arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Sećanje: Darko Milošević

Darko Milošević je rođen 28. oktobra 1978. godine u Ljigu. Za vreme NATO agresije na SRJ nalazio se u stroju 125. motorizovane brigade, poginuo je u borbi sa ŠTS 5. maja 1999. u rejonu Košare. Darko je bio oličenje poštenog i časnog momka! Od prvog dana su svi bili na istoj talasnoj dužini. Do tog 5. maja su delili sve, ta klasa mart ’98 kada su došli u Peć na odsluženje vojnog roka. Takođe sa juncima i septembarcima… Umeo je u nekoj prilici da uz šeretski osmeh izusti njegovu prepoznatljivu uzrečicu „uh sunce ti jebem žarko!” Veseo, dobar i nasmejan… 05.05.1999. Rasa Košares To jutro smo bili raspoređeni na levom

Pukovnik Borivoje Orović

Pukovnik Orović: Za 78 dana agresije NATO nam je uništio jedan tenk

Pukovnik Borivoje Orović, načelnik štaba legendarne 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, odlikovane Ordenom Narodnog heroja za doprinos odbrani zemlje od NATO agresije u intervjuu za Russia Beyond otkriva kako se njegova jedinica na Kosovu i Metohiji suprostavljala NATO avijaciji i albanskim pobunjenicima, da li su bili spremni za kopnenu agresiju NATO-a, kako je vojska pomagala lokalnom albanskom stanovništvu i kako su se u njegovoj jedinici borili ruski dobrovoljci. Jedno od glavnih žarišta albanske pobune na KiM bio je rejon Drenice. Upravo u tu oblast komanda Treće armije Vojske Jugoslavije 1999. godine uputila je iz Raške 37. brigadu Vojske Jugoslavije, pod komandom tada potpukovnika Ljubiše Dikovića, sadašnjeg načelnika generalštaba Vojske Srbije. Za

Sećanje na vreme zmija i moralnih bogalja

DOBRICA ĆOSIĆ O NATO BOMBARDOVANjU SRBIJE Strategija Zapada bila je da se Srbija ocrni kao društvo, država i narod. Sva raspoloživa sredstva pritiska je moćni Zapad upotrebio: ekonomske i društvene sankcije, politička izolacija, materijalno siromašenje, medijska satanizacija Srba, stalna optuživanja za odsustvo demokratskog poretka, za navodno ugnjetavanja albanske manjine na Kosovu i Metohiji, potom i NATO bombardovanje, sud u Hagu… Bilo je pitanje samo do koje granice srpski narod može da izdrži taj strahoviti pritisak na svoje postojanje Piše Zoran Avramović To što su srpski narod i građani Srbije bombardovani 1999. godine deo je  zapadne politike prema našoj državi. Šta je bio cilj Zapada i Amerike u politici prema Srbima i

© Sputnik/ Ramilь Sitdikov

Zaharova Zapadu o bombardovanju SRJ: Zar je moguće da ste toliki idioti

Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova je povodom obeležavanja godišnjice od NATO bombardovanja SR Jugoslavije rekla da skoro 20 godina kasnije niko još nije odgovarao zbog tog „varvarskog“ događaja, kao i da niko tim povodom nije zatražio oproštaj. Ona je podsetila da je kao povod za bombardovanje poslužio slučaj u Račku gde su Srbi navodno ubili albanske civile, iako je posle utvrđeno da je reč o albanskim borcima i teroristima koji su potom preobučeni u civilnu odeću. „Niko zbog toga nije odgovarao i niko nije zatražio oproštaj. Izgleda da traženje oprosta nije jača strana NATO-a. Prošlo je skoro 20 godina, a metodika zapadnih kolega i dalje je ostala neizmenjena. Zato postavljam pitanje stručnjacima centra ’Karnegi‘ — zar je moguće

Sećate li se Avrama Izraela? Evo kako danas izgleda! Ovo je njegovo sećanje na bombardovanje 1999. godine (VIDEO)

„Pažnja, pažnja, vazdušna opasnost za Beograd!“ Ovim rečima oglasio se sa Studija B Avram Izrael, tada načelnik beogradskog Centra za obaveštavanje. Načelnik Centra za obaveštavanje i uzbunjivanje tokom NATO bombardovanja Jugoslavije Avram Izrael otvorio dušu da mu je najteža noć bila kada je geler od bombe ubio malu Milicu Rakić (3) u Batajnici. „Nisam mogao da verujem da se neko drznuo da na kraju 20. veka malu zemlju i veliki narod stavi pod krila svog ‘milosrdnog anđela’… I danas osećamo posledice njihove milosrdnosti“, priseća se Avram Izrael. Izrael je imao „neslavnu“ ulogu da prvi put posle Drugog svetskog rata pritisne sistem za uzbunjivanje i objavi vazdušnu opasnost u Beogradu. RAZGOVOR

