arrow up

Ustaške vlasti osnivaju logore smrti – Knjiga Jadovno 1.

Odmah nakon uspostave kvislinške tvorevine NDH, u Zagrebu je osnovana Ustaška nadzorna služba (UNS). Njen Ured III je bio zadužen da organizuje koncentracione logore po ugledu na koncentracione logore u nacističkoj Nemačkoj. Na čelu Ureda III se nalazio Eugen Kvaternik Dido, kojem su bili podređeni „svi organi redarstva, oružništva, mjesnih zapovjedništava te uopće svih državnih samoupravnih organa“.[1] Od početka maja 1941. godine, Kvaternik je ravnatelj Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR). Stvoren je golem policijski aparat, s vrlo razgranatim službama i organizacijama. UNS i RAVSIGUR su bile ustanove koje su jedine imale pravo da osnivaju logore u cilju masovnog hapšenja, mučenja i ubijanja svih nepoćudnih za NDH. Zbog toga

Jadovno-Saranova-Jama-001.jpg

Metodi mučenja i ubijanja zatvorenika– Knjiga Jadovno 1.

Ni najbujnija mašta ne bi mogla vjerno dočarati sve ono što se zbivalo u ustaškom logoru Jadovno, u njegovim pomoćnim logorima, nad brojnim bezdanim jamama i na stratištima. Gotovo je nemoguće opisati šta su sve ustaški zlikovci radili s nedužnim narodom. Sačuvani su mnogi dokumenti, zapisnici, izvještaji, objavljene brojne izjave, saslušanja zločinaca i preživjelih iz jama, ali su sve to samo blijede slike jezive zbilje. Zločini počinjeni nad nevinim srpskim i jevrejskim narodom u kompleksu logora Jadovno po svojoj brutalnosti prevazilaze ono što i upućeni poznavalac ljudske psihe može pretpostaviti da je humano biće u stanju da napravi. Kada se pogleda broj žrtava u Jadovnom, u kompleksu njegovih logora, koji

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Bogdanović: Neopisivi teror od strane ustaša

Izjava Milana Bogdanovića, vjeroučitelja gimnazije u Gospiću, o zločinima ustaša nad Srbima Like tokom 1941. godine Rodom sam iz sela Vrepca, opština Medak, srez Gospić, Služio sam kao vjeroučitelj gimnazije u Gospiću gde me je zatekao i moment proglasa države Hrvatske 10. aprila 1941. godine. Srez Gospić brojio je oko 35 000 stanovnika, od toga 17 000 Srba, dakle 50%. Samo mesto Gospić ima 700-800 Srba. Istoga dana po proglasu Nezavisne Države Hrvatske počelo je hapšenje Srba od strane organizovanih hrvatskih omladinaca, koji su verovatno još od pre bili organizirani u hrvatski oslobodilački pokret „Ustaša“. Tako su pohapšeni sledeći građani: Bogdan Stanić, trgovac, Petar Stanić, kafedžija i njegov sin Dimitrije,

PATNJA U Topovskim šupama pobijeno je mnogo ljudi Foto M. Anđela

U Srbiji locirano 12 gubilišta

Završeno mapiranje stratišta u prvoj fazi Holokausta, tokom ratne 1941.godine. Mesta stradanja, i kod nas i u Hrvatskoj, neobeležena ili devastirana Oko 6.500 muškaraca Jevreja stradalo je u Srbiji, početkom okupacije, u prvoj fazi Holokausta, ujesen 1941. Još 7.000 žena i dece ubijeno je do proleća 1942. U Novom Sadu, početkom 1942, nekoliko hiljada ljudi, uglavnom Jevreja i Srba, stradalo je u mađarskoj „Raciji“. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u periodu između maja i avgusta 1941. godine ubijeno je oko 2.000 Jevreja i više od 20.000 Srba. Punih 75 godina kasnije, Savez jevrejskih opština Srbije, Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu i Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u

frontal-jadovno-2014.jpg

Bijeg iz logora i bezdanih jama– Knjiga Jadovno 1.

