arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Bojan Vegara: Njeno veličanstvo PRAGA je čudo od oružja i najviše su je se muslimani bojali od sveg oružja u ratu

12. februar 2024.

Ćaća mi je tek u Bratuncu nakon rata priznao, da je zamolio Sokola, da me uzme na pragu. Već peti dan traje muslimanka ofanziva. Sve grmi od granata i zemlja se trese. Dan prije ofanzive smo izašli kod đeda i babe na vikendicu pod samim Igmanom. Gore ne padaju granate često, kuće su raštrkane. Granate muslimani koriste samo za granatiranje gusto naseljenih djelova grada. Tuku po zgradama u centru i po Жunovnici. Svaki dan na grad padne oko hiljadu granata. Pritisak prave na vojsku tim krvničkim granatiranjem civila. Pravi pakao je u centru. Često brojim granate i gledam dvogledom gdje padaju, a nekad se grad dugo ne vidi od dima

Bojan Vegara: HLJEB ZA PREMJESIT

8. februar 2024.

Tog ratnog ljeta smo pregradili Zujevinu kod opštine i napravili bazen. Kupali smo se i sunčali, te uživali u čarima ljeta. A najviše u primirju, jer već danima ne puca. Negdje malo iza podne, sjetih se da nisam premjesio hljeb. Mama nam je rekla da ga premjesimo da ne bi zaboravili i da ne pokipi. Često se desi da zaboravimo, ali tog jutra smo se buraz i ja dogovorili da je moj red da ga premjesim. A i pušilo mi se, pa sam požurio da jednu zapalim u stanu dok nikog nema. Hladovina u stanu me razgali i uzeh makaze da isječem cigaru koja je u refuzi i duga je

Prof. dr Svetozar Livada

Preminuo istoričar Svetozar Livada

29. januar 2024.

Navršile su se dvije godine od kako je preminuo poznati istoričar i sociolog Svetozar Livada, nakon duge i teške bolesti u Zagrebu u 94. godini. Livada, je rođen 14. marta 1928. godine u seoskoj porodici u selu Gornje Primišlje, u opštini Slunj, na Kordunu. Bio je partizanski borac, pisac, filozof, demograf, istoričar, sociolog i čovjek koji je uporno radio na obnovi srpskih institucija na teritoriji današnje Hrvatske, a posebno je brinuo o položaju seljaka. Kao veoma mlad stupio je u partizanske borbene jedinice u svom selu. Ranjen je nekoliko puta, a nakon teškog ranjavanja u bolnici je ležao neprekidno sedam godina i za to vrijeme urađene su mu 42 operacije.

Bastašić: Gospodine Banjac, Pokolj nije Holokaust

27. januar 2024.

Podvođenje Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima pod Holokaust je ne samo uvredljivo, neodgovorno i potpuno neprihvatljivo nego predstavlja i zlokobnu polugu politike zaborava na srpsko stradanje. Piše: Dušan Bastašić Danas se obilježava međunarodni Dan sjećanja na žrtve Holokausta, zločina Genocida počinjenog nad Jevrejima tokom Drugog svj. rata. Tim povodom, narodni poslanik Darko Banjac položio je vijenac u Spomen području Donja Gradina. Pored ostalog, u obraćanju medijima izjavio je kako je Jasenovac Holokaust za srpski narod i ukazao da treba njegovati kulturu sjećanja na srpski Holokaust. Na žalost nije mu to prvi put. Prije dve godine na istom mjestu je izjavio slijedeće: „Ovdje je bitno doći da otrgnemo od zaborava sjećanje

Bojan Vegara: Logor Silos – sarajevski Aušvic

27. januar 2024.

Familijo, kumovi, prijatelji i komšije nek vam je srećna ova 28 godišnjica slobode i nek vam je Sveti Savo uvijek na pomoći! Prije 28 godina, na Svetoga Savu raspušten je zadnji koncentracioni logor za Srbe, Silos u Tarčinu. Raspušten je dva mjeseca po završetku rata i sigurno je najozloglašeniji logor kakav na srpskoj strani ni u snu nije postojao u tadašnjem Srpskom Sarajevu. Poznavao sam i poznajem većinu logoraša, jer sam sa tog kraja i znam sve njihove muke u tih 1357 dana postojanja Silosa. Pola moje familije je prošlo kroz taj logor i kroz logore u mojoj školi 9. Maj Pazarić i kasarni Krupa, iz kojih su svi kasnije

Obmanjivanje javnosti u režiji Dejana Ristića

25. januar 2024.

Dinko Čutura, direktor Hrvatskog državnog arhiva, oštro je demantovao tvrdnje Dejana Ristića, ističući da je direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu u potpunosti zloupotrijebio njegovo i gostoprimstvo HDA. Piše: Dušan Bastašić Početkom decembra prošle godine, tokom godišnjeg zasjedanja Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust (IHRA) održane u Zagrebu, Dejan Ristić je našao za potrebno da se u prostoru Hrvatskog državnog arhiva, sretne sa direktorom te ustanove Dinkom Čuturom. Tada smo u prilogu pod naslovom „Kolaboracionizam ili naučna saradnja?“ pretpostavili da će biti zanimljivo pratiti tok, kako se javno pohvalio Dejan Ristić, „uspostavljene trajne institucionalne saradnje Muzeja žrtava genocida u Beogradu i Državnog arhiva Hrvatske na realizaciji najavljenih zajedničkih projekata“. Ristić je tada precizirao

Bojan Vegara: PRDEЖ I VBR

18. januar 2024.

