arrow up

Podijelite vijest:

Kecmanović: EU je u većoj krizi nego BiH

Analitičar Nenad Kecmanović smatra da je EU u većoj krizi nego BiH, čija je budućnost otvorena kao i bilo koje druge zemlje.

Beograd - Tribina "Budućnost BiH" Foto: SRNA
Beograd – Tribina “Budućnost BiH”
Foto: SRNA

Kecmanović je na tribini “Budućnost BiH”, koja je održana u Beogradu, ocijenio da se pretjeruje sa tim da je BiH u nekoj velikoj krizi.

“U krizi je ne samo BiH, nego i region u cjelini, pa i EU, koja se neprestano vidi kao neki integrator. Mislim da je EU u većoj krizi nego BiH”, rekao je Kecmanović.

Navodeći da krize postoje i u Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori, Kecmanović je istakao da će, kada je riječ o BiH, na snazi ostati Dejtonski sporazum, jer “niko ne može da smisli ništa bolje za” za tu zemlju.

Osim toga, kaže Kecmanović, biće nastavljena i bitka da li će BiH biti više ili manje integrisana.

Kada je riječ o neposrednoj budućnosti BiH, Kecmanović ne vjeruje da će se nešto naročito mijenjati, ocijenivši da je sadašnja situacija “jedna konstelacija koja već više od 20 godina funkcioniše sa izvjesnim promjenama”.

“Mislim da je dobra perspektiva u vraćanju na izvorni Dejtonski sporazum, što bi bila neka vrsta relaksacije situacije, jer ako ne možemo da se tešnje povežemo, onda su ti pritisci kontraproduktivni i stalno izazivaju neke nove tenzije”, rekao je Kecmanović.

Govoreći o zahtjevu za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije, koji je inicirao bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Kecmanović ističe da je Beogradu u prvom planu bilo to da li će ovaj zahtjev proći ili ne, ali da trajni problem ostaje u BiH.

“Bez obzira na odbijanje zahtjeva, ponovo je došlo do kršenja konsezusa u Predsjedništvu BiH, pa u tome vidim kontinuitet sa 1992. godinom”, rekao je Kecmanović.

Podsjetivši da je majorizacija bila politički uzrok rata u BiH, Kecmanović kaže da se sada, 20 i više godina nakon rata, ponavlja ista situacija.

“Preko toga se ne može olako preći”, rekao je Kecmanović i dodao da je ovim potezom Izetbegovića uništeno povjerenje koje je građeno proteklih 20 godina.

On je naveo da je istovremeno stvorena otpornost na takve situacije, koje se više ne primaju kao iznenađenje u Republici Srpskoj, jer ona sada ima “mehanizme reagovanja”.

“Najvažnije za Srbe u BiH je to što sada postoji snažan demokratski mehanizam da se Republika Srpska brani na bazi makar i ovih redukovanih ovlašćenja koje ima po Dejtonskom sporazumu”, rekao je Kecmanović.

On ističe da Republika Srpska treba da vraća svoje nadležnosti, te da je građanska država BiH neutemeljena fraza, jer ni kod jednog naroda u BiH ne postoji osjećaj lojalnosti prema njoj.

Politikolog Nebojša Vladisavljević smatra da je pitanje budućnosti BiH previše dramatizovano, te da je u ovom trenutku politički život u toj zemlji uzbudljiv, ali da je ista situacija u regionu i EU.

“Pretvaranje države koja je multinacionalna, koja je istorijski i institucionalno zasnovana na posebnim nacionalnim identitetima u građansku državu, možda i može da se dogodi, ali za to su potrebne decenije i to može da se desi samo u jednom postepenom demokratskom procesu, a nikako ne nametanjem identiteta”, rekao je Vladisavljević.

Politikolog i analitičar iz Zagreba Dejan Jović istakao je da budućnost BiH, kao i svake druge zemlje, zavisi od mnogih faktora, a u ovom slučaju više od spoljnih, nego domaćih.

“Države se niti stvaraju, niti raspadaju zato što narodi to žele. Narodi ne odlučuju o tako važnim stvarima. Ako dođe do potpunog kolapsa međunarodnog sistema, ako SAD više ne bude hegemonijska sila na Balkanu, a naročito u BiH, onda su promjene ne samo moguće, već gotovo neizbježne”, rekao je Jović.

Ukoliko sadašnji međunarodni sistem preživi i ukoliko SAD i EU ostanu važni faktori, kaže Jović, onda neće biti promjena.

“BiH će ostati stabilna bez obzira na to šta većina ljudi u BiH želi i šta uopšte misli o politici”, rekao je Jović.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Nenad Kecmanović: Šeici pune Bosnu | Jadovno 1941.

Kecmanović: Antisrpska kampanja u službi obnove bošnjačko …

„Oluja“, naš Saša i Kolindin cinizam balanseri licemjerjem …

NAJNOVIJE VIJESTI

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​