arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Ratko Dmitrović

Zagrebačka epizoda Aleksandra Rankovića

  Poslednji ozbiljan pokušaj da se zaustavi pogubna politika prema Srbima u Hrvatskoj zabeležen je 1950. godine. U obračunu sa trojicom tada najuglednijih Srba prednjačili su Srbi, komunisti, potpomognuti „vrlo uticajnim drugom“ iz Beograda Ne pripadam školi čiji polaznici pronose teorije zavere i sve ružno što se Srbima događalo poslednjih 100-tinak godina pripisuju drugim narodima, organizacijama, tajnim društvima. To, razume se, ne znači kako moja malenkost negira antisrpsku politiku kao konstantu u delovanju nekih evropskih država na Balkanu; ne sporim smišljene i realizovane genocide i etnička čišćenja nad Srbima, slažem se sa verzijama koje neke ključne istorijske događaje na ovim prostorima, događaje pogubne po srpski narod u celini, objašnjavaju kao

Ratko Dmitrović

Dobri đaci Loše admirala

U naporima da objasne odakle dolazi antihrvatsko delovanje na međunarodnoj sceni, deo uticajne hrvatske javnosti okrenuo se teoriji zavere koristeći postavke bivšeg visokog oficira Jugoslovenske narodne armije Prvi veliki talas burnih reagovanja u Hrvatskoj splašnjava, a nacionalno jedinstvo u odbrani „Oluje“ počelo je da se rastače. Svakim novim danom sve više klizi ta godinama pridržavana krvava ponjava prebačena preko Srba pobijenih u „Oluji“ i zgarišta srpskih sela u Krajini. Otvaraju se u Hrvatskoj novi frontovi- verbalni dakako- na kojima nema Srba; počela je unutarhrvatska bitka čiji se krajnji dometu mogu samo naslućivati. Najžešće varniči na političkom i medijskom polju. Pet dana trajali su histerični napadi na Stjepana Mesića koji je,

Ratko Dmitrović

Hag je Hrvatskoj učinio veliku uslugu

Posle dvadeset godina neupitne pozicije žrtve koja se branila od srpske agresije Hrvatska je u međunarodnoj javnosti, kroz suđenje Gotovini, prvi put predstavljena kao država sklona zločinu, ali i pored toga službeni Zagreb nema nijedan razlog da se ljuti na Haški tribunal.Naprotiv Sigurno se sećate one scene iz sjajne serije Siniše Pavića „Vruć vetar“ u kojoj jedan od glavnih likova Bob (glumi ga Bora Todorović) svojim ponašanjem izbezumi kolegu sa posla (Mića Tomić), te ovome ostane samo da kaže: „Kolega, ja sam šokiran“. „Tako i izgledate, kolega,“ odgovara mu Bob. Na tu scenu podsetilo me ovo što se već danima događa u Hrvatskoj, a u vezi sa odlukom engleskog sudije

17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu - 17.04.2011. Milan Bastašić: Nakon 20 godina progonstva, ponovo u Jasenovcu

Jasenovac komemoracija 17.04.2011.

Jadovničani položili vijenac žrtvama kompleksa logora Jasenovac – Donja Gradina. U delegaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke bio je i dr Milan Bastašić, preživjeli jasenovački dječak logoraš.

Ratko Dmitrović

Aprilski nestašluci Ivana Zvonimira

Kako je Ivan Zvonimir Čičak još jednom uleteo u zamku koja čeka svakoga čiji je cilj da ospori ili relativizuje ulogu Srba u Drugom svetskom ratu i zbog čega se prisetio maspokovske uloge Ante Josipovića, oca sadašnjeg predsednika Hrvatske Teško je u Hrvatskoj naći osobu koja ima lepu reč o Ivanu Zvonimiru Čičku. Taj čovek, kažu njegovi protivnici i neprijatelji, pretvorio je sopstveni život u incident. Što svesno, što nesvesno. Evo već dvadeset godina, od onih dana kada mu je dozvoljeno javno istupanje, uskraćeno zbog političkog delovanja na matrici hrvatskog nacionalizma, Čičak se ne skida sa stranica hrvatske štampe i tamošnjih televizijskih ekrana. Povodi su različiti, kreću se od politike,