Foto: MNE Magazin

Udruženje boraca: Direktorica Latković se ponijela nezakonito i nepedagoški

Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore izražava javni protest zbog pokretanja disciplinskog postupka protiv učenika danilovgradske Gimnazije ,,Petar Prvi Petrović Njegoš” zato što su u školskom dvorištu na miran i dostojanstven način obilježili 24. mart, dan početka zločinačke agresije NATO na SRJ, saopštio je Radan Nikolić, predsjednik udruženja. „Očigledno je da se radi o politikom motivisanom ataku na lične slobode učenika, kojim se teško narušava ugled ove obrazovne ustanove koja je za svoj rad dobila najveća društvena priznanja“, naglasio je Nikolić i dodao: „Upozoravamo Natašu Latković, direktoricu Gimnazije da Pravilnik o načinu i postupku izricanja vaspitnih mjera za učenike gimnazije ne poznaje disciplinski prestup koji se učenicima stavlja

Posledice razaranja u Ćupriji, Foto D. Milovanović

Psihopate iz NATO rade šta požele

Nemački advokat Vilfrid Šmic: Tužio sam Bundestag zbog bombi bačenih na Srbiju bez saglasnosti SB UN. Na optuženičkoj klupi svi članovi parlamenta i vlade na čelu sa Šrederom Učešće u kapitalnom zločinu i priprema napadačkog rata – ovo je, u najkraćem, optužba nemačkog advokata Vilfrida Šmica, koji tuži Bundestag, odnosno saziv koji je 16. oktobra 1998. glasao da Bundesver, bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN, učestvuje u NATO agresiji na tadašnju SR Jugoslaviju. Šmic optužuje sve članove nemačkog parlamenta, kao i članove tadašnje vlade na čelu s Gerhardom Šrederom. Ovaj advokat pokrenuo je i potpisivanje peticije kojom će se od parlamenta Nemačke zahtevati da oformi posebno istražno telo, sa zadatkom da

Zoran Saponjic

Ljudi, skotovi i kurvini sinovi

Nikad nas oni nisu gledali kao ljude! Ni onda kada smo za njihove interese bili tek topovsko meso, ginuli na desetine hiljada za njihove ćefove, ni onda kada su na Vaskrs razarali naše gradove i ubijali sirotinju, ni pre 19 godina kada su mesecima nad nama činili neviđene zločine, ni dan danas kad se prema nama ponašaju kao prema stoci! Da nas i malo gledaju kao ljude, onda bi onomad ambasador Skot zastao barem na trenutak i odgovorio na pitanje novinara posvećeno godišnjici bombardovanja Srbije. Ne iz poštovanja prema  srpskim novinarima i srpskoj javnosti, nego iz pijeteta prema hiljadama Srba koje je njegova država, ni krive ni dužne pobila po

Ćuprija

Najgore izjave o nama za vreme bombardovanja: Srbi su bolestan narod; Molim se da se vatra nebeska obruši na Srbe; Narod sa težnjom ka prostakluku

Brojni svetski državnici NATO alijanse i i tadašnje uticajne ličnosti podržale su bombardovanje SRJ. Ovo su neke od najpoznatijih izjava: Odluka o bombardovanju Srbije i Crne Gore doneta je, prvi put u istoriji, bez odobrenja Saveta bezbednosti UN. Naredbu je američkom generalu Vesliju Klarku, tadašnjem komandantu savezničkih snaga, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana. Brojni svetski državnici NATO alijanse i i tadašnje uticajne ličnosti podržale su bombardovanje SRJ. Ovo su neke od najpoznatijih izjava: – Trebalo bi da bombardujete Srbe – papa Jovan Pavle Drugi. – Srbi su narod bez zakona i bez vere. To je narod razbojnika i terorista – Žak Širak. – Molim se da se vatra nebeska

Bratislav Miladinović / Print screen Youtube

Izabrali smo život i spasili dušu

Bratislav Miladinović, doktor Gaja iz Aleksinca u jednom trenu je izgubio tri najrođenija člana porodice Aleksinac – Kada vam život nanese bol, žal i tugu, pred vama su dve mogućnost: da izgubite veru u pravdu i Boga ili da nastavite da živite u nadi da će pravda biti zadovoljena ako ne na zemaljskom u nebeskom životu. Izabrao sam život i svoju dušu sačuvao, ovim rečima se sinoć svojim sugrađanima obratio Bratislav Miladinović, doktor Gaja iz Aleksinca kome su NATO bombe u jednom trenu ubile sestru Snežanu, oca Dragoljuba i majku Ljubicu a teško ranile ćerku Dijanu, sina Marka i suprugu Vukicu. – Živim i borim se da prevaziđem bol, borim