Uprkos rigoroznim mjerama koje su ustaše provodili u cilju osiguranja logora Jadovno na Velebitu i logora Slana na otoku Pagu, u nekoliko slučajeva su pojedinci ili manje grupe zatočenika pokušali pobjeći iz žice i spasiti se. Prema raspoloživim izvorima i saznanjima do kojih sam došao tokom rada, kao i na osnovu izjava preživjelih, da se zaključiti da je postojala mogućnost bijega, i to iz svakog logora u kompleksu Jadovno, pa i iz samog Jadovna. Pojedinci, pa i grupe, mogli su pobjeći već tokom sprovođenja od mjesta hapšenja do logora ili putem ka stratištu. Prosto je nevjerovatno da su tek grupice ustaša sprovodile po dvjesta i više ljudi, koji su poslušno

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Smještaj, ishrana i higijenske prilike – Knjiga Jadovno 1.

Smještaj unutar kompleksa ustaških logora Gospić, u Jadovnu, Slani, Metajni, Stupačinovu i Ovčari, unekoliko se razlikovao, ali je u svima bio gotovo nepodnošljiv, čak i za kratko vrijeme boravka. Zašto je to bilo tako, jasno je već i iz dosadašnjeg izlaganja. To nisu bili logori građeni namjenski za duži ostanak zatočenika: sa zgradama, kanalizacijom, sanitarnim čvorom i drugim potrebnim prostorijama, već improvizovani logori, ustanovljeni uz minimalne troškove – uglavnom otvoreni ograđeni prostori, u kojima su ljudi jedva preživljavali posljednje dane ili sate svog života, prije no što bi bili nasilno umoreni. Jedino je kaznionica Okružnog suda u Gospiću bila u zgradi, ali su i u njoj zatočenici bili smješteni, pored

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Pomoćni logor Stupačinovo – Knjiga Jadovno 1.

Da bi zaokružili kompleks logora smrti Gospić, ustaše su, uz Jadovno, Slanu i Metajnu, početkom jula ustanovili i pomoćni logor Stupačinovo, nazvan po imenu sela kod Baških Oštarija, nedaleko od saobraćajnice Gospić – Karlobag. Prostor ovog logora je činila jedna ledina pod vedrim nebom, ograđena bodljikavom žicom visokom 4 metra. Njim je upravljao ustaški bojnik Ivan Devčić Pivac, zapovjednik logora Slana, a zamjenik mu je bio rimokatolički župnik iz Brušana Ivica Brkljačić. Transporti i kolone iz Gospića i Ovčare, ili direktno sa željezničke stanice, dolazili su ovdje veoma lako. Inače prikriveno, mjesto ispod Velebita je postalo živa raskrsnica zla. Na samom prostoru logora i u njegovoj blizini nalazile su se

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Sabiralište na željezničkoj stanici Gospić – Knjiga Jadovno 1.

Kako se na željezničku stanicu u Gospiću svakog dana dopremao sve veći broj zatočenika, ustaše su prostor na kojem se vršio utovar i istovar stoke ogradili drvenim plotom i bodljikavom žicom u visini dva metra, u koji su na kratko vrijeme mogli da smjeste 500-700 ljudi, što je zavisilo od mogućnosti direktnog transportovanja žrtava u logore ili na gubilišta. Ovdje su ustaše u prvo vrijeme vršili popis i podjelu prispjelih po nacionalnosti na Srbe, Jevreje i Hrvate. Njih je prihvatao i organizovao popis već spomenuti ustaški natporučnik Janko Mihalović, upravnik za političke zatvorenike u kaznionici. Nakon toga su Jevreji i Hrvati kamionom odvoženi u Ovčaru ili u kaznionicu Okružnog suda,

Zbirni logor Ovčara – Knjiga Jadovno 1.

Tokom juna i početkom jula, u Gospić su, željeznicom i kamionima, stizali brojni transporti sa zatočenicima. Prostor kaznionice Okružnog suda nije mogao da ih sve prihvati, iako su žrtve svakodnevno otpremane u Jadovno i Slanu. Zbog toga su ustaše osnovali još jedan zbirni logor, udaljen samo tri i po kilometra istočno od kaznionice, na lijevoj obali rijeke Novčice, 250 do 300 metara daleko od nje. U sistem koncentracionog logora Gospić, radi još masovnijeg dopremanja i istrebljenja srpskog i jevrejskog naroda, uključene su staje vrijednog Srbina, trgovca Matije Maksimovića, koji je, pored štamparije, knjižare i čitaonice u gradu, uz rijeku Novčicu imao i tri velike staje, dimenzija 30h10 m, u kojima

