arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

SVEMOĆNI

VIS (Vokalno izbjeglički sastav) MLADIĆI – (Official Music Video) Žene, starci, djeca – pokretne mete,ko prebita zmija vijuga kolona,vidiš li Svemoćni sa svojega trona,vidiš li zemlju crvenu od srama,čuješ li Unu što huči pred nama?Od suze majčine i zapaljene svijećeda li su ti svetiji bomba, kama, pištolj i krvavo raspeće? Pošalji ILIJU nek udari gromom,pozovi SVE SVETE, ne štedi daha,pošalji GEORGIJA da oštri koplje,jer sve je veća i jača aždaha.Pošalji PETKU da zagrli mi Željkušto materi se uz skute privila,sakrij je u zoru u Goru Petrovu,reci mi Svemoćni, šta je skrivila ….. ko je kriv, ko je kriv? JOVANE KRSTITELjU, ruku promoli,poteci mirom iz sivih oblaka,obriši suzu mome Nikoli,nije načinio

Program obeležavanja 28. godišnjice od stradanja srpskog naroda u “Oluji“

Povodom 28. godišnjice, najvećeg progona i stradanja Srba u Hrvatskoj, u operaciji hrvatske vojske tzv. “Oluja“, Udruženje porodica nestalih i poginulih „Suza“ organizuje konferenciju za novinare u petak, 4. avgusta, u 11 časova, u Pres centru Udruženja novinara Srbije (Kneza Mihaila 6/III). Tema konferencije: Nemamo pravo na zaborav – 28 godina od „Oluje“ Planirani učesnici: • Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica• Nataša Stanisavljević, komesar za izbeglice i migracije Republike Srbije• Dr. Milan Gulić, istoričar• Dragana Đukić, predsednica Udruženja porodica „Suza“• članovi porodica nestalih/poginulih lica u ,,Oluji” Parastos poginulima služiće se na Dan sjećanja u subotu 5. avgusta u 11 časova, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Pozivamo Vas, da nam

Blagojevići sa Drine u vrtlogu istorije: Od 14 Slobodanovih predaka samo se dvojici zna grob

U Bratuncu, jula 1992. ušli moj rođak Janko Jeremić i ja da identifikujemo neka tela. Samo mi znamo kako nam je bilo kad smo videli prvog rođaka samo telo, nema glave. Stavljam ga u crnu kesu i zatvaram, i još petoricu takvih… I kako čoveku živo srce da ne prepukne. Foto: Z. Šaponjić Pre koji dan, na Petrovdan, bila je puna 31 godine kako Slobodan Blagojević iz sela Osredak kraj Srebrenice ništa ne zna o svom ocu Dušanu. Neki koji su preživeli krvavi Petrovdan 1992. na Zalazju kasnije su Slobodanu ispričali da su videli Dušana kako u centru sela u jeku borbe pretrčava iz jedne kuće u drugu. Šta je

Sjećanje na Srbe ubijene u Srebrenici i Bratuncu: 31 godina od zločina bez kazne (VIDEO)

Parastosom i polaganjem vijenaca na Spomen-ploči na Zalazju kod Srebrenice, ali i na drugim stratištima, obilježena je godišnjica stradanja Srba ovog kraja koje su ubili pripadnici tzv. Armije BiH. Zalazje – pomen; Foto: SRNA Samo na Petrovdan 1992. godine muslimanske oružane formacije iz Srebrenice ubile su 69 mještana sela Sase, Zalazje i Biljača. Napad na Zalazje bio je mučki, muslimani su ubili sve što su stigli, mještane su hvatali i vodili u srebreničke zatvore – svjedoče preživjeli Srebreničani. Staki Cvjetinović muž je zarobljen u Zalazju, odveden u Srebrenicu i ubijen. Pita – zar to nije ratni zločin. Posmrtni ostaci su mu pronađeni tek nakon 20 godina. – Znam da je

Muzej žrtava Genocida: Izražavamo zabrinutost zbog iznetih tvrdnji

Muzej žrtava Genocida reagovao je na deo jučerašnjeg obraćanja Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra u Potočarima. Foto: Snimak ekrana – Fejs stranica Muzeja žrtava Genocida Sporno Suljagićevo obraćanje dogodilo se tokom konferencije posvećene kolektivnom sećanju održane 10. jula ove godine u Srebrenici. Muzej žrtava Genocida izražava zabrinutost zbog niza tvrdnji direktora Memorijalnog centra u Potočarima g. Emira Suljagića, saopštenih tokom konferenciije posvećene kulturi sećanja održane 10. jula ove godine u Srebrenici, kojima je pokušao da izvrši krivotvorenje i zloupotrebu Holokausta i Genocida, događaja koji su na najtragičniji i najdramatičniji način obeležili razdoblje Drugog svetskog rata. Naime, upućujući reči izvinjenja Jevrejima zbog zločina koje je nad pripadnicima tog naroda tokom Drugog

