Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je rekao da, nažalost, suve činjenice pokazuju da u Hrvatskoj apsolutno nema političke volje da se kazne počinioci i nalogodavci zločina, ne samo nad Srbima u vojnoj akciji „Bljesak“, nego i nad Srbima u drugim hrvatskim zločinačkim akcijama. Linta, koji je prisustvovao u Crkvi Svetog Marka parastosu povodom 21 godine od progona Srba u akciji „Bljesak“, rekao je da nisu kažnjeni ni počinioci zločina nad Srbima u akcijama Otkos, Maslenica, Miljevački plato, Medački džep i Oluja. On je dodao da u Hrvatskoj nema političke volje ni da se kazne zločinci i nalogodavci zločina u nizu hrvatskih gradova, na prvom mjestu u Sisku, gdje

Dokumentaciono-informativni centar „Veritas“ osudio je rušenje spomenika koji su u noći između 15. i 16. avgusta počinili nepoznati vandali u porti pravoslavne crkve Preobraženja Gospodnjeg u mjestu Medari kod Nove Gradiške u Hrvatskoj i očekuje da policija pronađe počinioce. „Veritas osuđuje ovaj vandalski čin i očekuje da će hrvatska policija u otkrivanju i procesuiranju njegovih počinilaca biti efikasnija od mnogih ranijih napada na Srbe, njihovu imovinu, kulturne i duhovne spomenike“, saopšteno je iz te nevladine organizacije. Spomenik u obliku pravoslavnog krsta od bijelog mermera, visok 2,5 metra, podigli su krajem jula ove godine mještani Medara i Trnave za 52 poginula mještana ovih sela u perodu od 1991. do 1995. godine.

Nepoznati vandali srušili su spomen-obilježje poginulim mještanima u proteklom ratu u selu Medari kod Nove Gradiške, u Hrvatskoj, a koje je nedavno podignuto u dvorištu srpske crkve Preobraženja Gospodnjeg, rekao je Srni mještanin ovog sela Milan Romanić.   Ovo spomen-obilježje podignuto je prije nekoliko dana, a trebalo je biti osveštano 19. avgusta na Preobraženje Gospodnje, koje se u ovom selu proslavlja kao crkvena slava.   Na spomen-krstu piše „U znak sjećanja na sve nastradale mještane Medara i Trnave 1991-1995. godine, mještani Medara-Trnave za Preobraženje 2015. godine“.   Mještani iz Medara rekli su Srni da je ovaj vandalizam nastavak zločina iz mržnje koji je intenziviran nakon proslave 20 godina od „Oluje“

Za većinu koja se svakog maja okuplja u Okučanima ‘Bljesak’ je bio i ostao veličanstveno obavljena akcija, unatoč tome što su dosad iz zapadnoslavonskih grobnica ekshumirani posmrtni ostaci 145 osoba srpske nacionalnosti. Identificirano je svega 85 tijela Kolona izbjeglica bježi iz Zapadne Slavonije maja 1995. Bilo je rano jutro 1. maja 1995: djeca su još spavala kada su u selo Medare, u zaštićenoj zoni UNPROFOR-a, upali hrvatski vojnici i započeli dvodnevnu vojno-redarstvenu akciju ‘Bljesak’. Bez ikakve vojske i naoružanja, mještani su slijepo vjerovali da će, u slučaju napada, nepalski bataljun UNPROFOR-a zaštititi barem najmlađe. No ta se jedinica povukla uoči napada HV-a, kojem je predala svoju bazu. Toga kobnog jutra

Parastos u crkvi Sv. Marka u Beogradu Služenjem parastosa u crkvi Svetog Marka u Beogradu obilježeno je 20 godina od stradanja Srba i njihovog protjerivanja iz Zapadne Slavonije u operaciji hrvatske vojske i policije „Bljesak“, za koju još niko nije odgovarao niti je procesuiran pred domaćim ili međunarodnim sudovima. Parastosu, koji su služili sveštenici crkve Svetog Marka, prisustvovali su predstavnici izbjegličkih udruženja, preživjeli Srbi i potomci srpskih žrtava u akciji „Bljesak“ tokom koje je za dva dana ubijeno više od 280, a protjerano 15.000 Srba. Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udružnja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir, koji je prisustvovao parastosu, rekao je novinarima da se gotovo malo šta promijenilo posljednjih

Hrvatska danas u Okučanima obeležava dve decenije od vojno-policijske operacije Bljesak, dan kada je stradao veliki broj srpskih civila, a oko 30.000 njih je napustilo to područje Foto Tanjug OKUČANI/GRADIŠKA – Hrvatska danas u Okučanima obeležava dve decenije od vojno-policijske operacije Bljesak kao dan kada je, kako tvrde, oslobođena Zapadna Slavonija, teritorija koja je u to vreme bila pod zaštitom UN, dan kada je stradao veliki broj srpskih civila, a oko 30.000 njih je napustilo to područje. Istovremeno, služenjem parastosa, polaganjem venaca i spuštanjem cveća u reku Savu, u Gradišci, Republika Srpska, je danas, u prisustvu predsednika Republike Srpske Milorada Dodika, obelezena 20-ta godišnjica od stradanja Srba i njihovog proterivanja

Prvog maja 1995. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna  Slavonija, u sastavu RSK, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN (Sektor “Zapad”). Zaštitne snage UN-a, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima. Protiv zapadnoslavonskih Srba (oko 15.000 žitelja sa oko 4.000 vojnika) krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, što znači da je agresora bilo više nego stanovnika u ovoj oblasti, a omjer vojnika je bio 4:1 u korist agresora. Agresor ko agresor, nemilice je tukao po štićenicima UN svim raspoloživim, dozvoljenim i nedozvoljenim, sredstvima. Narod

Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije Krsto Žarković rekao je danas u Gradišci da ni nakon 20 godina suštinski nije počeo povratak Srba na područje Zapadne Slavonije. Žarković je na konferenciji za novinare rekao da je prema popisu iz 1991. godine na području Zapadne Slavonije živjelo oko 106.000 Srba, a prema popisu iz 2001. godine oko 27.000, što govori da je u tom periodu protjerano oko 75 odsto srpskog stanovništva. „Dio Srba koji su tokom popisa iz 2001. godine imali hrvatsku ličnu kartu, a nisu trajno bili nastanjeni na ovom području, prošle godine su, Zakonom o državljanstvu Hrvatske, izbrisani iz evidencije državljana, tako da sada na prostoru Zapadne Slavonije

Sutra se navršava 20 godina od agresije hrvatskih oružanih snaga na zapadnu Slavoniju, nazvane „Bljesak“, u kojoj je 1. i 2. maja 1995. godine ubijeno ili nestalo 283 Srba, od kojih 55 žena i 11 djece, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“. „Veritas“ podsjeća da je 1. maja 1995. godine 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga napalo 15.000 žitelja zapadne Slavonije sa oko 4.000 vojnika, koja je bila pod zaštitom UN. Narod zapadne Slavonije, pamteći stradanja Srba u Jasenovcu, zloglasnom ustaškom logoru iz Drugog svjetskog rata, i u Pakračkoj Poljani, takođe zloglasnom „novoustaškom“ logoru iz 1991. godine, krenuo je u egzodus spašavajući živote, podsjećaju iz „Veritasa“. Na putu prema „mostu spasa“ do