arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pokolj: Zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske

Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Dok je genocid nad Jevrejima imenovan i planetarno poznat kao Holokaust (ili Šoa) a genocid nad Romima već decenijama poznat kao Porajmos, genocid nad srpskim narodom do danas nije imao prepoznatljivu i ekskluzivnu terminološku odrednicu. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao: Pokolj S tim u vezi,

Odata počast ubijenim Srbima iz bjelovarskog kraja

U spomen-području Gudovac danas je održana komemoracija povodom 77 godina od prvog masovnog ustaškog zločina nad 200 Srba iz bjelovarskog kraja. Počast žrtvama ubijenim 18 dana po uspostavljanju Nezavisne Države Hrvatske odata je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Srpsko narodno vijeće navodi da je 27. aprila 1941. godine uhapšeno oko 200 stanovnika iz sela u okolini Bjelovara, a da su ih na današnji dan u Gudovcu strijeljale ustaše po nalogu Eugena Dide Kvaternika. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je da su ti ljudi ubijeni na najgnusniji način, ne iz osvete, već zato što su bili druge vjere i nacionalnosti. „Ovdje je na djelu bila namjera koja je kasnije

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28-29. april 1941. Godišnjica stradanja Srba u Slavoniji

Dana 28. travnja u Bjelovar je stigao ministar unutarnjih poslova Dido Kvaternik i sastao se s lokalnim ustašama. Sat-dva kasnije, u susjednom Gudovcu, lokalne ustaše pod vodstvom Martina Cikoša (zapovjednik gudovačkih »zaštitara« i predsjednik Općinskog odbora HSS-a) zvjerski su, na najbrutalniji način, pogubile 195 Srba. Od ukupno 200 uhićenih (199 Srba i jednog Hrvata) dovedenih na gubilište, 195 je ubijeno na mjestu, dvojicu ranjenih u koloni ustaše hapse kasnije u bolnici i ubijaju, a pošto je život uvijek jači od smrti, trojica su nekim čudom preživjela: Ostoja Sekulić, Ilija Jarić i Milan Margetić.    Pozivamo sve Vas koji posjedujete dokumente, fotografije, video zapise, predmete vezane za ovaj događaj kao idruge iz vremena postojanja Nezavisne Države Hrvatske, da nas

grubisno2013-2.jpg

Obeleženo stradanje Srba kod Bjelovara 1941.

Predstavnici Srba iz Hrvatske i antifašističke organizacije jučer su obeležili 72 godine od stradanja oko 200 srpskih civila masakriranih kod Gudovca blizu Bjelovara, kao i odvođenja oko 500 Srba iz Grubišnoj Polja u ustaški logor Jadovno odakle se niko nije vratio. Na mestu stradanja žrtava prvog masovnog masakra Srba položeni su venci, a prisutnima kojih je bilo stotinjak, obratio se predsednik Srpskog narodnog vijeća i poslanik u Saboru Milorad Pupovac. Podsetivši da su ustaše masakr nevinih srpskih civila iz Gudovca i okolnih sela počinjen 28. aprila opravdavali tvrdnjom da se radilo o četnicima, Pupovac je naglasio da „reč četnik i danas odzvanja u Hrvatskoj”. „Njom se i danas imenuju pripadnici srpskog naroda, ali

Gudovac_hram.jpg

Urušio se stari pravoslavni hram u Gudovcu

Zbog lošeg građevinskog stanja, ali i zbog loših vremenskih prilika, došlo je do urušavanja dijela crkve Sv. apostola Petra i Pavla na pravoslavnom groblju u Gudovcu kraj Bjelovara. Po rješenju Ministarstva kulture, crkva je stavljena pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, te se u skorije vrijeme očekuje i njena obnova. Dio ulaza sa zvonikom i krovištem srušio se na grobnice i grobna mjesta ispred crkve. Policija koja je došla obaviti uviđaj napisala je da se šteta na crkvi sagrađenoj 1720. procjenjuje na oko 400.000 kuna, dok će se na oštećenim grobnicama naknadno utvrditi. Urušenu crkvu obišli su bjelovarski paroh jerej Darko Petaković i Milan Pezelj

gudovac_1.jpg

Ustaški državni koncept počeo u Gudovcu

U Gudovcu kraj Bjelovara održana je komemoracija u znak sjećanja na tragičnu smrt 196 Srba iz bjelovarske okolice, Gudovca, Velikog i Malog Korenova, Progemelja, Tuke, Breze, Stančića, Klokočevca i Bioča. Sa tog mjesta poslana je jasna osuda ustaških zvjerstava koji nisu uspjeli pomutiti suživot i zajednički jezik Hrvata i Srba na tom području. Rodbina, udruge antifašističkih boraca i antifašista, izaslanstva Hrvatskog sabora, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara okupili su se na mjestu gdje je prije 71 godine počinjen nezapamćen zločin. Ustaške vlasti su, pod vodstvom Eugena Dide Kvaternika i uz pomoć pripadnika Seljačke zaštite, na čijem je čelu bio predratni zakleti ustaša Martin Cikoša, u sumrak 27. travnja uhapsile nedužne

gudovac-2.jpg

NA POPRIŠTU PRVOG MASOVNOG ZLOČINA

Kod oštećenog spomen – obilježja, na obljetnicu pokolja nevinih ljudi – 28. travnja, upriličen komemorativni skup i odana počast stradalnicima Na mjestu prvog masovnog pogubljenja Srba u NDH, u selu Gudovcu je 1955. godine podignuta (1969. dograđena) spomen-kosturnica za 195 žrtava srpske nacionalnosti, koje su ustaše strijeljale 28. travnja 1941. godine. Spomenik »Žrtva« je djelo Vojina Bakića. Tijekom posljednjeg rata spomenik je sravnjen sa zemljom, kosturnica minirana, ploče razbijene. Na tom mjestu, baš na dan pokolja nevinih ljudi, 28. travnja (spomen obilježje je »sanirano« – okoliš uređen) upriličen je komemorativni skup i odana počast stradalnicima te su položeni vijenci i cvijeće. Brojnim poklonicima antifašizma i pripadnicima udruga antifašističkih boraca i antifašista

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.