arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

Don JOSO FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu dao je zloglasnim zlikovcu MIJI BABIĆU, u svibnju 1941. godine, geografsku kartu Paga na kojoj je Babić olovkom ucrtao – na SLANI – budući ustaški logor Pripojenje otoka Paga ustaškoj državi uvjetovalo je i stvaranje – krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine – na otoku Pagu ustaške upravne vlasti i ustaškog stranačkog pokreta. Iako ustaški pokret na otoku Pagu nikada nije imao masovnu podršku stanovništva, ipak se u njemu znatnije angažiralo četrdesetak osoba iz različitih socijalnih i društvenih sredina, a pojedinci su na različite načine bili uključeni i u sistem funkcioniranja koncentracionog logora Slana. Izbijanje masovnog ustanka protiv okupatora na području druge talijanske

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (3)- GLAVNI CILj – UNIŠTENjE LjUDI

Prvi masovni pokolj srpskog stanovništva počinjen je u Gudovcu kraj Bjelovara – 27/28. travnja 1941. godine – svega petnaestak dana nakon uspostavljanja ustaške vlasti Strategijski cilj ustaškog pokreta bio je uništenje Židova i Srba, ali su samo postojale izvjesne taktičke varijante u realizaciji tog cilja. Što se tiče „rješavanja“ pitanja Židova, ustaški pokret imao je složeniju taktiku. U propagandnoj borbi protiv Srba ustaški pokret je razvio široku i masovnu propagandu u kojoj su bili nosioci najviši ustaški funkcionari istupajući na brojnim skupovima. Na njima se isticalo, ali i inače, da Srbima i Židovima „nema mjesta u Hrvatskoj“, pa je ta propagandna aktivnost ujedno bila i javni poziv za provođenje konkretne

Glas Srpske: Mladen Lončar iza projekta satanizacije Srpske

Iza projekta čiji je cilj da bivši logor za ratne zarobljenike na Manjači prikaže kao koncentracioni i da tako bude satanizovana Republika Srpska stoji bivši načelnik Sektora za savjetodavnu, zdravstvenu i psihološku pomoć pri Ministarstvu branitelja Hrvatske Mladen Lončar, piše „Glas Srpske“, pozivajući se na brojne izvore iz vojnih bezbjednosnih krugova. Saznanja ovog lista indirektno je potvrdio i Dubravko Vučković, jedan od krunskih svjedoka na suđenju pukovniku Vojske Republike Srpske Dani Lukajiću, kojeg je Županijski sud u Zagrebu osudio na šest godina zatvora zbog ratnih zločina nad zarobljenicima na Manjači tokom 1992. godine. „Poznajem Mladena Lončara. On je u ime Ministarstva branitelja bio zadužen za sve procese u vezi sa

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (2)-PODIJELI PA VLADAJ

Takozvani „pokretni prijeki sudovi“ već u junu 1941. godine postaju osnova cjelokupnoj sudskoj praksi ustaškog režima Sljedeći dan PAVELIĆ je donio odredbu o imenovanju „Prve Hrvatske Državne Vlade“ u kojoj je za sebe označio položaj „Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske“. U toj vladi obavljao je dužnost predsjednika i ministra vanjskih poslova. Što se tiče uspostavljanja granica Nezavisne Države Hrvatske o tome su odlučivale, u krajnjem slučaju Njemačka i Italija, koje su Pavelića dovele na vlast. Ne ulazeći podrobnije u sve tajne i javne pregovore, potrebno je konstatirati da su granice između Italije i Nezavisne Države Hrvatske regulirane Rimskim ugovorom potpisanim 18. svibnja 1941. godine. Italija je dobila najrazvijeniji dio hrvatske obale, dok

Lažni svjedok i saborac Azre Bašić presudio Lukajiću

Dubravko Vučković, na osnovu čijeg je svjedočenja Županijski sud u Zagrebu početkom ovog mjeseca osudio pukovnika Vojske Republike Srpske Danu Lukajića na šest godina zatvora zbog ratnih zločina nad zarobljenicima na Manjači tokom 1992. godine, tokom rata bio je saborac bivše pripadnice Hrvatskog vijeća odbrane Azre Bašić, koju je Sud BiH zbog zločina nad zarobljenim srpskim civilima u Domu JNA u Derventi pravosnažno osudio na 14 godina zatvora, otkriva “Glas Srpske”. Pored toga, tvrdi direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić, Vučković pripada grupi profesionalnih lažnih svjedoka na osnovu čijih svjedočenja hrvatsko pravosuđe Srbima izriče zatvorske kazne. Kojić kaže da je Vučković početkom jula

