arrow up
Spuštanjem cvijeća u rijeku Bunu i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru danas je obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve kada je nestalo 431 lice srpske nacionalnosti, protjerano više od 30.000 Srba i uništena sva srpska imovina.

Obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve

Spuštanjem cvijeća u rijeku Bunu i služenjem parastosa u Staroj crkvi u Mostaru danas je obilježeno 26 godina od egzodusa Srba iz doline Neretve kada je nestalo 431 lice srpske nacionalnosti, protjerano više od 30.000 Srba i uništena sva srpska imovina. Na današnji dan 1992. godine zapaljena je i Saborna crkva Svete trojice u Mostaru, tada najveća pravoslavna bogomolja na Balkanu, a nakon toga i svi pravoslavni hramovi u dolini Neretve. Obilježavanje je organizovala Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje, koja ujedno obilježava i Dan nestalih istočne Hercegovine. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje Aljonka Dželetović rekla je da se 1992.

bilogora-parastos-2012-1.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Događanja pred Prvi i Drugi svjetski rat

Krajem 19. i početkom 20. vijeka, pa i kasnije, pravaštvo je važna i značajna komponenta hrvatske povijesti. Fraza o „ocu domovine” je proizvod pravaškog pokreta. Njegovi pripadnici slavili su i slave Starčevića kao proročku, karizmatsku figuru. Starčevićevo učenje izvire iz spleta reakcija na stvarnu društveno-političku uvjetovanost, ali i iz njegova karaktera. Umjesto da se Starčevićeva sadašnjost i budućnost shvati kao naša prošlost, njega se pretvara u uzornoga suvremenika sa funkcijom mita. Starčevićevo djelovanje uvjetovano je položajem Hrvatske u Habzburškoj monarhiji s glavnim pitanjem – ostvariti hrvatsku državnost unutar Monarhije ili izvan nje. Svoje uvjerenje da su, osim Bugara, svi Južni Slaveni zapravo Hrvati, Starčević je prvi put formulirao 1852. kao

Sedište Hrvatske-radio televizije (arhivska fotografija)

HRT mora da vrati na posao novinara otpuštenog zbog filma o masakru u Dvoru

Hrvatska-radio televizija je, prema odluci suda, dužna da na posao vrati novinara Sašu Kosanovića, koji je pre dve godine dobio otkaz, a obrazloženje je da je takva odluka doneta nezakonito. Novinar Saša Kosanović je na Fejsbuk profilu objavio da je dobio pravosnažnu presudu suda, na osnovu koje HRT mora hitno da ga vrati na posao. „O raspletu ove tragikomedije, pokorno ću javljati i dalje“, napisao je Kosanović. Kosanović je na HRT-u otkaz dobio zbog učestvovanja u filmu „15 minuta – Masakr u Dvoru“. On je tada izjavio da je službeno dobio redovan otkaz zato što, kako tumači poslodavac, nije imao pisanu dozvolu generalnog direktora HRT-a Gorana Radmana za rad na filmu u

Milan Mandić (Foto: novi.ba)

Sudbina 350 sarajevskih Srba i dalje nepoznata

Na pomoćnom stadionu Koševo u Sarajevu na najmonstruozniji način su ubijani i sahranjivani Srbi u proteklom ratu, a u ovom gradu su nestala 842 srpska civila, od kojih se još traga za oko 350, rekao je predsjednik Udruženja porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić. „Taj podatak je približan tačnom broju, jer i sam Alija Izetbegović, a kasnije Sulejman Tihić i Vlada Federacije BiH izjašnjavali su se da je 6.500 stanova napušteno i da nije tražen povrat imovine. Onda možete misliti o koliko je porodica riječ i koji je tačno broj nestalih Srba u Sarajevu“, izjavio je Mandić Srni. On kaže da se postavlja pitanje

Filmski reditelj iz Češke Vaclav Dvoržak sa saradnicima počeo je da snima materijal za dokumentarni film o srpskom stradanju u Srebrenici u proteklom otadžbinskom ratu.

Dvoržak počeo da snima film o srpskom stradanju u Srebrenici

Zbog istorijske istine potrebno je da se demantuje serija laži o navodnom genocidu nad srebreničkim Bošnjacima i da se ispriča priča o srpskim žrtvama u Srebrenici za koje šira javnost ne zna, ističe Dvoržak. Razgovarao: Miro PEJIĆ Filmski reditelj iz Češke Vaclav Dvoržak sa saradnicima počeo je da snima materijal za dokumentarni film o srpskom stradanju u Srebrenici u proteklom otadžbinskom ratu. Dvoržak je izjavio Srni da je prije osam godina počeo da radi na snimanju razgovora i kadrova, te prikupljanju građe za dokumentarni film o stradanju srebreničkih Srba, ali da je posao prekinut zbog nedostatka finansisjkih sredstava. „Taj materijal je nestao jer je umro snimatelj sa kojim sam sarađivao.

