arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Kazna zbog samoće

‘Nemam pravo na nikakvu pomoć jer živim sama i imam penziju od 1.100 kuna. Ako je čovjek sam, prema njihovom – neka kisne u vlastitoj kući’, s pravom se ljuti povratnica Nada Jovičić iz Crevarske Strane na Kordunu. Prije više od pola vijeka, davne 1963. godine, Nada Jovičić(73) iz Slavskog Polja udala se za Dušana, radišnog i naočitog momka iz Crevarske Strane. Gotovo 30 godina sve je nekako išlo dobro i po redu. Troje njihove djece – Jandro, Višnja i Biserka – rasli su na radost Nade i Dušana, školovalo se, odrastalo i sve je išlo dobro. Živjelo se od poljoprivrede; nije bilo obilja ali niti gladi, a dani i godine prolazili su u radu i zadovoljstvu.

Prof. dr Svetozar Livada

Skrivajući me kao ranjenika, jedna starica me je životno zadužila

Devet mjeseci tražio sam izvjesnu Anđu, kroz sva naselja dijela Korduna i Banije. Gledao pljačku i dogorjevanje stambenih i privrednih objekata, ubijenu i uginulu stoku, spaljena žita i posječene voćnjake u cvatu i zaključio da je u nas govor mržnje razvio neslućenu strast osvete.  A kako i ne bi kad toliko poslije rata ili ako hoćete oktroiranog mira u medijima rat traje nerijetko do istrage „naše“ ili „vaše“. Prije svega zbog toga što rat pripremaše mnogi, napose etno intelektualci, političari i novinari, a istinski mir samo rijetki. Većina šuti, što znači odobrava ili prašta „svoj“ zločin, naprosto osvećujući se žrtvi. Ustoličena ideologija „krvi i tla“, „mi ne možemo napraviti zločin“,

Spomen-ploča Savi Mrkalju u Sjeničaku, rodnom selu u Hrvatskoj

U Sjeničaku na Kordunu u Hrvatskoj, u subotu, 27. oktobra, biće otkrivena spomen-ploča Savi Mrkalju, prvom srpskom filologu i reformatoru srpske ćirilice i srpskog jezika i preteči Vuka Karadžića. Ovo obilježje je postavljeno na lokalnom hramu Prepodobne mati Paraskeve i rad je akademskoj vajara Ljubiše Mančića iz Beograda, saopštili su organizatori svečanosti. Ploču su finansirali Kordunaši iz Čikaga. U okviru obilježavanja 235 godina od rođenja ovog preteče Vuka Karadžića biće postavljena izložba o njegovom životu, djelu i uticaju na razvoj srpskog jezika. Izložba je realizovana u saradnji sa Istorijskim arhivom iz Pančeva, Udruženjem Krajišnika i Udruženjem Krajiških Srba Prelo iz Čikaga, a autor je profesor Milica Grbić. Na svečanosti će

Drvenu crkvu premestili jer ima prejako zvono

GLINA –  Na Baniji i Kordunu bilo je do Drugog svetskog rata dvadesetak drvenih crkava Srpske pravoslavne crkve. Sve su bile izuzetni primerci autohtonog graditeljstva, od materijala sa ovog područja, nekad bogatog šumom, i uglavnom su sve građene u 18. veku. Bile su pravi biseri arhitekture, nastale ručnom obradom, umećem veštih tesara prenošenim s kolena na koleno. Što u onom, što u poslednjem ratu, devedesetih prošlog veka, nestale su, porušene ili zapaljene sve, izuzev dve. Sticajem okolnosti opstale su crkva u Donjem Selištu, danas stavljena pod zaštitu države Hrvatske, i poludrveni hram posvećen Vaskrsenju Gospodnjem u Majskim Poljanama. Oba svetilišta nalaze se u blizini Gline. U glinskoj opštini, u selu Buzeta,

„Srpska latinica” u katalozima naših biblioteka

Pesnička zbirka „Sa druge strane štreke” Jagode Kljaić iz Gline, pisana onim jezikom kojim govore poslednji Srbi po Baniji i Kordunu, štampana je u Mladenovcu, latinicom, i u Narodnoj biblioteci Srbije „cipovana” kao knjiga pisana hrvatskim jezikom. U istoj biblioteci uz sva dela Branka Ćopića stoji odrednica bosanski jezik. Pomenute knjige, nažalost, nisu jedine koje su „krštene” kao hrvatske ili bosanske, i to nije slučaj samo sa NBS. Tako, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske po samo njima znanom kriterijumu odrednicu hrvatski jezik nosi čak devet knjiga Mome Kapora, „Moji pronalasci” Nikole Tesle, kao i knjige srpskih autora „Riječi koje nisu zaklane – Svjedočanstva preživjelih zatočenika logora Jasenovac” i

