Navršile su se dvije godine od kako je preminuo poznati istoričar i sociolog Svetozar Livada, nakon duge i teške bolesti u Zagrebu u 94. godini. Livada, je rođen 14. marta 1928. godine u seoskoj porodici
Moj zavičaj i ja živjeli smo dugo kao ranjene zvijeri. Međutim, ja još vegetiram – društveno mrtav, biološki živ, na kraju puta. Primišlje – moj zavičaj, kojeg mi oduzeše, oteše – bi ubijeno istog dana
Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže za „Vesti“
Mnogi su me stranci pitali: „Kako je ratovanje počelo?“. Nevoljko sam odgovarao: „Organizirano i veoma agresivno, šovinistički , a neki su svoj integralni nacionalizam dizali na rasizam, da su superiorniji, inteligentniji, prosvećeniji, kulturniji. „Što južnije
Budući da sam sva ratna bezumlja, masakre, razaranja, tribalne odmazde i dr. detaljnije opisao u svoje četiri knjige,* gdje sam empirijski spoznao, kao ruralni sociolog i istraživač, da na području Vojno-redarstvene akcije „Oluja“ nisam našao
Svetozar Livada u svojoj poslednjoj knjizi „Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj – 1880-2011“, navodi da prvi istorijografski zapisi o naseljavanju Srba u severnoj Dalmaciji (Dalmatinska zagora) datiraju još iz 14 veka, tokom vladavine
U obimnom istraživanju koje pokriva 130 godina i čak tri veka, prof. dr Svetozar Livada, najpoznatiji živi srpski naučnik u Hrvatskoj i jedan od najpriznatijih demografa u svetu, nedavno je objavio knjigu „Biološki slom i
Livada piše o svom zavičaju u kome je kao trinaestogodišnji dječak doživio okrutne smrti svojih najdražih, neshvatljiva zvjerstva, palež, rušenja i mržnju. Autor govori da je najstrašnije što se, „sve ponovilo 1991. godine, u samo
Predstavljena knjiga ‘Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880–2011)’ Svetozara Livade na kojoj je istaknuto da je broj Srba pao sa 764.000, koliko ih je bilo 1921. na 186.000 u 2011. godini. Piše: Nenad
Srba u Hrvatskoj danas gotovo i da nema, a ono malo što ih je ostalo ne žive, već preživljavaju i smrt prizivaju, rekao je u intervjuu za „Glas Srpske“ penzionisani profesor zagrebačkog univerziteta Svetozar Livada,
Prihvaćamo nagonske vlastodršce bez provjere tko su i kakvi su ljudi, kakvo im je znanje, obrazovanje i moral. Dakle, ne stoji da nas ubiše prejake riječi nego konstanta proključalog mentaliteta skorojevića, kojeg samo povijest može
Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže
U obimnom, naučnom radu „Biološki slom i nestajanje Srba u Hrvatskoj – 1880-2011.“, koji analizira 130 poslednjih godina popisa stanovništva u Hrvatskoj, najpriznatiji živi srpski naučnik u Hrvatskoj, profesor Svetozar Livada je konkretnim primerima opravdao
Vukovar je od vajkada slovio kao multietnički grad sa stanovništvom prošaranim različitim etničkim grupama gde su Hrvati i Srbi uglavnom činili većinu. Prema rezultatima popisa iz 1880. u Vukovaru je živelo 8.741 stanovnik, od kojih
Nekada poznata kao Banovina ili Banska Hrvatska, Banija je uvek imala uravnotežen nacionalni sastav stanovništva, u kome su dve nacionalne grupe, hrvatska i srpska, sve do 1991. bile gotovo podjednako zastupljene. Iako se pod nazivom
Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