Ratko Dmitrović

Oživljavanje grkokatolika

Ko je i zbog čega dao nalog terenskim aktivistima aktuelnog popisa u Hrvatskoj da Srbe iz pravoslavlja prevode u grkokatolike i u kakvoj je to vezi sa procesom koji se u 19. veku odvijao u Dalmaciji Seme hrvatske mržnje prema Srbima izneto je iz katoličke crkve. Znam da ova konstatacija zvuči tvrdo, ali dokazi koji se u njenu korist mogu prineti još su tvrđi. Imao sam nepunih trideset godina života iza sebe kada mi je jedan penzionisani diplomata, Hrvat iz Dalmacije, u razgovoru vođenom krajem osamdesetih, u kafani zagrebačkog hotela „Dubrovnik“, doslovno izgovorio rečenicu sa početka ovog teksta. Taj čovek odavno nije živ, ali ću njegovo ime i prezime prećutati

Ratko Dmitrović

Kotao za pretapanje drugih u Hrvate

Uz Srbe, čiji je posredni i neposredni doprinos hrvatskoj istoriji i kulturi veliki i nesporan, ogroman je broj izuzetno značajnih ličnosti u hrvatskom nacionalnom korpusu, hrvatskih državotvoraca, nacionalista, umetnika… koji nemaju hrvatsko poreklo Hrvatska je danas etnički najčistija država u Evropi. Više od 93 odsto stanovnika ove zemlje izjašnjavaju se kao Hrvati. Novi popis samo što nije počeo ( u aprilu ove godine), a realne procene govore da će se na tom popisu preko 95 odsto stanovnika Hrvatske nacionalno opredeliti kao Hrvati. Zašto je to tako? Postoji kod Hrvata nešto što se mora posmatrati kao fenomen i što tek treba objasniti. Ako je nekome do te vrste analize. Naime, Hrvatska

Ratko Dmitrović

HDZ sa Novog Beograda

U Beogradu, poznato je, postoji grupa ljudi, javno eksponiranih, koji evo već 20 godina ulažu maksimum sopstvenih mogućnosti da „svetu i Srbima“ pokažu kako je Srbija za sve kriva: za svaki povišeni ton u politici bivše Jugoslavije, svaku svađu, pucanj, žrtvu, srušenu kuću, svaki opali list sa grane. Nikada od njih nismo čuli, niti ćemo, jednu jedinu lepu reč za Srbe kao narod. A ko su oni? Ima tu nekoliko bivših i sadašnjih političara, par novinara i advokata, grupica sociologa, pravnika i istoričara, poneki glumac… i bili bi potpuno beznačajni u toj raboti da nemaju svoje medije. Glavni im je B-92. Ovih dana u Beogradu se obeležava osam godina od

Svetozar_Livada_01.jpg

Srpsko pitanje u Hrvatskoj nije političko već – ekološko

Revolt | 11. jul 2009. „Toliko je zločina, a nigdje zločinaca. U Hrvatskoj je čak stvorena sintagma kako Hrvati nisu mogli učiniti zločine u odbrambenom ratu. Zato su se zločinci smjestili u sabore, ustavne sudove, stožere i druge institucije. Nažalost, niko ne progoni intelektualni zločin, koji prethodi svakom klanju“ Razgovarao: Marko Roknić Profesor dr Svetozar Livada jedan je od malobrojnih intelektualaca u Hrvatskoj koji se ratu suprotstavljao svim silama. Kordunaš po rođenju, invalid iz Drugog svjetskog rata, sveučilišni profesor koji je objavio stotine znanstvenih i stručnih radova iz ruralne sociologije predosjećao je da će građanski rat na ovim prostorima biti poguban po njegove aktere, a pogotovo po Srbe kao manjinski

Ratko Dmitrović

Naknadna pamet profesora zabrinutog za mir Petrove gore

  Da stepen obrazovanja nije garant pravom sagledavanju određenih događaja, a posebno da ne podrazumeva hrabrost, bolje od drugih svedoči ponašanje Srba intelektualaca u Zagrebu, onih meseci kada su njihovi sunarodnici u provinciji videli bolje i dalje od svoje elite Naknadna pamet, a posebno naknadna hrabrost uvek budu svedene na kajanje, podsmeh ili sažaljenje. Ništa valjda nije žalosnije nego slušati čoveka koji, sećajući se nečega važnog ili manje važnog, kaže: „Ma ja sam hteo da (mu)im kažem“…ili: „Za dlaku mi je falilo da podviknem“. U danima koji se istorijski gledano beleže kao sudbonosni, prelomni, testiraju se karakteri i ljudsko dostojanstvo. Mogu Srbi danas da pričaju o događajima iz devedesetih šta