Za tri decenije Tužilaštvo BiH nije podiglo optužnicu za zločin u selu Zagoni

U Bratuncu je danas obilježena 31 godina od stradanja 15 srpskih civila u bratunačkom selu Zagoni koje su ubili pripadnici muslimanskih snaga, te je kod centralnog spomen-krsta na gradskom groblju položeno cvijeće i prislužene svijeće za pokoj duša nastradalih. Bratunac; Foto: SRNA Muslimanske oružane formacije iz Srebrenice i susjednih sela na današnji dan 1992. godine ubile su 14 Srba, dok je petnaesta žrtva podlegla ranama dan kasnije. Nestali Mihajlo Mihajlović nikada nije pronađen, a među ubijenima bilo je i pet žena. Osim preživjelih članova porodica ubijenih i nekoliko mještana Zagona koji su odali počast svojim srodnicima i komšijama, cvijeće kod spomen-krsta položila je delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca

Đurđica Dragaš: Pustilo nas je naše Divoselo da se pronađemo, dotaknemo i radujemo plačući

Spavajte mirno, rođeni moji!!! Pronašla sam vas, rođeni moji, pod zelenim pokrovom, među divljim travama, u šumi izrasloj iz vaših kostiju. Vodilo me srce, ranjeno i željno. Vodila me krv vaša što teče mojim venama. Dozivali ste me, znali ste da vas tražim, u mraku divoseljačkom, u muci našoj zajedničkoj. Znam da ste mi se radovali! Radovala sam se i ja vama! Osetili ste moju ruku na vašem hladnom uzglavlju, moj drhtavi poljubac, moje suze na crnoj, krvavoj zemlji divoseljačkoj. Smirivali ste moje ludo srce, brisali tugu, radovali se mom životu. Tešili ste me iz svoje mračne, samotne postelje. Prepoznali ste moj osmeh, vatru u očima i beleg na levom

Da li znate ko je beba sa fotografije? Majka je držala u naručju dok beže od „Oluje“, a danas…

Beba u zavežljaju bježi od zločinačke Oluje, danas ponosna supruga, majka, ćerka, najbolji Srbi 21. veka. Dva puta je Natalija Jokić bila na naslovnoj srani „Novosti“. Pre 28 godina i ovih dana. Prvi put kao beba, nešto malo mlađa od njene malene kćerke Ognjene, a ovih dana kao supruga slavnog Nikole Jokića, najboljeg košarkaša planete. Momka koji je proslavio Denver, Srbiju i pomerio granicu sporta, koji će se, od sada, meriti po rezultatima „derana iz teg Sombora“. Reporteri Novosti „upoznali“ su Nataliju u danu užasa za srpski prognanički narod iz Krajine. Bio je 6. avgust 1995. godine. U naručju majke bežala je od „Oluje“. Vreo dan. Tanka linija između života i smrti ispred

SITUACIJA NA KOSOVU I METOHIJI KROZ ZVANIČNE FAKTE

Srpski narod na Kosovu i Metohiji nalazi se u veoma teškoj situaciji i od velike je važnosti da im pružimo podršku i pokažemo da nisu sami. Administracija tzv. države Kosovo izazvala je brutalni teror i ogoljeno nasilje prema srpkom življu u Zvečanu na severu Kosova i Metohije. Arno Gujon; FOTO: Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Svedoci smo da se putem medija i društvenih mreža širi lažna slika o događanjima na severu Kosova i Metohije sa ciljem da se Srbi sa Kosmeta označe kao agresori i krivci za novonastalu situaciju. Samo zajedničkim snagama i jedinstvenim delovanjem možemo da stanemo na kraj stvaranju pogrešne slike stvarnosti o dešavanjima na Kosovu i Metohiji

NE MOŽE HAG DA PIŠE SRPSKU ISTORIJU: “Novosti” istražuju – šta predviđa vodič za nastavnike i kako “kroji” gradivo

Kada je u pitanju istorija, presude iz Haga svakako nisu dovoljan izvor za istorijsku građu. Istoriju ne pišu sudovi, niti politički moćnici kakvi su oni koji stoje iza haškog mehanizma. Ovim rečima istoričari i advokati koji su dobro upoznati sa suđenjima u Hagu, komentarišu program pod nazivom “Vodič za nastavnike istorije – kako koristiti arhivsku građu za podučavanje istorije o sukobima devedesetih” koji je pokrenuo Mehanizam za krivične sankcije za bivšu Jugoslaviju. U Mehanizmu tvrde da je priručnik namenjen nastavnicima istorije koji žele da unaprede svoja znanja i veštine u korišćenju arhivske građe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kada pripremaju časove istorije o sukobima iz devedesetih. Za Zorana Živanovića

