arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Đurđica Dragaš: Priča o Desi iz Divosela

Došla si mi noćas u snu… prvi put. Došla si mi noćas u snu…prvi put… U šuštavoj beloj haljinici, s dečjim rukama, s očima punim neba. Smešile smo se jedna drugoj jer… mi smo ista krv! Pričala si mi o tom danu, o jutarnjoj rosi i požutelom, ustalasanom klasju. Mirisale smo zajedno sveže skuvano mleko i jele tvrdi hleb. Šaputala si mi o majčinom skutu i dedinom brku, o rumenom dečaku Jovanu. Jurile smo za šarenim teletom, milovale zvezdu na konjskom čelu, slušale ptice i šumu… Prepoznavale smo jedna drugu, bez dodira i pogleda jer… mi smo ista krv! Pričala si mi o strahu, o očevoj bori na čelu, o

Đurđevdanski ustanak

Đurđevdanski ustanak je naziv za oružani otpor Srba u Kijevu kod Sanskog Mosta koji je izbio je 6. maja 1941. godine. To je bio prvi oružani otpor vlastima Nezavisne Države Hrvatske, ali i uopšte prvi oružani otpor na teritoriji okupirane Kraljevine Jugoslavije tokom Drugog svijetskog rata. Do oružanog otpora došlo kada su ustaše u jednoj od akcija pod izgovorom „oduzimanja oružja“ od Srba, došle na Đurđevdan, 6. maja 1941. godine u srpski dio sela Kijevo, u kojem je nekoliko porodica proslavljalo krsnu slavu. U kućama ovih domaćina ustaše su se ponašale veoma bahato, maltretirajući goste i ponižavajući domaćine prevrtanjem slavskih trpeza i lomljenjem slavskih svijeća. Čak su i zapalili kuću

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 04-05. maj 1945. Godišnjica stradanja Srba u logoru Sisak

Sisak, Teslićeva staklana i barake dalje prema rijeci Savi, mučilišta srpskog naroda 1941. do 1945. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba i u logoru Sisak 4/5. maja 1945. mučile i usmrtile 450 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected] .

„UMANjENjE BROJA JASENOVAČKIH ŽRTAVA VODI PORICANjU ZLOČINA“ Režiser Momčilo Mrdaković upozorio na prekrajanje istorije

Srpski režiser i arhitekta Momčilo Mrdaković, autor crnohumorne komedije „Mamaroš“, rekao je da priprema dva nova filma koja će se baviti temom zločina nad Srbima i Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, te ukazuje na opasnost od revizije, poricanja i umanjenja srpskih žrtava u ustaškom logoru Jasenovcu. Mrdaković, čija uža i šira porodica stradala u Jasenovcu, ističe u intervju Srni da umanjenje broja jasenovačkih žrtava vodi poricanju tog zločina, pa se pojavljuju istoričari iz Hrvatske koji ne govore o pobijenim Srbima u Jasenovcu, nego da su pobijeni „ustanici komunisti“. On je naveo da će jedan film biti o njegovoj majci Vukosavi Mrdaković, rođenoj Gligić, koja je preživjela ustaški logor Staru Gradišku

Đorđe Brujić: JASENOVAC U DVIJE SLIKE

Pokušao sam da ti zatvorim oči, da sanjamo skupa.. Kožara Noć iz drugog prosijanjaDonese zrnce svjetlonosne klice,Oblakom se mjesec uvio u sušu,A ovdje u pepelištu istog postojanjaTvoje je čelo hladno, i ruke, i lice,I ne mogu više dotaći ti dušu,Ni ugrijati pramen njenog nestajanja. Nije u ovoj sobi jedini miris studi,Niti mravlja grudva jedina tišina:Bose su naše stope i gole su nam grudi,Na vremenskom trenu u kom je slamnat odarSamo je privid trupla i njegova bjelina;Razapete kože život su drugih ljudi,I plavi, riječni vrtlog što u dahu nam je modar, Kao jesenje more koje pod dlanovima krijem;Pokušao sam da ti zatvorim oči, da sanjamo skupaOnaj povez vjetra na kome te

