arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 28. mart 1942. Godišnjica stradanja Srba u Lici

Selo Debelo Brdo, Korenica. Ustaše 28. marta 1942. godine pobile i spalile srpske seljake koje su zatekle u selu. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: +387/51/420-441,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Cerska 38, Banja Luka, Republika Srpska.   

Zaštititi srpske povratnike od nove otimačine stanova

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta upozorio je da Hrvatska masovno vrši reviziju stanova dodijeljenih srpskim povratnicima na korišćenje i zatražio da Ministarstvo spoljnih poslova Srbije zahtijeva zvaničnu informaciju od Hrvatske o tome i učini sve da zaštiti srpske povratnike od nove otimačine stanova. Linta je naglasio da Ministarstvo spoljnih poslova treba da traži od Hrvatske da srpski povratnici dobiju pravo da otkupe stanove, koje su dobili na osnovu činjenice da su imali stanarsko pravo prije rata, po istim cijenama kao i ostali građani Hrvatske koji su to učinili tokom devedesetih godina prošlog vijeka, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona. On je naveo da su mnogi povratnici u

Savo Štrbac: Leš NN. 33

Jednog prohladnog januarskog jutra 1993. godine vojska Republike Hrvatske je počela agresiju na Ravne Kotare. Napad je bio neočekivan i silovit. U prva dva dana hrvatska vojska je zauzela veći dio područja. Da bi se zaustavio njen dalji prodor u dubinu teritorije, prema Benkovcu, na Ravne Kotare su svaki dan stizali dobrovoljci i jedinice iz drugih dijelova Republike Srpske Krajine. Među prvima došla je Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova iz Knina, da bi organizovala odbranu sela Pridrage. U njoj je bio i Mišo iz Strmice, sela pored Knina, mladić izuzetne fizičke konstrukcije, a star svega dvadeset i po godina. Borbe oko Pridrage bile su žestoke, često su se vodile prsa

Dugo je trajao taj moj put

Od Gračaca do Donjeg Lapca malo sam trčala, pa išla pješke. Sedmog avgusta 1995, za svega nekoliko stotina metara izbjegla sam bombardiranje kolone na Petrovačkoj cesti. Vidjela sam avione, čula zapomaganja. Bosnu sam prešla skoro pješke…, priča Aleksandra Mandić, koja je kao 15-godišnjakinja, sama kao prst, izbjegla iz Gračaca. Iz svog stana u Gračacu Aleksandra Mandić na brzinu je uzela školske svjedodžbe i izvod iz knjige rođenih, zaključala vrata i ključ ostavila ispod otirača. Bilo je to 4. avgusta 1995. godine. Mislila je da će se skloniti negdje na par dana, ali nije se vratila punih 16 godina. Tek je ove godine provela tri tjedna u svom rodnom Gračacu. Sreli

Donja Suvaja: Još jedna priča Lička!

 “U Suvaji se danas živi nekim normalnim životom, ako se to može tako reći, jer je ovaj dio Like dosta stradao. Ovdje su mještani puno stradali i u Drugom Svjetskom ratu, ali i u ratovima devedesetih. Sve je bilo porušeno, ali, eto mi smo se vratili” zbori Đuro Vekić, na početku priče o Suvaji, koju posjetismo uoči Božića.  Imaju on i supruga Zorica dvoje djece, dvoipogodišnjeg sina Novaka i godinu dana stariju kćerku Unu. Bave se poljoprivredom. Od jutra do mraka, stalno posla ima, zbori supruga Zorica. “To je naša svakodnevnica, djeca, obaveze, imamo stado koza, bavimo se malinarstvom. Sve što proizvedemo je zdravo, nije prskano“, dodaje Zorica Najteže je

DOBRI SUSJED MIRKO NORAC: U takvoj zemlji ja ne želim živjeti

Jedan od najčešćih odgovora na pitanje novinara, analitičara i demografa, zašto odlazite iz Hrvatske jest samo na prvi pogled banalan. U više od pedeset posto ispitanika odgovor je jedan i uvijek isti. Ne želim više hraniti toliku vojsku parazita. Među parazite na koje se misli, neupućeni analitičar svrstat će u najvećem postotku političare i one koje je politika zaposlila, najčešće besmisleno. Piše: Ivo Anić No, vrag je u detalju, a jedan detalj prošao je naizgled nezapaženo. Među ispitanicima, naime, bilo je i onih koji su spominjali ratne zločince i osjećaj nesigurnosti što te i takve osobe mirno žive pored njih, kao dobri susjedi. Ako malo pomnije pogledate odgovore, statistike, kroz

