arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
koriscka-jama-spomen-ploca.jpg

Krvavi kamen hercegovački: Vidovdanski pokolji

Drugi talas ustaških zločina, isplaniran kao „vidovdanska akcija“, započeo je 22 juna masovnim hapšenjem Srba i Jevreja u Mostaru, Stocu, Čapljini, Ljubinju, Nevesinju, Gacku, Konjicu i drugim hercegovačkim mjestima. Komandant zloglasne Pavelićeve tjelesne bojne Mijo Babić izdao je naredbu da se granični pojas prema Crnoj Gori očisti od Srba i tako omogući sprovođenje „vidovdanske akcije“. U naletu hrvatskih i muslimanskih ustaša u selima oko Gacka ubijeno je 140 muškaraca, žena i djece. Sa koliko su svireposti zlikovci izvršavali zadatak, vidi se i po tome što su satirali i cijele porodice. Todoru Nikoliću iz Kule bacili su u Čavčiju jamu 9 članova porodice, a Pilju i Špiru Boljanoviću 12 članova porodice

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. jun. Godišnjica stradanja Srba ’41 i ’92

Srpski narod je na Vidovdan stradao u više navrata. Jama Ržani do kod Ljubinja. Uoči Vidovdana 1941. godine ustaše su na prevaru uhvatile 186 Srba i nakon zvjerskog mučenja bacile ih u jamu Ržani Do kod Ljubinja. Bratunačka sela Loznica i Zagoni. Muslimanske snage iz Srebrenice napale su na Vidovdan 28. juna 1992. godine bratunačka sela Loznicu i Zagone i tom prilikom ubili 12 srpskih civila, 11 u Loznici i 1 u Zagonima. Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.  Vezane vijesti: Sjećamo

Stop za ustaško divljanje u Australiji – država zabranjuje lik Pavelića, slovo U i pozdrav „za dom spremni”

Australijska država Viktorija proširiće zabranu isticanja fašističkih simbola,  u koje će ubuduće biti uključeno i ustaško znamenje. Odmah pošto to usvoji država Viktorija , istim putem će krenuti i australijska federalna uprava. Hitlerov saveznik To znači da Hrvati više neće moći da ističu šahovnicu iz vremena Nezavisne države Hrvatske, fotografije i transparente sa likom Ante Pavelića, slovo U i  pozdrav „za dom spremni”. Hrvatska zajednica među kojima je veliki broj potomaka ustaša koji su nakon Drugog svetskog rata pobegli iz Jugoslavije, za to može da zahvali fudbalerima kluba „Vitezovi” iz Melburna. Oni su desetog aprila, na dan osnivanja Nezavisne države Hrvatske, u svlačionici pevali ustašku pesmu „boj se bije, ustaški

U Pridvorcima kod Trebinja služen parastos za žrtve ustaškog zločina

U Pridvorcima kod Trebinja služen je parastos za žrtve ustaškog zločina iz 1941. godine. Pridvorci – parastos; Foto: RTRS Ustaše su u noći između 23. i 24. juna na Pridvoračkoj jami počeli sa ubijanjem Srba koje su prethodno uhapsili na području grada. U jamu je bačeno 13 ljudi, a nakon što su trojica zarobljenih uspjeli da pobjegnu, ubijanje je prekinuto. Zločin, za koji niko nije odgovarao, izvršile su komšije i poznanici ubijenih Srba. Parastos je služio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, a prisustvovali su potomci žrtava ovog zločina. Izvor: RTRS

Stradanje Srba Donje Hercegovine u genocidu NDH 1941-45. godine (2)

Aprilski rat, hrvatska izdaja i pobuna, proglašenje NDH u Čapljini, ogorčene borbe za grad, okupacija prve srpske žrtve, uspostavljanje hrvatske vlasti i pripreme genocida. Piše: Milenko Jahura  Za potpuno istrebljenje Srba idealna prilika posle Hitlerovog i Musolinijevog razbijanja Jugoslavije i uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske, mračne zločinačke tvorevine. Hrvatske mase su je dočekale sa euforičnim oduševljenjem. Muslimanske takođe, u nešto manjoj meri. O kakvom se raspoloženju radi govori i činjenica da je u Čapljini, pod vođstvom katoličkih sveštenika Jure Vrdoljaka i Ilije Tomasa, predratnih članova ustaške organizacije, proglašena Nezavisna još 8. aprila 1941.godine, dva dana pre nego je istu Kvaternik proglasio u Zagrebu! Opijene šovinističke mase napadaju i razoružavaju jugoslovensku vojsku,