Prof. dr Svetozar Livada

Vesna Ivanović: Preludij za Livadu iz sna

Predmet knjige je velika simfonija života čovječanstva, glazba koja zvuči ispod površine povijesti, blagoslovljena zbiljska glazba ljudskog bitka čija je jedina želja i cilj, jedina tema i strast: biti čovjek, zbiljski i istinski čovjek i ljudski živjeti. Béla Hamvas Anthologia humana: pet tisućljeća mudrosti   Predmet knjige je čovjek Svetozar Livada. Predmet knjige je individuum koji cijeli svoj život ulaže golem trud da bude čovjek, da bude zbiljski i istinski čovjek i da živi ljudski. Predmet knjige je primjena prastare mudrosti danas: postati čovjekom. Predmet knjige je životna sposobnost ustrajanja koja nas ushićuje svojom moralnom plemenitošću. Novalis kaže da čovjek ne čini drugo nego se neprestano vraća kući, a Hamvas

Naredbodavci zločina na Koranskom mostu još nisu procesuirani

Danas je 27 godina od likvidacije 13 Srba, pripadnika rezervnog sastava JNA, na Koranskom mostu – jednog od prvih ratnih zločina u sukobima devedesetih godina prošlog vijeka nad pripadnicim JNA, a da naredbodavci i svi egzekutori još nisu odgovarali. Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“ podsjeća da je u to vrijeme JNA jedina legitimna i regularna vojska u državi SFRJ, u čijem sastavu je formalno-pravno još bila i Hrvatska. Za ovaj zločin jedino je karlovački specijalac Mihajlo Hrastov u maju 2015. godine osuđen na četiri godine zatvora zbog krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava – protipravnim ubijanjem i ranjavanjem neprijatelja. „Hrvatsko pravosuđe se tokom procesa `proslavilo` s ukupno sedam presuda istom čovjeku

General-potpukovnik Mile Novaković (1950-2015)

Ko je i kakav bio general Mile Novaković (1950-2015)

Da mu srce iznenada nije otkazalo poslušnost, general potpukovnik Mile Novaković (1950-2015) i dalje bi u svojoj kući pored Dunava dočekivao razni svijet – od vojnika, diplomata, političara i novinara do istražitelja ratnih zločina, advokata, bezbednjaka i drugih znatiželjnika koji su ga pohodili u potrazi za objašnjenjem ili ohrabrenjem. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 27. septembar  2016. godine.) Sa kakvom namjerom ga je posjetio Jirgen Kold, akter danskog dokumentarca „Masakr u Dvoru“, filma o brutalnom ubistvu devetoro mentalnih bolesnika i invalida 8. avgusta 1995. godine? Zločin je izvršen za vrijeme „Oluje“ pred očima mirovnjaka iz Danske koji ga nisu spriječili jer za

SVJEDOČANSTVA: Dušan Bastaja – Begovo Brdo / Vojnić

„Moja nesreća je počela 3. aprila 1942. u Begovom Brdu, tamo gdje sam, kako mi je moja pokojna Bosiljka govorila, tresnuo glavom o zemlju. Stasao sam u sedamnaestu. Sjedili smo u svojoj drvenari. Sjećam se, mama je rekla: „Djeco, danas je Veliki petak. Idem zamijesiti pogaču i uštipke!“ Mi odrasliji smo napravili kozaljke. Igramo se. Ćaća je neprekidno tvorizao i lupao vratima. Timario je krave. Odjednom britka pucnjava. Ustaše u selu. Nešto mi, u meni reče: Sakrij se, Dušane! Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 19. avgusta. 2017. godine. Bacim se u živicu i gledam šta će biti. Moji su ostali u kući.