Logor Jadovno

„Hodočašće Jadovinsko“, autor: Mira Lolić-Močević

Za 132 dana postojanja prvoosnovanog sistema logora u Nezavisnoj državi Hrvatskoj 1941 godine “ Gospić-Jadovno-Pag“ na monstruozne načine ubijena su 40132 čovjeka. O njihovom stradanju malo se govorilo, a porodice žrtava sa cijelog prostora tadašnje NDH pokušavali su saznati gdje su im odvedeni najbliži članovi porodica. Nakon godina ćutanja udruženje Jadovno 1941 krenulo je u intenzivnu akciju na osvjetljavanju dešavanja o stradanju Srba u ovom sistemu logora. U posljednjih pet godina organizuju se i hodočasnički obilasci potomaka i poštovalaca žrtava ovog stradanja.Ove 2014. godine hodočasnički put prošla je i ekipa RTRS, Plaški, Smiljan, Šaranova jama, Jadovno i Pag…   Vezane vijesti: Dokumentarni zapis RTRS „Stan’ Neretvo“ RTRS – dokumentarni film

Dr Đuro Zatezalo: Jadovno

Logori Slana i Metajna na ostrvu Pagu – Knjiga Jadovno 1.

Krajem maja i početkom juna 1941. godine, ustaše su užurbano pripremale izgradnju logora Slana i Metajna na Pagu, koji su prvu veću skupinu zatočenika primili 25. juna. Iako po tadašnjoj administrativnoj podjeli NDH na župe, Karlobag i Pag nisu ulazili u sastav kotara Gospić niti Velike župe Lika i Gacka, čije je sjedište bilo u Gospiću, logori na Pagu su bili organizaciono vezani za logor u Gospiću i nalazili se u nadležnosti župskog redarstvenog ravnateljstva Gospić, koje je imalo jednaka ovlašćenja u odnosu na logore na Pagu kao i za cijeli kompleks ustaških logora na području Gospića. To potvrđuju i češći dolasci u ove logore ravnatelja župskog redarstvenog ravnateljstva iz

DOKUMENTARNI FILM: Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2016.

Pred Vama je kratki dokumentarni film snimljen 01.-02. jula 2016. godine na području kompleksa logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag. Film je urađen u produkciji udruženja Jadovno 1941. Kamera i montaža: Bojan Mičić. Mnogo više snimljenog materijala ostaje u Arhivu udruženja. Arhiv Jadovno 1941.

VIDEO – Put Časnog Krsta

Put dva Časna Krsta koja su pored svetog Jerusalima i mjesta stradanja Isusa Hrista obišla i mjesta stradanja srpskog naroda – Jasenovac, Jadovno, Pag i Prebilovce, ispratila je ekipa RTS. Dva Časna Krsta, koje eparhijama van matice daruje patrijarh, zauvijek će ostati u Prebilovcima i Jasenovcu kao znak sjećanja na Novomučenike Jasenovačke i Novomučenike Prebilovačke. Jedan od dva Časna krsta, potomci i poštovaoci žrtava uznijeli su na Velebit do Šaranove jame a nakon toga ponijeli i na ostrvo Pag, na visoravan iznad mjesta nekadašnjeg logora Slana za Srbe i potom pred školu u Metajni u kojoj se nekada nalazio logor za žene i djecu. Prebilovčanin Milenko Jahura, nosio je Časni

Jadovno-Zorica-1.jpg

Prvi put s dedom na Jadovnu

Na tom proplanku jadovničkom, nevelikom, ali visokom, prvi put smo se sreli moj deda i ja. Piše: Zorica Đoković Negdje na Velebitu, usred guste šume, ima jedan proplanak, nevelik, ali visok, visok do neba. Na rubu proplanka, ili na rubu šume, svejedno, zatravljene humke, visoke do neba. A u sredini Časni Krst, visok do neba. Sve je visoko na tom proplanku – trava koja pokriva sve, stabla koja ga okružuju i jauk, visok do neba, koji još uvijek odzvanja u onima koji imaju uši da čuju. U nama. Vlati boje Duha Svetoga, šume gušće nego drugdje, nebo plavlje, Krst opominjući, već pocrnio od čemera, a ipak, sve je okupano u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.