Savo Štrbac: Rudolf Perešin – vitez ili djecoubica

Skaradno je čovjeka koji iz aviona ubija usnulu djecu u naseljenom gradu nazivati „vitezom i herojem” I ovoga 1. maja, 28 godine kasnije, dok se zapadnoslavonski Srbi širom sveta pomenima i parastosima sjećaju svojih mrtvih rođaka, prijatelja i saboraca, dotle Hrvati u Okučanima, nekad glavnom centru te srpske oblasti, slave jednu od najznačajnijih pobjeda u domovinskom ratu izvojevanu nad „mrskim agresorom” u akciji koju su nazvali „Bljesak”. I ovoga maja Hrvati odaju počast pilotu Rudolfu Perešinu „vitezu domovinskog rata”, kako ga je posmrtno nazvao njegov vrhovni komandant, Franjo Tuđman, i čije ime je ispisano na spomeniku stradalim pripadnicima hrvatske vojske u toj akciji, podignutom prošle godine u Okučanima. Ko je

Obilježeno 28 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije; Ubijanje civila i izbjeglica nije pobjeda (FOTO)

U Gradišci je obilježeno 28 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji “Bljesak”, u kojoj je poginulo 283 ljudi srpske nacionalnosti, od kojih 114 civila, među njima 56 žena i 11 djece do 14 godina. Gradiška – parastos (Foto: RTRS) Kod Spomen-obilježja poginulim srpskim civilima i vojnicima iz Zapadne Slavonije, služen je parastos i položeni vijenci. Obilježavanju je prisustvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Dodik je izjavio da ubijanje civila i granatiranje izbjegličkih kolona ne može biti pobjeda, kako to predstavlja druga strana dok se Srbi sjećaju svojih poginulih. Dodik je podsjetio da sve dok se Srbi sjećaju svojih poginulih u ratovima devedesetih godina, na drugoj

POZIV: Parastos Srbima ubijenim u Zapadnoj Slavoniji 1995. godine

Vašim prisustvom izražavate saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. I ove godine porodice nestalih i poginulih Krajišnika obeležiće Parastosom 28. godišnjicu stradanja srpskog naroda u akciji hrvatske vojske „Bljesak“, na području Zapadne Slavonije. Parastos će se služiti u crkvi Sv Marka u Beogradu, 1. maja 2023. godine, (ponedeljak) s početkom u 11 časova. Nakon parastosa u tašmajdanskom parku, biće položeno cveće na spomen ploču stradalim Srbima. Vašim prisustvom izražavate saosjećanje sa našim porodicama koje su izgubile svoje najmilije. Udruženje SUZA, Beograd

Košare simbol junačke odbrane od NATO sile

Godišnjica početka jedne od najvećih bitaka tokom agresije na SRJ 1999. godine. U žestokim okršajima poginulo 108 pripadnika Vojske Jugoslavije Izvor: Izvor: VEČERNjE NOVOSTI ; Autor: RADE DRAGOVIĆ/J. L./G. Ć. , april 2019. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. U rano jutro 9. aprila 1999. godine, padinama Juničkih planina i Prokletija zagrmela je snažna minobacačka i artiljerijska paljba. Kiša granata koja se prosula po položajima na granici sa Albanijom označila je početak jednog od

veritas2.jpg

“Veritas”: Navršila se 31 godina od nekažnjenog zločina nad Srbima na Kupreškoj visoravni

Navršila se 31 godina od zločina hrvatske vojske nad kupreškim Srbima koja je ubila 54 civila i teritorijalca, 150 ih sprovela u logore, a zauzela sva srpska sela i sam Kupres, saopštio je Dokumentaciono informacioni centar “Veritas”. Veritas; Foto: RTRS Za golgotu kupreških Srba, iako se znaju imena svih žrtava i više od stotinu učesnika u njihovom stradanju, još niko nije odgovarao. “Veritas” podsjeća da su Hrvati 6. aprila 1992. godine u restoranu firme “Kvalitet” u Kupresu sakupili oko 60 teritorijalaca i civila i odmah po predaji, pred ostalim zarobljenicima, ubili Stevu Lugonju i Dragana Čelebića. Narednog jutra – 7. aprila su ih natjerali da polugoli, po snijegu i hladnoći

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.