Pismo sa Kosova: Miličine suze

Zatvoreni po selima, bez slobode i osnovnih prava, mi ne možemo ništa sami da uradimo, i nema nikoga da nam pruži ruku Kada sam pitala meštane Starog Gracka šta se ovog puta dogodilo na sportskom terenu – znam da su provokacije i šikaniranja svakodnevni – prvo što su mi rekli jeste da ih još uvek progoni vrisak i plač male Milice Matović. Njenog starijeg brata Petra su Albanci prvo udarili loptom, a potom prostački vređali njenu majku i sve ostale Srpkinje koje su izvele decu da se igraju. Njen brat je i maleni Andrej, beba od šest meseci, koji se gušio od suzavca. Starograđani pričaju da je u trenutku kada

Spomenici_svestenika_Bozidara_Sarenca_i_Hakije_Sarica_jedan_do_drugog_1.jpg

Ima li igdje većeg spomenika ljudskosti? (Foto)

Spomenici sveštenika Božidara Šarenca i Hakije Šarića koji su na današnji dan prije 77 godina ubijeni zajedno i bačeni od strane ustaša u jamu Panduricu nedaleko od Ljubinja. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 02. marta 2015. godine. Godine 1919, otac sveštenika Božidara Šarenca, stari prota Stevan, iako izmučen robovanjem u Aradu sačekao je crnogorske komite i uveo ih u crkvu Rođenja presvete Bogorodice. Tamo ih je natjerao da se zakunu, da ljubinjskim muslimanima neće faliti dlaka sa glave. Tako je i bilo! 1941. godine Hakija Šarić je poput svog zemljaka Stevana digao glas protiv zločina. Istina njegov glas je otišao u prazno

“IGRA”: Ko ubije više Srba – osvaja Knin

Uz mesta kojima je prolazila Hrvatska vojska, upisani su tenkovi, srpski vojnici, ali i hrvatski vojnici koji su prikazani kao veći, jači i opasniji od srpskih Josip Brnić patentirao je novu hrvatsku društvenu igru “Oluja 1995”  koja je slična igrici “Čoveče, ne ljuti se”, a pobednik je onaj ko pobije više Srba i prvi uđe u Knin. “Na ideju sam došao pre tri godine, slušajući što se sve negativno priča o Oluji. Nisam želeo da se zaboravi taj bitan događaj za Hrvatsku, objašnjava privrednik Josip Brnić (47) iz okoline Zagreba. “Oluja 1995” hrvatska je igrica  “Čoveče, ne ljuti se”, a cena od 14 kuna,  oko 220 dinara. Mogu da se

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje

Polovinom 6. stoljeća prodiru sa istoka plemena Avara s kojima stižu i brojna slavenska plemena. Tada su Južni Slaveni uglavnom naselili prostore Balkanskog poluotoka i Panonije. Od slavenskih plemena, koja su seobom naroda prešla Karpate, jedino su Srbi i Hrvati očuvali svoja imena. Nazivi Slovenaca i Slovaka najbliži su općem pojmu Slavena. Tom prilikom, izgleda da su se Hrvati i Srbi „mimoišli” jer su Hrvati prešli na zapadnu stranu, dok su Srbi sa zapada, iz Polablja-Lužice, prešli na istočnu stranu Balkana. Vizantijski car Konstantin Porfirogenet u zapisima iz 10. stoljeća navodi rijeku Cetinu kao granicu između hrvatskih plemena na zapadu i srpskih na istoku. Avarska država pada pod udarima moćne

radiosamsvoj.jpg

Svjedočanstvo Steve Brakusa o zločinu ustaša nad Srbima u Brakusovoj Dragi 16. juna 1944. godine

Brakusova Draga je zaselak koji se nalazi između Zalužnice i Vrhovina, nedaleko od Otočca u Lici. Ustaše su 16. juna 1944. godine, okupili stanovništvo Brakusove Drage i utjerali ih u kuću Branka Brakusa Đide zbog kako su rekli popisivanja. Mitraljeski rafali kosili su sve po kući, da bi je ustaše poslije zapalile. Mjesto gdje su sahranjeni posmrtni ostaci žrtava nije obilježeno do danas, a zločin su izvršile ustaše iz susjednih sela. Nekoliko ljudi je igrom slučaja uspjelo preživjeti ovaj masakr među kojima i Stevo Gece Brakus čije je svjedočanstvo objavljeno u knjizi Đure Zatezala „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005., na str. 284-286.(U

