Da li je idol velikog broja Hrvata zakoračio u politiku shvatajući da je hrvatski projekat u opasnosti? Piše: Ljuban Karan Hrvatski kontroverzni general Ante Gotovina za Hrvate nije samo ratni veteran – on je simbol i nacionalni ponos. Kada bi se kandidovao za predsednika Hrvatske, on bi to i postao. Kada bi poželeo neko drugo mesto u Hrvatskoj koje narod bira, on bi to i bio. To je znala svaka vlast u Hrvatskoj, i zato su na njega gledali sa strahopoštovanjem. Svi su ga želeli na svojoj strani, ali on je uporno odbijao sve pokušaje da ga uvuku u politička prepucavanja i trudio se da ostane legenda svih Hrvata, bez

Prijedlog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića tokom posjete Kijevu vezan za iskustva Hrvatske o mirnoj reintegraciji okupiranih područja, što bi se moglo primjeniti na područja Donjeck i Lugansk, naišao je na oštre kritike Ministarstva inostranih poslova Rusije. Osim što prijedlog nazivaju besperspektivnim, Rusi prozivaju hrvatsku vladu koja, kako kažu, treba da se pozabavi rješavanjem ličnih hroničnih problema, posebno vezanih za prava Srba i ostale nacionalne manjine, piše zagrebački „Večernji list“. Kako se navodi na zvaničnim stranicama ministarstva, pomenuti besperspektivni prijedlozi nailaze na ozbiljnu zabrinutost Rusije jer odvraćaju pažnju Kijeva sa ukrajinske obaveze prema sporazumu iz Minska. Tamo je precizno označeno šta je potrebno učiniti da bi se regulisao problem Donjecka i

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije osuđuje odluku grupe Srba koja je registrovana u SAD pod nazivom Krajinske žrtve genocida i Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, na čelu sa Savom Štrpcem, da pristanu na sramnu i ponižavajuću nagodbu u sudskom sporu sa američkom konsultantskom kućom L-3 Servisis, kao pravnog sljedbenika američke firme Vojni profesionalni resursi (MilitaryProfessional Resources Ink.), a u vezi sa kolektivnom tužbom preko 200.000 Krajišnika koji su prognani u zločinačkoj akciji Oluja. Navedena tužba sadrži i zahtjev za naknadu nematerijalne štete prognanim Krajišnicima u visini 10,5 milijardi dolara, uz 5% kamate za svaku godinu, odnosno onoliko koliko žive izvan svojih kuća i stanova zbog prisilnog napuštanja i pretrpljenog

Srbi u BiH, odnosno u Republici Srpskoj su danas preostali kao najvitalniji i najosvešteniji deo srpskog korpusa. U vremenima prepunim iznenađenja i izazova, mnogo snažnije države i narodi zapadali su u velike probleme, zato je potrebno sačuvati pribranost i pouke iz bliske prošlosti, ocenjuje Rade Leskovac, jedan od malobrojnih Srba u Hrvatskoj, koji razmišlja srpski. On kaže da podelama treba stati u kraj, te stalno jačati nacionalno jedinstvo, kako i Srbi u RS ne bi doživeli sudbinu Srba iz Krajine. – Pokazalo se da je predsednik Milorad Dodik našao pravu meru u odnosima sa Zapadom. Poštuje odredbe Dejtonskog sporazuma, ne pristaje ni na kakve revizije. Na svaku vrstu improvizacije i pokušaje