Krstanovic_Zdravko.jpg

Zdravko Krstanović: Teslin Smiljan bez Srba

Masovno istrebljenje započela Pavelićeva NDH, a okončano je devedesetih. Memorijalni centar Nikole Tesle služi za to da se sakrije istina o sudbini Teslinih rođaka i sunarodnika Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. septembra  2015. godine. Zavičaj svetlonosca Nikole Tesle, hrvatske ustaše, pod vođstvom Ante Pavelića, pretvorile su u pakao. Nezavisna Država Hrvatska proglašena je 10. aprila 1941, a već narednog dana proradila je njena mašinerija smrti i užasa. Teslino rodno mesto Smiljan našlo se u krugu kompleksa logora smrti Jadovno u kome su (prema podacima Đure Zatezala) od 11. aprila 1941. do 21. avgusta 1941. ustaše svirepo usmrtile 40.123 osobe, od tek

Čedomir Antić: Dužni smo da pamtimo Srpsku Krajinu

Čedomir Antić: Dužni smo da pamtimo Srpsku Krajinu

Hrvatske vlasti danas predstavljaju Srbiju kao agresora a Krajinu kao državu terora. Istina je da je Hrvatska bila ta koja je započela rat. Da je na šovinističkoj mržnji prema Srbima iskovala nacionalno jedinstvo. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 31. jula 2016. godine. Napisao sam jednu knjižicu pod pretencioznim naslovom Istorija Republike Srpske Krajine. Skromnu sintezu utemeljenu na osnovu važnije literature i objavljenih dokumenata. Njen je značaj pre svega u temi koja je kod nas malo zastupljena i naslovu koji kao takav ne postoji. Kao što ne vidim naučne domete u toj knjizi ne mislim ni na zaradu, a bilo bi je, i te

Čitluk

Slavno Divoselo spalo na četvoro stanovnika

Kroz istoriju, Čitluk, Medak, Počitelj, Ornice i Divoselo su se nekoliko puta dizali iz pepela, ali dvadeset godina od zadnjeg rata, oporavak još nije započeo Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 9. novembra 2015. godine. Dvadeset godina nakon rata, život se nije vratio u sela okolice Gospića. Čitluk, Medak, Počitelj, Ornice i Divoselo samo su neka od sela s bogatom, ali i tragičnom istorijom ličkog kraja, a danas su potpuno pusta ili ih od zaborava čuva nekoliko staraca koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Divoselo, poznato po ličkim okama, danas je gotovo pusto. Rodno selo narodne herojke Nade Dimić je 1931. godine

Petar Šijan – osamnaest godina samoće u Lici

Srpska sela u Lici, nakon poslednjeg rata, uglavnom su opustela. U mnogima se više ni jedan dim iz dimnjaka, u ove jesenje dane, ne signalizira život, dok je u drugima stanovnika toliko da se lako mogu izbrojati prstima. Priča o Petru Šijanu iz sela Prljevo jedna je od mnogih o pustim ličkim selima. Ni gračačko selo Prljevo nije zaobišla sudba izumiranja. U njemu, već poslednjih osamnaest godina, samo Petar Šijan trajno nastoji održati taj plamen života. Neki su dolazili i odlazili, neki umirali, neki samo povremeno tu boravili, dok Petar stojički uspeva opstati, boreći se sa bolešću, samoćom, divljim zverima i ličkim zimama. Prljevo je ličko selo koje administrativno pripada opštini Gračac