O večitoj deci Jasenovca

Svi mediji na srpskom jeziku u proteklih nekoliko dana, baš uoči dana sećanja na Jasenovac (nemamo praznik koji se ovako zove, već se radi o obeležavanju proboja poslednjih logoraša 22. aprila 1945) preneli su vest koja bi bila neka vrsta satisfakcije žrtvama: Muzej žrtava genocida u Beogradu došao je u posed spiskova dece spasene u misiji Diane Budisavljević. Piše: Nemanja Dević Rečeno je da se radi o originalnim spiskovima sa imenima 5.800 dece, uglavnom srpskih siročića sa Kozare, za koji se mislilo da je izgubljen, ili uništen, a koji precizno govori o njihovom identitetu i sudbini. Zašto su ti spiskovi danas važni? Smelom akcijom Diane Budisavljević oko 12.000 dečaka i

Protivsrpski plakat o Jasenovcu

Ovaj plakat plaćen našim poreskim novcem je protivsrpski! Vidite li ovdje Srbe? Dakle, u pitanju je genocid nad nekim (neimenovanim) narodom, u nekakvom logoru koji su držali (neimenovani) dželati. Prvo, ovaj plakat je loš u stručnom, likovnom i propagandnom smislu. Napravio ga je neko sa nikakvim smislom za promociju i pristalo. Bodljikava žica u obliku horizontalno postavljene Topole užasa, ne da se komentarisati sa nivoa likovnog, čak ni u vrijeme socijalističkog realizma. Sa razine 21. vijeka, ovdje gotovo niko ne bi prepoznao ni Topolu. Iz ogromnog novca slupanog u ovakve promašaje, niti bi neko dijete moglo, niti će u nedelju nešto naučiti. Sa nivoa popularizacije, ovo je potpuno diletantski. I

U Beogradu održana Međunarodna naučna konferencija o Jasenovcu

U Beogradu je 22.i 23. aprila održana Međunarodna naučna konferencija „Odjeci Jasenovca – Saglasni i nesaglasni narativi“. Bila je to 21. po redu godišnja konferencija koju Institut za istraživanje Jasenovca iz Njujorka organizuje u znak sećanja na žrtve trostrukog genocida počinjenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH. Ove komemorativne konferencije su dvadeset  godina održavane u Njujorku, i ovo je prvi put da su se učesnici okupili u glavnom gradu Srbije. O različitim aspektima istorije stradanja stotina hiljada nedužnih ljudi u NDH i kulturi sećanja na njih, govorili su doajeni među istoričarima iz Srbije, akademik dr Vasilije Krestić i vojni istoričar magistar Antun Miletić, kao i istaknuti stručnjaci iz inostranstva

NAJAVA: U Beogradu Međunarodna naučna konferencija posvećena Jasenovcu

„Odjeci Jasenovca: Saglasni i sukobljeni narativi„ Sponzor konferencije je „Institut za istraživanje Jasenovca“, nevladina i neprofitna organizacija, osnovana u SAD 1998. godine, posvećena obrazovanju sveta o fašističko – nacističkim Genocidima protiv Srba, Roma i Jevreja na Balkanu. Mesto i vreme održavanja konferencije: Hotel M Bulevar oslobođenja 56 a Beograd, Srbija 22. i 23. april 2023. Konferenciju možete pratiti u direktnom prenosu putem ZOOM alikacije: Pozivni link / Invite Link:  https://us06web.zoom.us/j/84784290702?pwd=TDlMT2J6VVc0a0hUTTcvZStrRnJwdz09Pristupni kod / Passcode (for smartphone participants): 074050 Program: Subota, 22. april 2023. – Prvi dan Konferencije 10:00  Uvodne reči i obraćanja učesnicima Konferencije 1. Pozdravna reč i uvodne napomene profesora Barija Litučija, Izvršnog direktora Instituta za istraživanje Jasenovca i predsednika

Parastos i pomen žrtvama u Donjoj Gradini 23. aprila (VIDEO)

Centralna manifestacija obilježavanja pomena žrtvama zločina-genocida Nezavisne Države Hrvatske u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini biće održana u nedjelju, 23. aprila, uz masovno učešće građana i učenika iz svih osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj i prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije. Dan ranije u Domu kulture u Kozarskoj Dubici biće održana Memorijalna akademija „Zavjet sjećanju“. Republičkim odborom za obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida NDH u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu u Donjoj Gradini predsjedava predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a programom komemoracije okupljanje učesnika 23. aprila u Donjoj Gradini planirano je od 9.30 do 10.00 časova. Vijenci

Bulštajn za RTRS: Moja odgovornost – prenijeti istinu o stradanju u Donjoj Gradini (VIDEO)