Pisanjem čuva Kordun i Kordunaše od zaborava

Milka Kajganić sada je, kao viktimolog i koscenarista, deo ekipe filma „33 anđela” o stradanju srpske dece u logorima. Sa snimanja filma (Fotografije lična arhiva) U toku je snimanje dokumentarno igranog filma ,,33 anđela” u norveško-srpskoj produkciji o stradanju srpske dece u hrvatskim i nacističkim logorima za vreme Drugog svetskog rata. Na čelu filmske ekipe su direktor, producent i koscenarista Branko Dimović Dimeski i reditelj Goran Vukčević, a u njoj je, kao viktimolog i koscenarista, i Milka Kajganić, autorka 16 knjiga o Kordunu, njenom zavičaju. Dve najnovije „Mali unproforac” i „Ljubav prema slobodi” (obe u izdanju Arhiva Vojvodine), u januaru je predstavila u Beogradu. – Drago mi je što sam

Ustaše sprovode narod sa Kozare

Krvavi pir u glinskoj crkvi

Ustaše naredile da se ugasi ulična rasveta, a onda je počelo klanje u pravoslavnoj crkvi Jedan od najsvirepijih i najjezivijih zločina nad Srbima u NDH bio je pokolj nekoliko stotina Srba muškaraca u pravoslavnoj crkvi u Glini. Srbe zatvorene u glinskoj pravoslavnoj crkvi ustaše su odvodile po grupama do stratišta u Glinsko Novo Selo, Hadžer i Prekopu, gde su ih zverski mučili, najsvirepije ubijali i pokopavali u već iskopane jame. Franc Žućek, župnik Crkve Svetog Ivana u Glini, dobro se seća događaja: „Po crkvenim knjigama znam da je to bilo 29. 7. 1941. Srbe iz okoline Vrginmosta dovozili su u pravoslavnu crkvu kamionima i autobusima, a odatle ih dalje vodili

Pandurica

Kalendar genocida u Hercegovini, 13. jun: Mučenička smrt uglednih Ljubinjaca u jami Pandurica

U noći 13. juna 1941, hrvatsko – muslimanske ustaše na čelu sa Leom Togonalom u ovu jamu su bacili 36 uglednih Srba: 33 pravoslavca, dvojicu katolika i jednog muslimana. Prethodno su ih nedjeljama i danima svirepo mučili u  Ljubinjskom zatvoru. Od kamiona  kojim su dovezeni iz zatvora do jame vučeni su 50 metara metara do jame u koju su ugurani živi. Ljubinjski srez Jama Panurica  nalazi se 2 od Ljubinja, kod sela Vođeni, pored samog puta ka Trebinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine :1. Božidar Šarenac – sveštenik2. Obren Jahura – učitelj3. Tomo Jahura – zemljoradnik4. Gojko Kozić –

Miloš Ković: Krajina kao simbol i suština istorije srpskog naroda

Postoji jedna reč koju, zbog našeg duhovnog zdravlja, valja uporno i stalno ponavljati. Potrebno je da je iznova izgovorimo upravo danas i naročito ovde, u drevnom Krušedolu, na padinama Fruške gore, nove, srpske Svete Gore, u Sremu, utočištu srpskih prognanika, od Svetih Brankovića do današnjeg dana. Ta reč je – Krajina. Miloš Ković; FOTO: Jadovno 1941. Pri tome, ne mislim samo na austrijsku Vojnu krajinu, istorijsku pojavu koja ima svoj početak i kraj u dobu od 16. do 19. veka. Nije ovde reč ni samo o Bosanskoj krajini, kao nekadašnjem delu drevne turske granice. Kada kažemo „Krajina“, potrebno je da se setimo vekovnih seoba, izbeglištva, ali i genocida nad srpskim

MILOŠ KORDIĆ – VEČERNjI ZAPIS: Kad dječak Milan M. posmatra kako mu od ustaškog noža nestaje porodica

Jednog jutra, 1942. godine, dječak Milan M. ostao je bez porodice. Osim starijeg brata. Tada odraslijeg dječaka, koji se priključio partizanima i otišao da ratuje po rebrima kozarskih šumskih vijenaca. A onda i dalje – možda sa doktorom Mladenom Stojanovićem, Josipom Mažarom Šošom, Petrom Mećavom… Naratovao se Milanov brat. I preživio bratu Milanu. Kao što je bratu, partizanu, preživio mlađi brat Milan. Danas, sa ove vremenske daljine u odnosu na vrijeme prije građanskog rata u Hrvatskoj, mogu slobodno reći da mi je Milan M. bio prijatelj. A da sudim o tome da li sam to isto bio i ja njemu – ne mogu. A nemam koga ni da pitam. Milan