Iz Hrvatske izbegao traktorom, bežao od bombi 1999, a sada igra na Svetskom prvenstvu

Sidnej – Miloš Degenek ima poprilično nezavidnu priču iza sebe, ali sa srećnim krajem. Rođen u Hrvatskoj, zbog rata izbegao u Srbiju sa porodicom, na traktoru, a tamo ga dočekalo bombardovanje i sakrivanje po skloništima. Međutim, sada živi novi život, a naći će se na Svetskom prvenstvu u Rusiji, sa svojom zemljom Australijom.  „Nisam ovde rođen, nisam znao engleski kada sam došao. Da budem iskren, ovo mesto mi se činilo poprilično čudnim kada sam ga prvi put video. Ali… Australija je udomila moju porodicu i dala nam nadu kada ju nam je rat oduzeo. Dala nam je priliku da naporno radimo, kupimo kuću i izgradimo novi život. Pokazala mi je

Milan_Bastasic_jedini_prezivjeli_od_77_srpskih_djecaka_3.jpg

Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – Uvod

Istorijsko iskustvo porodice, pa i cijelog jednog naroda, jeste riznica koja se ne puni sama od sebe. Rad članova porodice, ali i institucija jednog naroda na dopunjavanju te riznice predstavlja dug prema precima, ali, u isto vrijeme, i odgovoran odnos prema potomstvu. Mnogo je činilaca koji opstruiraju građenje istorijskog iskustva, ali ono se, unatoč nizu subjektivnih i objektivnih okolnosti, isprepletenosti sukobljenih interesa u miljeu različitih društvenih sistema odvija, makar i običnim usmenim predanjem, sa koljena na koljeno. Bilogorske porodice činile su do 1941. godine najbrojniju zapadnu enklavu srpskog pravoslavnog naroda, smještenu točno na dijagonali Budimpešta–Rim. Kao najistureniji pravoslavni klin, zabijen još početkom XV vijeka u neprikosnoveno prozelitističko katoličko okruženje, okrenut

Kotor Varoš - pomen Foto: SRNA

Obilježeno 26 godina od formiranja Kotorvaroške brigade

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca kod Spomen-obilježja poginulim borcima u Kotor Varošu danas je obilježeno 26 godina od formiranja Prve lake kotorvaroške pješadijske brigade, čijih je 109 pripadnika dalo život za odbranu Republike Srpske. Parastos za poginule borce služio je jerej Жivko Ilić koji je istakao da je Prva laka kotorvaroška pješadijska brigada imala izuzetan značaj u sudbonosnim vremenima jer je zaštitila Srbe na ovom području i pomogla odbrani Republike Srpske. Predsjednik opštinske Boračke organizacije Gosto Trivunović istakao je da su 363 pripadnika Kotorvaroške brigade teže ili lakše ranjena u odbrambeno-otadžbinskom ratu. „Da nije bilo njih danas ne bismo živjeli u slobodi koju imamo. Uvijek smo kao prioritet stavljali borbu

bilogora_i_grubisno_polje_1941_1991_milan_bastasic_v.jpg

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.

Milan Bastašić Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Prva do sada izdana knjiga o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja Autentična svjedočanstva o genocidu – Spisak žrtava 26/27. aprila 1941. – Spisak jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja – Iseljavanje Srba u međuratnom periodu – Razgovor s knjigom „Vila bilogorska’ – Fotodokumentacija DA SE NE ZABORAVI! Prvo izdanje knjige je rasprodano. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Milan Bastašić: Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. – sadržaj Uvod Istorijski kontekst i njegov uticaj na uže geografsko područje Događanja pred prvi i drugi svjetski rat Pregled događanja na prostoru istočne Bilogore 1941. i

Dve trećine Srba tuguje zbog Kosova

Zamrznut konflikt najbolje je rešenje za 63 odsto građana, a više od polovine je za upotrebu vojne sile radi zaštite naroda na KiM, pokazuje anketa agencije „Faktor plus” Da bi zamrznuti konflikt bio trenutno najbolji razvoj događaja na Kosovu i Metohiji misli čak 63 procenta građana, pokazuje istraživanje agencije „Faktor plus”. Petina građana, tačnije 21 odsto, smatra da bi najbolje rešenje u ovom trenutku bio dogovor kojim će i Srbi i Albanci nešto dobiti, odnosno izgubiti, dok devet odsto njih ocenjuje da treba postići dogovor između Beograda i Prištine po svaku cenu. Njih sedam odsto nema stav o ovom pitanju, koje se, naglašava direktor agencije Vladimir Pejić, ne tiče krajnjeg

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.