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (1) LOGORI – TRAGIČNE AVETI PROŠLOSTI

Kroz logore prošlog rata prošlo je oko 26 miliona muškaraca, žena i djece, a od toga ih je ubijeno oko 10 miliona Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškom koncentracionom logoru Slana i manjem logoru (za žene i djecu) u Metajni na otoku Pagu koje su ustaše osnovali polovinom lipnja i rasformirali krajem kolovoza 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja

U Njujorku otkriven spomenik u pomen žrtvama logora smrti Jadovno

U nedelju je u Memorijalnom parku holokausta u Bruklinu u Njujorku, otkriveno spomen obilježje stradalima u kompleksu logora smrti hrvatskih ustaša Jadovno – Gospić – Pag. Spomenik je postavljen kao plod saradnje Istraživačkog instituta Jasenovac iz Njujorka i UG Jadovno 1941. iz Banje Luke. Ideja da se na sjevernoameričkom kontinentu postavi obilježje za stradale, rodila se još 2013. godine, kada su predstavnici UG Jadovno 1941. iz Banje Luke boravili u Njujorku, gdje je tom prilikom otvorena izložba „Moje Jadovno“. – Imali smo velikih problema, jer je ambasada Hrvatske činila sve da to spriječi. Zbog tih pritisaka, odustali smo od navođenja tačnog broja žrtava. Formulacija „više hiljada“ je svakako istina, ali

U nedelju otkrivanje spomenika žrtvama Jadovna i Paga u Njujorku

U nedelju, 19. maja 2019. u podne, u Bruklinu (Njujork, SAD) u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta, biće otkriven spomenik u sjećanje na Pokolj, na žrtve kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag iz 1941. godine. Spomenik za 40.000 žrtava Jadovna i Paga, u Bruklinu će zajedno otkriti Danijel Simić, Dani Novak i Bari Lituči. Ne tako davne 2013. godine, na poziv gospodina Barija Litučija, direktora THE JASENOVAC RESEARCH INSTITUTE iz Njujorka,  Dušan Bastašić i Danijel Simić su otvorili izložbu „Moje Jadovno“ i prisustvovali u Bruklinu komemorativnom skupu u Memorijalnom parku posvećenom žrtvama Holokausta. U tom Memorijalnom parku, zahvaljujući gospodinu Bariju Litučiju (Barry Lituchy) stoji i spomen ploča posvećena žrtvama

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Kaznionica Okružnog suda u Gospiću koncentracioni logor – Knjiga Jadovno 1.

Odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, ustaše su zaposjele sve kaznionice i zatvore Kraljevine Jugoslavije na teritoriji nove države. Tako su zaposjeli i kaznionicu Okružnog suda u Gospiću i u nju, već od 11. aprila 1941. godine, počeli zatvarati Srbe i komuniste, bez obzira na nacionalnost, s područja Gospića i njegove okoline, a od početka juna i iz svih krajeva NDH. Kaznionica u Gospiću je kod starijih građana ovog mjesta poznata i pod imenom „Geriht“ (Gericht, njem., sud). To je velika četvorostrana zgrada, osnove 130×130 metara, na dva sprata. Krila zgrade su međusobno povezana i zatvaraju dvorišni prostor s bunarom u sredini. U prednjem, zapadnom dijelu zgrade, za Kraljevine Jugoslavije