Zorica Gojković: Zločin im je religija

Povodom godišnjice stradanja stanovnika Plužina i Pive, u junu 1943. godine. Užas svjetskog rata ne zaobiđe ni Crnu Goru. Od trinaestojulskog ustanka 1941. godine u Pivi se smjenjuju vojske i vlasti. Svaki novi dan, nova neizvjesnost. Vodi se bitka za puko preživljavanje. I ništa nije sigurno osim smrti koja vreba iz svake doline, od dušmanske i bratske ruke, iz prazne vreće, bolesti, surovih zima i gladnih vukova. Dođoše neka mnogo zla vremena. Kao da su popustili kalauzi Ada pa sva satanska sila sa svim činovima pokulja napolje i kidisa na sve što ima simbol krsta. Piva vida rane i broji grobove od raznih vojski, sa raznim kapama i simbolima. Svi

Srebrenica: Obilježena godišnjica od ubistva 228 Srba

Polaganjem vijenaca na Spomen kosturnicu i služenjem parastosa, danas je u Srebrenici obilježena godišnjica od ubistva 228 Srba među njima 80 djece sa područja Srebrenice ubijenih na praznik Trojice 1943. godine od strane zloglasne 29. ustaške formacije predvođene Josipom Kurelcom. Srebrenica – parastos žrtvama ustaškog zločinaFoto: SRNA Na području Srebrenice tokom Drugog svjetskog rata, počinjen je genocid nad srpskim narodom od strane Nezavisne države Hrvatske i komšija muslimana, koji su mahom bili pripadnici ustaških formacija, kada je ukupno ubijeno 2.262 Srebreničana srpske nacionalnosti- istaknuto je danas na komemoraciji. Predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u ovom mjestu Branimir Kojić rekao je da su ovdje pobijeni

Korićka jama- sveto mjesto velikog zločina

Korićka jama kod Bileće, u koju su ustaše bacile 130 Srba iz bilećkog sela Korita i okolnih sela, predstavlja sveto mjesto velikog zločina koji buduće generacije nikada ne treba da zaborave, rečeno je danas na obilježavanju 82 godine od tog zločina. Korićka jama; FOTO: SRNA Mještanin sela Korita Milorad Nosović rekao je da je veoma važno danas se pokloniti sjenima mučenika Korićke jame, koji su 1941. godine na najmonstuozniji način ubile ustaše. “Prošle su 82 godine, ali nemilo sjećanje nikada ne može proći i Korićku jamu nikada ne može prekriti veo zaborava”, rekao je Nosović kod Spomen-kosturnice na Koritima. On je istakao da će o tome vječno svjedočiti i monumentalni

Krst na kamenu koji je u okovima je delo arhitekte iz Beograda Predraga Ristića. Takav krst postoji još na grobu Hristovu a okovala ga je zbog propadanja carica Jelena. Simboliše spas naroda na kamenu.

Dan za istoriju – 6. jun 1941: Hercegovci započeli prvi ustanak u porobljenoj Evropi

Približava se šesti juni, značajan datum u srpskoj istoriji, posebno onoj koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu. Zamorili smo se različitim datumima kada su dizani ustanci u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji.., zvanično je u BiH i Hrvatskoj decenijama priznavan dvadeset sedmi juli! A da li je baš tako bilo? Ove godine se u široj javnosti prilično neopaženo šesti juni, u hercegovačkom kraju kao Dan srpskog ustanka ,,trećeg“ kako za zovu tamošnji seljaci. To mjesto zove se Brljevo, smješteno je u prelijepoj prirodi u istočnom dijelu opštine Gacko, između sela Kazanci, Vratkovići, Starih i Novih Dulića, Galešine i Zavodičja, na putnom pravcu Gacko-Krstac-Nikšić. Mještani navedenih sela

Sveti Vukašine, novomučeniče jasenovački i klepački, moli Boga za nas

Po blagoslovu Episkopa zvorničko-tuzlanskog g. Fotija, Slava udruženja Hercegovaca „Jovan Dučić“ u Bijeljini i udruženja „Jadovno 1941.“ Banja Luka – Beograd, Sveti Vukašin, novomučenik jasenovački i klepački, zajednički je proslavljena u ponedjeljak, 29. maja, u crkvi Svetog Pantelejmona u Bijeljini. Svetu Liturgiju je služio sveštenik Siniša Šarenac uz sasluženje sveštenstva, a goste su pozdravili Spasoje Albijanić, predsednik udruženja „Jovan Dučić“, Bijeljina, Dimitrije Ćeranić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo i Dušan Bastašić, predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banja Luke . Uz primjeren program, guslarske i narodne pjesme u parohijskom domu je servirana Trpeza ljubavi. Uz brojne goste, proslavljanju Sv. Vukašina, prisustvovali su i članovi udruženja Ognjena Marija livanjska iz Beograda

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.