Ustaše su u periodu od 06. do 08. maja 1941. godine pobile oko 520 Srba koje su uhvatili na prevaru. Prije toga Srbi su bili zvjerski mučeni u školi i žandarmerijskoj zgradi u Veljunu da bi ih ustaše poslije toga dovele u Hrvatski Blagaj gdje su ih pobili i pobacali u iskopane jame u dolini između zgrade škole i katoličke crkve i u prirodne jame pored tog mjesta. Veljun, školska i žandarmerijska zgrada, 6. maja 1941. godine, mučilište srpskih civila. Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba – muškaraca. Poznati Veljunski pokolj.

Na današnji dan u dva navrata stradalo je preko 300 Srba: Selo Štakorovica, Vojnić. U sjeniku ustaše poklale i zapalile, 2. maja 1942. godine 27 Srpkinja s njihovom djecom. Zapadna Slavonija. Hrvatske snage izvršile su 01. i 02. maja 1995. godine agresiju na Zapadnu Slavoniju u operaciji nazvanoj „Bljesak“. U ova dva dana ubijeno ili nestalo je 283 Srba od kojih 55 žena i 11 djece.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje

Gornji Kirin, Vrginmost, jarak Džaperovac, 19. aprila 1942. godine ustaše poklale žene i njihovu djecu izbjegle iz njihovih opljačkanih i popaljenih kuća.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska. 

Srpski narod je 18. aprila stradao u više navrata 1942. i 1945. godine: Crni Potok, kod Topuskog, 18. aprila 1942. ustaše ubile 64 Srbina. Petrova gora, Mračajski jarak, ustaše su 18. aprila 1942. godine masakrirale 18 srpskih izbjeglica. U noći 17/18. aprila 1945. godine u logoru Sunji ustaše su izmasakrirale 108 Srba. Izvor: – Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005. – Kotar Vrginmost u NOB 1941-1945, Dušan Baić, Vrginmost, 1980. (str 388-398) – Genocid na Kordunu i okolici, Petar Zinaić, Beograd 1996, (str 429-430) Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas

Ustaše su 10. aprila 1942. godine izvršile strahovite zločine nad srpskim civilima u selima Katinovac i Snos na Kordunu. Selo Katinovac, zaselak Debela Kosa, kod vrela (izvora) Razbojac, ustaše 10. aprila 1942. masakrirale 21 Srpkinju s djecom. Izbodena nožem izvukla se ispod mrtvih Pava Malobabić. U selu Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše pobile 375 Srba, a u kući Petra Žigica, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane. Dolina ispod kuće Mihajla Bande, u selu Snos. Iz sela Snos i Dunjaka 10. aprila 1942. ubile ustaše 100 Srba.  

U Šumi Latićka, kod Batnoge – Cetingrad, 3. aprila 1942. ustaše  su pobile maljevima i noževima 119 Srba, muškaraca, žena i djece. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska. 

Selo Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše pobile 375 Srba, a u kući Petra Žigica, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Stop zaboravu žrtava. Ovo je jedini članak, od nekoliko rečenica, koji se  našao na internetu o tom zločinu, što dovoljno govori o našem nacionalnom zaboravu onih koje ne smijemo zaboraviti. Na dan stvaranja države ždernjače srpskog naroda, iz knjige Genocid na Kordunu, Petra Zinaića donosimo djelimični spisak žrtava: Tog

Njiva Savić Josifa u blizini sela Luke. 2/3. marta 1942. godine poklale ustaše i domobrani 75 srpskih seljaka iz sela Begovo Brdo i drugih srpskih zaselaka.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588,  +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941.  Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska. 

Selo Trstenica kod Vrginmosta. 27. decembra 1941. godine i 7. januara na pravoslavni Božić 1942. ustaše pobile 118 Srba: muškaraca, žena i djece       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.  

U Prkosu Lasinjskom, u Karlovačkoj županiji, danas je održana komemoracija kao znak sjećanja na 1.446 žrtava ustaškog terora, većinom pravoslavne vjeroispovijesti koje su ubijene 21. decembra 1941. godine. Osim antifašističkih udruženja i potomaka žrtava, vijence su kod spomen -kosturnice položili zamjenik župana karlovačkog za srpsku nacionalnu manjinu Siniša Ljubojević i predsjednik Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Čedo Kosanović. Ovom prilikom služen je parastos, jer su u spomen-kosturnici uglavnom posmrtni ostaci pravoslavaca, uz tijela dvije Jevrejke, nekoliko Roma, kao i Hrvata koji su se suprotstavili ustaškom teroru. U ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista Mile Vučetić je podsjetio da je na današnji dan prije 73 godine započela ova ustaško-domobranska ofanziva, te

21. decembra 1941. godine ustaše su u Prkosu Lasinjskom i Dugom Selu Lasinjskom na najmonstruozniji način oduzeli 1.446 ljudska života, među kojima je bilo 359-oro dece do 15 godina života. Usmrćivani su ne samo iz vatrenog oružja, već i najzvjerskijim iživljavanjima – noževima, premlaćivanjima, spaljivanjima, zlostavljanjima i na druge monstruozne načine. U toku akcije koju je naredio Ante Pavelić, nakon usmrćivanja svih uhvaćenih žitelja, opljačkana su, a zatim i spaljena napadnuta sela. Cilj je bio uništiti bilo kakve uslove za dalji život na ovim prostorima.     Vezane vijesti: Godišnji pomen u Prkosu Lasinjskom Uništen spomenik u Prkosu kod Karlovca

Predsjednik Odbora za pomoć Srbima Kosmeta Milorad Arlov razgovarao je juče u Karlovcu sa Njegovim preosveštenstvom episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom o obnovi Hrama Vaznesenja Gospodnjeg u mjestu Bović u opštini Vrginmost, koji se obnavlja isključivo sredstvima dobrotvora i za čiji završetak je potrebno još sredstava. Arlov je rekao Srni da je potrebno još sredstava za pokrivanje i za postavljanje zvona, te da je episkopu Gerasimu predložio da na proljeće, u Beogradu ili Banjaluci, bude organizovana donatorska večera, gdje bi se crkva založila za obnovu hrama u Boviću, koji je bio jedan od najvećih u ovoj eparhiji, sagrađen 1735. godine, a srušen 1941. godine. Prema njegovim riječima, episkop Gerasim rekao je da

Blatuša, Vrginmost, 6. avgusta, 16. i 18. septembra 1941. godine ustaše su poklale i zapalile u kućama sela 162 srpska seljaka.       Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.