Slobodanka Srdić: U mislima sam putovala na Kordun

Kada su početkom kolovoza 1995. u daljini zagrmjeli topovi, a rafalna paljba bila sve bliža, 12-godišnja Slobodanka Milić i njena obitelj, otac, majka i brat Slobodan, napustili su rodno selo Donji Budački kraj Krnjaka.  – Na brzinu smo pokupili nešto garderobe, dokumente i krenuli u dugoj koloni, a da ni sami nismo znali kamo. Cilj je bio što prije pobjeći od eksplozija i pucnjave. Sjećam se da sam bila tužna jer sam ostavila sve ono što mi je bilo milo i drago, a nisam znala da li ću se ikada vratiti na svoj Kordun – svjedoči Slobodanka. Milići su prenoćili u Topuskom, pa su dalje autobusom preko Bosne krenuli u

radonja-zlocin-kordun.jpg

Ko se danas sjeća pobijenih Srba iz Cetingrada?

Prvo su istrgli iz naručja dijete učiteljice Mandić, staro 2 godine. Ustaša mu je prerezao pred majkom i nama prisutnima nožem vrat i leš mu bacio u jamu. Odmah iza toga ostale ustaše su se bacile kao bijesne zvijeri na drugu djecu, te njihove majke i bake, zatim na nas muškarce. Mile Mišković iz sela Radovica kod Cetingrada, Slunj, svjedoči: “… Godine 1941. imao sam 40 godina života. Moje selo Radovica nalazi se u blizini Cetingrada. Imalo je 200 srpskih i 150 hrvatkih domaćinstava. Odmah poslije propasti Jugoslavije i proglašenja Nezavisne Države Hrvatske pojavile su se ustaše koje je predvodio župnik Pero Medvjed. Već na sam Đurđevdan, 6. maja 1941.

1995. ponovila se 1941. – Milica Breberina

Život u drvenom okviru

Milica Breberina (85) iz Utinje pamti kako je život bio lijep kada na Kordunu nije bilo ratova Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 17. decembra 2017. godine. Sve bogatstvo usamljene osamdeset i petogodišnje Milice Breberine iz Utinje na Kordunu, stane u jedan drveni okvir. Na zidu sobe, poput neke ikone, Milica drži fotografiju svog muža Vlade sa sinovima Svetanom i Đurom. Namještaj, kuća, dvorište, voćnjak, vrt i njiva, za vremešnu Milicu manje su važni, moglo bi se reći i gotovo nevažni. Tako Milica ujutro, umjesto da obiđe skromno imanje i pogleda kakvo će biti vrijeme, prvo pogleda sliku svojih muškaraca. Ispod nje, na

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 08. maj. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu 41′ i 42′

Na današnji dan 08. maja u dva navrata stradalo je od ustaša preko 700 Srba: Hrvatski Blagaj, Slunj, dolina između zgrade škole (mučilište) i katoličke crkve, 6. do 8. maja 1941. ustaše poklale ili usmrtile sjekirama i maljevima 520 Srba – muškaraca. Poznati Veljunski pokolj. Šuma Radonja, na putu od Biljega prema željezničkoj stanici Slavsko Polje, u jarku, uz put. 8. maja 1942. godine poklale ustaše i domobrani više od 250 srpskih civila   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj,  da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected],

Foto: Denis Lovrović

Demokratski savez Srba: ‘Vučićeva posjeta Hrvatskoj je promovisanje pojedinaca’

Također su izrazili veliko razočarenje i nezadovoljstvo zbog ignorisanja zamjenika sisačko-moslavačkog župana Dušana Bjelajca, koji je izuzet iz Vučićeva protokola prilikom obilaska Sisačko-moslavačke županije Zagreb: Iz Demokratskog saveza Srba ocijenili su u ponedjeljak da je posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj promovisanje pojedinaca i neće imati nikakvog većeg značenja za srpski narod u Hrvatskoj. Također su izrazili veliko razočarenje i nezadovoljstvo zbog ignorisanja zamjenika sisačko-moslavačkog župana Dušana Bjelajca, koji je izuzet iz Vučićeva protokola prilikom obilaska Sisačko-moslavačke županije. Predsjednik Vučić u svojem protokolu, naime, ima planiran obilazak područja Sisačko-moslavačke županije i povratničke opštine Gvozda te mjesta Vrginmosta. Legitimno i legalno izabrani predstavnik Srba s tog područja je zamjenik župana Bjelajac.

NAJNOVIJE VIJESTI

Mračni bezdan smrti

Doktor Nikola Nikolić (1896-1986) bio je član organizacije Mlada Bosna, aktivni učesnik

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.