Prof. dr Boris Begović: Logori u NDH – državni projekti

Dr Boris Begović – redovni profesor Pravnog fakulteta BU, član Centra za liberalno-demokratske studije, poznat u ekonomskim krugovima, ali i član Udruženja „Jadovno 1941.“, za naš radio govori o aktivnostima pomenutog Udruženja, predstojećem molitvenom skupu prvog julskog vikenda na mestima gde su Srbi stradali početkom Drugog svetskg rata od strane ustaškog terora. „Kompleks logora JADOVNO – GOSPIĆ – PAG bio je državni projekat čiji je cilj bilo konačno rešenje, odnosno istrebljenje srpskog naroda“, rekao je prof. dr Boris Begović. Kako jke funkcionisao kompleks logora, kako su ubijani zatočenici, zašto je logor zatvoren nakon tri meseca od otvaranja, kako je stradao Episkop gornjokaarlovački Sava Trlajić, samo su neka od pitanja na

Darko Momić: Pokolj i genocid

A nad Srbima je počinjen genocid. I tačka. Jedna od žrtava, iako je živ, jeste i pukovnik VRS Dane Lukajić, koji skoro deset mjeseci čami u zatvoru u Zagrebu Predsjednik udruženja građana „Jadovno 1941” Dušan Bastašić cijeli život gaji sjećanje na svoje pretke i još desetine hiljada Srba koje su ustaše umorile i pobacale u jame u kompleksu ustaških logora Jadovno. Posljednjih deset godina to radi kroz „Jadovno 1941”, čija osnovna svrha je, kako je navedeno na portalu udruženja, „da pokuša stati u kraj zaboravu besprimjernog zločina koji se dogodio u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj početkom Drugog svjetskog rata u kompleksu ovog logora”. Zahvaljujući njegovom i entuzijazmu članova udruženja i

Neosnovana presuda Lukajiću

Organizacija starješina Vojske Republike Srpske /VRS/ smatra da je bez osnova presuda Županijskog suda u Zagrebu kojom je pukovnik VRS Dane Lukajić osuđen na šest godina zatvora, te od institucija Srpske i BiH traži da protestuju kod hrvatskih vlasti zbog njegovog neopravdanog zadržavanja i suđenja za koje nisu nadležni. Izrazivši čuđenje jučerašnjom presudom i neosnovanim objašnjenjem da je Lukajić navodno bio komandant logora Manjača i da je nad zatvorenicima primjenjivao silu, iz Organizacije ističu da je on povremeno, u ime organa bezbjednosti Banjalučkog korpusa, posjećivao zatvorene i nije imao komandnu dužnost. „Ovakva pravosudna farsa Županijskog suda, u kojoj su prihvaćena sumnjiva svjedočenja protiv Lukajića, uslijedila je nakon snažnih nacionalističkih divljanja

Lukajić nepravosnažno osuđen na šest godina

 Županijski sud u Zagrebu danas je nepravosnažno osudio bivšeg pukovnika Vojske Republike Srpske Daneta Lukajića na šest godina zatvora zbog, kako je navedeno, počinjenih ratnih zločina nad zarobljenicima na Manjači kod Banjaluke, izjavio je Srni njegov advokat Ljubo Pavasović. „Ovo je prvostepena presuda sa kojom nismo saglasni i sigurno je da ćemo uložiti žalbu“, rekao je Pavasović. Lukajić je uhapšen 30. juna 2018. godine u Ličkom Petrovom Selu zbog sumnje da je počinio zločin nad ratnim zarobljenicima na Manjači kod Banjaluke u septembru 1992. godine. On je uhapšen dok je putovao na obilježavanje Dana sjećanja na Jadovno i 77 godina od stradanja više od 40.000 ljudi u kompleksu ustaških logora

Zagreb sutra izriče presudu Manjači, a ne pukovniku Lukajiću

Ružica Lukajić, supruga pukovnika Vojske Republike Srpske Daneta Lukajića, kojeg je hrvatska policija uhapsila polovinom prošle godine zbog navodnih ratnih zločina, očekuje da će Županijski sud u Zagrebu sutra izreći presudu Manjači, a ne njenom suprugu. „Imajući u vidu činjenicu da je riječ o političkoj presudi i montiranom procesu, mislim da će mog supruga osuditi i da će ostati tamo jer će to biti presuda Manjači, a ne Danetu Lukajiću“, rekla je Lukajićeva Srni. Ona je navela da su advokati pripremili žalbu koju će uložiti na prvostepenu presudu. Lukajićeva je potvrdila da će u 11.00 časova prisustvovati izricanju presude, nakon čega će posjetiti supruga u zatvoru Remetinec, za šta je

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.