Novinar telavivskog lista „Izrael danas“, Ariel Bulštajn objavio je tekst o stradanju Srba i Jevreja u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac. On je za RTRS rekao da su u tom stradanju najveće žrtve bili Srbi i Jevreji. – Zločini su počeli sa nacističkom Njemačkom, a nastavili se ustaškim režimom u Hrvatskoj koji je, uz podršku muslimana, blisko sarađivao sa nacistima. Njihove najveće žrtve bili su Srbi i Jevreji. U Jasenovcu je ubijeno pola miliona Srba i desetine hiljada Jevreja, samo zbog nacionalne pripadnosti. Moja je odgovornost da narodu Izraela prenesem istinu da u poljima Donje Gradine leže ostaci naše braće i sestara, žrtava nacističkog i ustaškog režima – rekao je Bulštajn

Podsedlo_Vojnic.jpg

Neka ga, neka umre od gladi

Mlađi ustaša vidjevši da ovaj drugi ima namjeru zaklati moju majku, rekao mu je: “Pusti tu ženu, kuda će ovo dijete bez nje”, našto mu je on odgovorio: “Neka ga, neka umre od gladi.” “U maglovito januarsko jutro 1943. godine u mom zaseoku Podsedlo iznenadile su nas ustaše. Nalazio sam se u kući s majkom. Bilo mi je tada 5 godina. Otac Ilija Malešević, brat Boško i sestra Mila nalazili su se u partizanima negdje na Kordunu. Stariji brat Rade i sestra Stanka pobjegli su od kuće i sklonili se u susjedne grmove. Bio je visok snijeg. Pred našom kućom pojavila su se dvojica ustaša. Ušli su bahato u kuću. Rekli

Aleksandar Ružić: Jasenovac – prepreka ili istina

Milioni žrtava koje su doneli svetski i građanski ratovi u dvadesetom veku su doprineli utemeljenju nacionalnih identiteta ili kreiranju novih na jedan ili drugi način. Do kreiranja novih nacionalnih identiteta u dvadesetom veku se dolazilo na nekoliko načina, ali najdominantnija su dva: prvi je negacija tuđe nacije kao glavna identiteska crta što na kraju proizvodi političku krizu na određenom prostoru, drugi je dekolonizacija tj. u najvećem broju slučajeva oslobodilački rat pokorenog naroda protiv kolonizatora i dobijanje sopstvene države. Ako pričamo o dvadesetom veku iz perspektive srpske nacionalne svesti, to vreme je bilo ispunjeno srpskim stradanjem, a pod stradanjem u ovom smislu podrazumevamo i fizičku ekstreminaciju i kulturološko posrnuće. Šest ratova,

Na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje

Često se na tužnom i patnjama išaranom licu u najmanjem dobru najlepši osmeh vidi. Iz muke i šibanja izrodi se iskustvo i čvrstina, otpornost na sve udarce i zahvalnost za svaki mali dar. Iz siromaštva, uz rad i trud, izrodi se i izrasta bogata, široka duša. U kući siromaha nekada je najbolje vidljiva ljubav – i koliko je za istinsku sreću malo potrebno. A na mestima velike patnje i raspeća primetimo, gotovo golim okom, kako je silno vaskrsenje. Meni je Bog dao da vidim mnoga takva stradalna mesta: u Hercegovini, u Lici, na Kosovu i Metohiji… gde se naš narod našao pred istrebljenjem, pa ipak uporno na svom kamenu ili

Vasilije Đ. Krestić

Vasilije Krestić: Jasenovac ‒paradigma stradalništva

Besjeda akademika prof. dr Vasilija Krestića na svečanoj akademiji održanoj u SANU 21. aprila 2021. povodom 80 godina od uspostavljanja ustaških logora smrti. Poštovane gospođe i gospodo, uvaženi prijatelji,           Zgrožen stravičnim zločinima koji su se dešavali u Nezavisnoj državi Hrvatskoj nad Srbima, Jevrejima i Romima, naš uvaženi pisac i diplomata Jovan Dučić je na izmaku svog života poručio Srbima da su dužni  na sve strane, urbi et orbi, da šire vesti o genocidu koje su počinili Hrvati. On nije bez razloga tvrdio da se o zločinima tih razmera, koji su se desili u ustaškoj hrvatskoj državi, ne može i nesme ćutati. Smatrao je da sve generacije Srba, ne samo

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete iz logora

Svedočenje Gojka Šašića koji je svoje prve korake napravio u ustaškom logoru

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.