj jami kako se nikada nešto slično nigđe ne bi ponovilo.

Kod Korićke jame u Bileći jutros je služena liturgija, a kod Spomen-kosturnice parastos postradalim Srbima tog kraja.

Korićka jama kod Bileće jedno je od najvećih stratišta srpskog naroda na ovim prostorima.

U zločinu koji su počinile ustaše muslimani iz susjednog mjesta Fazlagića Kula kod Gacka, u noći između 3. i 4. juna 1941. godine, ubijeno je, mučeno i u Korićku jamu bačeno više od 130 Srba, mještana Korita i okolnih sela.

Posmrtni ostaci korićkih stradalnika izvađeni su 1953. godine, kada je na osnovu 180 pronađenih lobanja ustanovljeno da je broj žrtava Korićke jame bio znatno veći.

Najstarija žrtva bio je osmadesetogodišnji Jevto Svorcan, dok je najmlađi bio četrnaestogodišnji Kosta Glušac.

Među stradalnicima je najviše bilo mještana iz porodice Svorcan, Bjelica, Starović, Trklja, Šarović, Šakota, Glušac, Rogač, Jakšić, Dumnić, Kovačević, Kurdulija, Kosnić, Milošević, Milović, Nosović i Radan.

Prvo spomen-obilježje korićkim žrtvama podignuto je 1966. godine, a 1991. godine, na 50 godina od zločina, na spomenik je postavljena skulptura, rad akademskog vajara Nandora Glida iz Beograda.

SRNA