arrow up

Podijelite vijest:

Klasić: Trebalo je da zajedno organizujemo izložbu o Jasenovcu

Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić ističe da su Hrvati i Srbi kroz istoriju imali periode dobrih odnosa i saradnje i smatra da je propuštena prilika da Srbija i Hrvatska zajedno organizuju izložbu o Jasenovcu u UN.

Hrvoje Klasić
Hrvoje Klasić

On podsjeća da su Srbi i Hrvati gradili Jugoslaviju, “iako političke i intelektualne elite svim silama danas žele prikazati da ta država nikad nije postojala”.

“Hrvati u Jugoslaviju ulaze zato što im je to u tom trenutku bilo najbolje moguće rješenje i dugoročni spas – i teritorijalni, a, vjerovatno, i nacionalni”, kaže Klasić.

On ukazuje na činjenicu da se hrvatsko-mađarski i hrvatsko-austrijski odnosi navode kao značajno veće i pozitivne stvari, a istina je da je negativan odnos Mađara i Austrijanaca prema Hrvatima dugo trajao.

Klasić naglašava antifašističku borbu Hrvata i Srba protiv okupatora i njihovih kolaboracionista, procese modernizacije u kojima je građeno naprednije društvo i država “koja je bila mnogo važniji međunarodno-politički subjekat nego što će ove dvije države /Hrvatska i Srbija/ samostalno ikada biti”.

“Možda oko događaja iz devedesetih godina prošlog vijeka nećemo još neko vrijeme imati konsenzus, ali mislim da je upravo Jasenovac mogao biti odličan simbol i da su Hrvatska i Srbija zajednički mogle napraviti tu izložbu i suočiti se sa prošlošću oko nečega što ne bi trebalo biti sporno”, ističe Klasić.

On ukazuje da u Hrvatskoj još uvijek postoje ulice nazvane po Miletu Budaku, koji je potpisao zakone po kojima su ljudi slati u Jasenovac.

Klasić za portal “Net” /net.hr/ navodi da od susreta predsjednika dvije zemlje Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića očekuje da državnici ukažu na pozitivna iskustva hrvatsko-srpskih odnosa.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Hrvatski istoričar Klasić: Pravo je da se govori o 200.000 …

Stepinac nije bio ratni zločinac, ali nije svetac | Jadovno …

Englezi nam podmeću novu Jugoslaviju | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​