Čarls Keter

„Srbi, izvinite. Volim vas“

– Izvinjavam se zbog nelegalnih postupaka koje je moja zemlja počinila vašoj zemlji i vašem narodu. Molim se za to da se krivci jednog dana budu prinuđeni da odgovaraju pred sudom za svoje nečasne i odvratne zločine protiv vašeg naroda – poručio je srpskom narodu Amerikanac Čarls Keter, poznat po svom blogu i video snimcima kojima već godinama promoviše Srbiju, oglasio se povodom godišnjice NATO bombardovanja naše zemlje. U tekstu koji je postavio na svom Fejsbuk profilu, Amerikanac koji već godinama živi u Srbiji, podsetio je veliki broj svojih prijatelja i pratilaca na toj društvenoj mreži da je, na današnji dan, počelo bombardovnanje Srbije od strane zemalja članica Severnoatlantske alijanse.

Aleksinac posle bombardovanja 5. aprila

Boli kao da je bilo juče, bombe mi ubile najmilije

Reporter „Novosti“ u Aleksincu sa porodicom Nikolić na dan sećanja na žrtve NATO agresije koja se desila pre 19 godina. U jednom danu izgubila sam sestru, ujaka i ujnu, kaže Mirjana. Grad više puta bombardovan, poginulo 24 ljudi Devetnaest godina je prošlo, a ja i danas, čini mi se, mogu da čujem jauke i da osetim miris zgarišta od bombi koje su u trenu uništile pola Aleksinca, odnele pregršt nevinih života – kaže Aleksinčanka Mirjana Nikolić, koja je u NATO agresiji u jednom danu izgubila sestru, ujaka i ujnu. Drhtavim glasom Mirjana opisuje taj tragični dan: – Živeli su u Žitkovcu, ali sudbina ih je tog kobnog 5. aprila dovela

Foto: Tanjug

Sećanje na NATO bombardovanje u Aleksincu – Vučić: Srbija je uspela da se podigne iz pepela i samo traži da bude svoja na svome i ništa više(VIDEO)

Na današnji dan se navršava 19 godina od NATO vazdušnih napada na Srbiju, odnosno SRJ. Državna ceremonija Dana sećanja, koju predvodi predsednik Aleksandar Vučić Na današnji dan se navršava 19 godina od NATO vazdušnih napada na Srbiju, odnosno SRJ. Državna ceremonija Dana sećanja, koju predvodi predsednik Aleksandar Vučić, počela je u Aleksincu. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Vlade Ana Brnabić prisustvuju Danu sećanja koji se obeležava na platou ispred Centra za kulturu i umetnost u Aleksincu. Ovaj mali grad na jugu Srbije gađan je šest puta tokom 78 dana NATO agresije i tom prilikom je poginulo 11 osoba. Naziv ceremonije je „Oprostićemo, ako budemo mogli, zaboraviti, samo ako nas

Ivana sa majkom Milicom

Bolno sećanje Ivane Mitić: Šestoro su nam ubili, u trenu

Bolno sećanje Ivane Mitić (33) iz Surdulice. Moj brat Miomir imao je 17 godina, s njim su stradali ujak, ujna, njihovo dvoje dece i baka Znala sam zašto zovete. Strahovala sam od ovog poziva. A, opet…nekako mi je lakše. Neko se seća naše tragedije. Ivana Mitić (33) iz Surdulice imala je petnaest godina kada joj je „Milosrdni anđeo“ ubio rođenog brata Miomira, baku Stamenu, ujaka Aleksandra i ujnu Vesnu, njihovu decu, Miljanu (15) i Vladimira (12) Milića. Svi su ubijeni u trenu, u jednom naletu NATO bombardera. Ivana se seća svega. I, ona danas, majka trojice prelepih dečaka, Stefana, Dušana i Pavla, priča sinovima o porodičnoj tragediji. Da oni ne

© Foto: Youtube/RT (screenshot)

Krivična prijava zbog učešća Bundesvera u bombardovanju Srbije

Nemački advokat Vilfrid Šmic podneo je krivične prijave protiv svih poslanika Bundestaga i članova Vlade koji su 16. oktobra 1998. glasali za učešće Bundesvera u bombardovanju Srbije, objavio je „Dojče vele“. DV navodi da je, prema nekim svedočenjima, posebnu važnost za odluku o početku bombardovanja SR Jugoslavije pre 19 godina imao pristanak Nemačke na intervenciju. „Poštovane dame i gospodo, zbog slanja jedinica Bundesvera u Srbiju i svih ostalih postupaka koji su u potonjem periodu doprineli održavanju te misije Bundesvera podnosim krivičnu prijavu“, piše na početku pisma koje je Šmic uputio Saveznom državnom tužilaštvu u Karlsrueu 16. marta ove godine. DV navodi da „ovo nije prvi pravni poduhvat zbog učešća Nemačke u bombardovanju SR Jugoslavije bez mandata UN, ali je svakako najambiciozniji“.

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.