Liku sam uvek zamišljao kamenitu, okovanu u stene, nešto poput Katunske nahije. Ono što sam video nije ni nalik tome. Prvog dana jula bujala je u zelenilu. Oivičena planinama prekrivenim šumom, zelena i sveža sijala je na jutarnjem suncu. Nad njom se nadnosi Velebit, moćan i mračan, koji se pruža čitavim zapadnim obzorjem. Sve je delovalo usnulo – obrađena polja, žita koja su se talasala kao more, zeleni pašnjaci, brda pod šumom i kuće na obodima polja pod brdima. Prosto je neshvatljivo da ovakav predeo ima tako mračnu i krvavu istoriju. Lika je natopljena krvlju desetina hiljada nevinih žrtava. To su bili ljudi koji nikome ništa nisu skrivili. Najveća krivica

Velebit – Tišina glasnija od leleka pobijenih nevinih ljudi, tuga dublja od zloglasnih jama, ponos na mučenike viši od vrleti Velebita. Jadovno, mjesto mračne istorije civilizacije i smrtonosni poligon za zatiranje srpskog sjemena. O Jadovnu su ispisane i ispričane mnoge priče. Nijedna, međutim, ne može biti toliko dobra i autentična da bi opisala osjećaj u srpskoj duši, koja se poklanja desetinama hiljada mučenika. Zato su njihovi potomci nad jadovničkim jamama smrti uglavnom ćutali. Grobnu tišinu nad Šaranovom jamom, u čijoj utrobi od zvjerske ustaške ruke 1941. godine skončaše hiljade Srba, nadjačavale su samo riječi molitve i plamen svijeće, koji je kao da i sam pokazuje otpor i prkos, odolijevao povjetarcu.

Kod Šaranove jame na Velebitu juče je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne Države Hrvatske. Parastos je služen za 38.010 pravoslavnih Srba ubijenih u kompleksu ovog sistema ustaških logora, a potom su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, te potomci žrtava i brojni hodočasnici položili vijence. Dodik je istakao da ne smiju biti zaboravljene žrtve ustaških pokolja. – Teško je i oprostiti, ali smo ovdje da odamo počast stradalima. Ovdje je ubijeno 40.000 Srba koji su dovedeni iz BiH, Hrvatske i Srbije. Stradali su obični ljudi, ali

Na Jadovnu obeleženo 76 godina od stradanja Srba u NDH. Više od pet stotina ljudi prisustvovalo pomenu stradalima u kompleksu logora Da Velebit može da plače, danas bi sigurno zaplakao. Svaki kamen ovog ličkog gorostasa uzdahnuo bi, pustio suzu i pomolio se se za duše skoro 40 hiljada Srba i Jevreja, iz svih srpskih krajeva, mučki ubijenih u logorima Gospić- Jadovno- Pag tadašnje Nezavisne države Hrvatske. Kamen ne može, ali ljudi mogu. Više od pet stotina ljudi svih generacija okupilo se danas nad Šaranovom jamom i odalo poštu stradalim precima. – U jednom dana naša kuća je ostala bez muških glava. Odveli su đeda, stričeve i oca. Baba uspela da

Kod Šaranove jame na Velebitu obilježen je „Dan sjećanja na Jadovno 1941″godine. Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća odata je počast za 40 hiljada ubijenih u kompleksu logora smrti Gospić-Jadovno-Pag tokom Nezavisne države Hrvatske. Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, resorni ministar Milenko Savanović i potomci žrtava. Predsjednik Srpske poručio je da žrtve ustaških pokolja ne smiju biti zaboravljene. Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao da je „Šaranova jama“ sveto mjesto za srpski narod. Za samo 132 dana, na najsvirepiji način ubijeno je 38 hiljada Srba, dvije hiljade Jevreja i brojni drugi ideološki protivnici NDH. Njihova tijela bačena su u 32 jame širom kompleksa

Zaboravljena stratišta Gospić-Jadovno-Pag kriju tragove strašnih zločina s početka Drugog svetskog rata Ostaci strašnog sistema logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, u NDH, danas su dobrim delom devastirani. Spomen-table su više puta skidane, a jame sa masovnim grobnicama neobeležene. Ovo je rezime istraživanja dr Filipa Škiljana iz hrvatskog Instituta za migracije i narodnosti, predstavljenog u subotu, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, u okviru projekta „Mesta stradanja – prva faza Holokausta u Srbiji i Hrvatskoj“. Podaci o broju stradalih, kako navodi Škiljan, razlikuju se od autora do autora. Đuro Zatezalo je broj žrtava procenio na najmanje 40.123, od čega je 32.103 stradalo u Jadovnom, a 8.020 na području Slane i Metajne. Njih 38.010 bili su