Ratko Dmitrović

Ružna prošlost lepog kraja zvanog Žumberak

U 16. veku bečki dvor je puste delove današnje zapadne Hrvatske naselio narodom iz Senja i okoline, sa prostora Glamoča, Srba i Unca dajući mu velike povlastice uz obavezu da brane carevinu od Turaka. Nad tim narodom, iz kojeg potiče veliki pisac Milorad Pavić, izvršen je zločin o kojem se malo zna Sada već davnih godina u Zagrebu je izlazio omladinski list „Polet“, koji je u svojoj najsjajnijoj fazi imao prodajni tiraž o kojem danas mogu da sanjaju i najveći dnevni listovi na prostoru bivše Jugoslavije. U koncepcijskom, sadržajnom, autorskom, grafičkom smislu „Polet“ je bio daleko ispred svog vremena, preteča onoga što će se početkom devedesetih godina dogoditi u produkciji

Ratko Dmitrović

Stanimirović više nije mogao da ćuti – Piše Ratko Dmitrović

Burne reakcije u Hrvatskoj ovih dana izazvao je Vojislav Stanimirović, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke, koalicionog partnera HDZ-a, samo zato što je javno izneo istinu koja, bude li prihvaćena, ruši teoriju o karakteru rata u Hrvatskoj Bez rezerve verujem da je prekompozicija prostora bivše Jugoslavije i sadašnje stanje, sa ucrtanim granicama i postavljenim teorijama, posledica „istine“ da je Slobodan Milošević razbio Jugoslaviju a Srbi izazvali rat u Hrvatskoj, naravno, uz pomoć Srbije koja je time, kaže ova teorija, izvršila agresiju na Tuđmanovu državu. Redovni čitaoci „Pečata“ znaju da sam tekst na ovu temu objavio u broju od 29. oktobra. Tu, podsetiću, kumim i molim sadašnje vlastodršce u Srbiji da prekinu

Prof. dr Svetozar Livada

Kako su Srbi postali Hrbi

Koji su efekti Tadićeve posete Hrvatskoj? – Zločin će se preliti duboko u 22. vek, ali nekad se mora početi sa smirivanjem tenzija. Tačno je da oni to ne rade samoinicijativno, to je pod stalnom paskom Trećega, a ovde se nikad ništa nije radilo bez Trećeg. Ko je Treći? – Evropa, njoj ne odgovara ova posvađana subkolonija, ona hoće mir jer od njega sada ima više profita. Ne može, na primer, Hrvatska razvijati svoj turizam na mesu iz Brazila, to je prosta matematika. Imaju li Tadić i Josipović podršku u svojim dvorištima? – Verujem da su oni iskreno za normalizaciju, ali imaju partnere u vlasti kojima to ne odgovara. Hrvati

Ratko Dmitrović

RATKO DMITROVIĆ Duh Jasenovca u varoši zvanoj Sisak

Postoji jedan hrvatski zločin o kome se službeno ne govori. Nikada nijedna hrvatska vlada, od one Mesićeve i Manolićeve do ove Ive Sanadera i Jadranke Kosor o tome nije htela da raspravlja. Ni da čuje. Za službenu Hrvatsku taj zločin ne postoji. To je užarena lava novostvorene hrvatske države, orman čije bi otvaranje tu državu zasulo leševima i pitanjima na koje Zagreb ne želi da odgovara. Ili bi odgovor bio za Hrvatsku strašniji od odlaska svih onih generala, na čelu sa Gotovinom, u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala. Šta je to? Slučaj Sisak. VIŠESTRUKE UBICE U drugoj polovini 1991. i tokom 1992. godine u Sisku je ubijeno više od 600 Srba,

Ratko Dmitrović

Lipa Vlajna Severina u vrtlogu reke Pive

  Mržnja je osećaj koji čoveka uvodi u mračni deo njegove ličnosti ali je, istovremeno, i stanje iz kojeg može da sevne istina. Tako je, ovih dana, na jednom banalnom slučaju, srušena gotovo vekovna rabota hrvatskih istoričara koji su se trudili da dokažu kako u Hrvatskoj, Dalmaciji pre svega, nikada nisu živeli Srbi već Vlasi Na ovim stranicama nisam se do sada zamarao snajkom zvanom Severina Vučković iz razloga što mi to nije bilo inspirativno. S obzirom na tematiku serijala bilo je, istina, osnova da se u nekom od tekstova pozabavimo i prezimenom i poreklom Vučkovića, ali druga prezimena odigrala su u tom smislu značajniju ulogu tako da sam Severinu

NAJNOVIJE VIJESTI

BIBLIOGRAFIJA

1. Bjelovitić Miloš, Jarić Ilija, „Gudovac 1941 – Da se ne zaboravi“,

Pogovor

Početak ove knjige nastajao je u košmaru razmišljanja o novim saznanjima iz

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.