Pravo lice hrvatskog ministra Krstičevića

Obraćanje hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičevića na obilježavanju 25. godišnjice hrvatske agresije (9. septembar 1993.) na razoružane Srbe Krajišnike u podvelebitskim srpskim selima u Lici Divoselo, Počitelj i Čitluk (poznatije kao Medački džep) za poznavaoce srpsko-hrvatskih odnosa nije nikakvo iznenađenje. Svojim istupanjem u javnosti i pozdravima generalu Mirku Norcu, osuđenom ratnom zločincu, Krstičević je samo potvrdio svoje pravo lice i ukazao na zločine koje je činio prema Srbima. Napominjemo da je Norac osuđen pred hrvatskim sudom, pored ostalog i što je na stratištu kod Gospića lično ubio „nepoznatu žensku ososbu“. U Medačkom džepu ubijeno je 88 Srba, među njima je 46 vojnika i 42 civila, od kojih je 17 žena. Istovremeno, Damir Krstičeviić  se i

Dane Lastavica – čuvar istine o stradanju srpskog naroda Like

 Dane Lastavica –  čuvar istine o stradanju srpskog naroda Like, u znak sjećanja na 90-godišnjicu rođenja Dane Lastavice. Dane Lastavica je rođen 16.04.1928. godine u selu Krš (Gradina) u tadašnjoj opštini Kosinj, koja je administrativno bila u srezu Perušić. U porodici Rade i Jeke Lastavice rodili su se sinovi Milan i Dane, kćerke Mara, Milka, Desa, Milica, Kata i Radojka. Otac Rade je bio napredan čovjek za to vrijeme. Bio je član školskog odbora u narodnoj školi na Gradini, koji je zajedno sa ostalim članovima i poznatim učiteljom Mihailom Dorogutinom – Rusom, nastojao unaprediti rad osnovne škole na Gradini i privući u školske klupe što više djece a naročitio djevojčice. Znao je da je obrazovanje mladih

Baka Danica

Srpski heroj: Baka Danica sa mitraljezom protiv ustaša do poslednjeg metka! (VIDEO)

Da li čuli priču o baba Danici koja je u Republici Srpskoj Krajini živela u jednom zabačenom srpskom selu zvanom Divoselu? (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 23. januara 2018. godine.) Danica Obradović je bila stara baka, Srpkinja iz Like, koja jeu mladosti, da bi preživela, borila se protiv ustaša u Drugom svetskom ratu, a u starosti doživela da je nažalost novoustaše zakolju u ratovima 90-ih. No nije im ostala dužna, sve do poslednjeg metka bila je sa svojim mitraljezom „broving“ strah i trepet za hrvatske agresore i strane plačenike koji su jurišali na njeno selo. Sve dok je mogla, baka Danica je

Srpska imovina u Gospiću uništena do temelja / Foto Veritas

Srbi plaćaju čišćenje zapaljenih kuća u Hrvatskoj

Srbima koji su za vreme rata izbegli iz Gospića stiglo obaveštenje kojim ih vlasti ucenjuju. Ako odbiju, opština će prodati plac da namiri trošak Udruženje Gospićana „Nikola Tesla“ poslalo je preko poslanika Miodraga Linte peticiju šefu srpske diplomatije Ivici Dačiću, kojom traži pomoć i zaštitu. Njih 150 dobilo je, a još toliko očekuje, obaveštenja iz Gospića da moraju ili sami da uklone šut od kuća koje su im hrvatske formacije minirale i zapalile u periodu od 1991. do 1993. ili da plate opštini za te usluge 2.500 evra. U suprotnom, čeka ih sudbina Radeta Komlenca iz Kusonja, kod Pakraca, kome su Hrvati srušili kuću, a onda uzeli plac da namire troškove

Detalj sa 2. Festivala ojkača

Zbog Tuđmana proterali ojkaču

Treći festival ojkanja, koji je trebalo da bude održan u subotu u Petrinji, otkazan je jer se većina učesnika nije pojavila strahujući za svoju bezbednost. Mada je reč o festivalu koji pokušava da otrgne od zaborava karakterističan muzički izraz zbog čega je i 2010. stavljen na spisak ugrožene nematerijalne svetske baštine Unesko, od 13 najavljenih učesnika, čak 12 je otkazalo dolazak plašeći se provokacija i incidenata zato što su tog istog dana hrvatski branitelji organizovali svečano postavljanje spomen-ploče Franji Tuđmanu „povodom“ 27 godina od kada je posetio ovaj grad. Postavljanju spomen-ploče prisustvovao je i Tomo Medved, ministar hrvatskih ratnih veterana, a Miodrag Demo, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je odao

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.