Pala je raketa tačno metar od kraja mojih tragova u snijegu i mjesta gdje sam čučao. Ustali smo rano tog dana. Probudio nas tata vratima kad je pošao na liniju. Ostali smo da ležimo na hodniku, dok neko od ukućana ne ustane. Mada, znali smo da mama ustane rano da prati tatu i da je već budna. Miljan je upalio ono kandilo, a ja sam popravio jastuk. Odjednom zazvoni telefon i javih se. A sa one strane tetka mi reče da joj dam babu. Okrenuh se i rekoh Miljanu. -Idi zovi babu, traži je tetka! On odma ustade i ode po babu. Pojaviše se kroz pola minute iz malog hodnika. Primjetih

Sandra Blagić: Kako mislimo da nas neko poštuje, kada mi ne poštujemo svoje mrtve?

18. januar 2024.

Garavice su spomen područje koje se prostire na 15 hektara površine. Nalazi se sa obe strane magistralnog puta Bihać – Zagreb. U sklopu spomen-parka nalazi se Humačka glavica, uzvišenje, u čijem su podnožju tri grobnice: Garavice, Delibarice i Uljevite bare. Piše: Sandra Blagić Na Garavicama su se do maja 1941. godine nalazili prirodni kanali riječice Klokot, koji su za nekoliko mjeseci ystaše napunili leševima Srba, Jevreja, Roma.Tačan broj nastradalih nikad nije utvrđen.Prema britanskim izvorima za samo tri mjeseca ubijeno je 14.500 civila. Ubijani su svakog dana, na svakom mjestu. Жivi su spaljivani u crkvama, kućama, štalama.Жivi zakopavani u uspravnom položaju i posipani krečom. U Bihaćkoj kuli, koju nisam mogla da

Bojan Vegara: GLADNE OČI I FETA SIR

6. januar 2024.

Bogu dušu, Bog je neće.. Danima su padale granate. Nije bilo struje i vode. A još od sredine oktobra osim riže i hljeba nismo ništa drugo usta stavili. Tog jutra nisam mogao da jedem rižu. Povraćalo mi se od nje i nisam mogao ni da gledam u nju. Rekao sam mami. -Ja ovo ne mogu da doručkujem, gadi mi se. Trpiću do ručka, a možda bude danas i sledovalje u Crvenom Krstu. Majka je samo ramenima slegla, napravila neku tužnu facu i rekla. -Nemam ništa drugo, a ti ako ne možeš trpi glad. Otpuhno sam glasno, uzeo improvizovano kandilo napravljeno od razrezanog čepa, vate i fildžana, upalio ga i uzeo

Sta­ro saj­mi­šte iz 1945. godine

Da li Beograd dobija ono što Zagreb nema – Muzej Holokausta?

17. decembar 2023.

Srbija je donela Zakon o Memorijalnom centru Staro Sajmište. Uvidom u taj zakon, u predviđenu kadrovsku strukturu i vebsajt, čini se da ćemo u centru Beograda uskoro dobiti Muzej Holokausta. Međunarodna organizacija za sećanje na Holokaust (IHRA) traži od Zagreba da dodatno istraži područje Jasenovca, odnosno da se mapiraju sva mesta na kojima su postojali logori u NDH-a. Takođe, 35 članica organizacije traži da mapa bude dostupna na ulazu u Spomen područje Jasenovac, kao i da se izvrše ozbiljna arheološka istraživanja te lokacije.  Poznavaoci prilika smatraju da Hrvatska, koja trenutno predsedava IHR-om, neće učiniti mnogo po tom pitanju. Ono što je grupa eksperata Međunarodne alijanse za Holokaust tražila od Hrvatske prilikom obilaska

Bastašić: Hrvatska krije masovne grobnice kao zmija noge

13. decembar 2023.

Hrvatska i dalje na sve načine želi sakriti, kao zmija noge, postojanje mnogobrojnih masovnih grobnica i jama u kojima su sahranjena ili pobacana tijela ubijenih Srba u vrijeme NDH. Kaže ovo za “Glas Srpske” Dušan Bastašić predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag 1941, poznatijeg kao Udruženje “Jadovno”, ističući kako u Hrvatskoj i dalje postoji mnogo masovnih grobnica koje nisu otkrivene ili se za njih zna, ali nikada nisu ekshumirane, niti su žrtve dostojno sahranjene. Navodi i kako nije pretjerani optimista kada je u pitanju najnovija inicijativa, odnosno zahtjev Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (IHRA), koju čini 35 država članica, koja je

Najava: Bečmen, Banstol i Zrenjanin – Skupovi u organizaciji OML od 1. do 4. decembra 2023.

4. decembar 2023.

Od 1. do 4. decembra t.g, u organizaciji Udruženja Ognjena Marija Livanjska i domaćina, održaće se predstavljanje knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“ i prikazivenje izložbe „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“. RASPORED BEČMEN: Petak, 1. decembra t.g, u 18.30 u parohijskom domu hrama Sveti Sava u Bečmenu, predstavljanje knjige Ognjena Marija livanjska; BANSTOL: Nedelja, 3.decembra t.g, u 12.časova, hram Blage Marija na Banstolu, predstavljanje knjige Ognjena Marija livanjska; ZRENJANIN: Ponedeljak, 4.decembra t.g, u 18.časova, Kulturni centar Zrenjanina (Narodne omladine 1), predstavljanje knjige Ognjena Marija livanjska i otvaranje izložbe. Očekujemo vas! Važna napomena: Izložba i predstavljanje knjige u Sremskim Karlovcima 02. decembra je odloženo! Izvor: OGNJENA MARIJA LIVANjSKA Vezane vijesti: Imena

Kolaboracionizam ili naučna saradnja?

1. decembar 2023.

Biće zanimljivo pratiti tok i rezultate nedavno uspostavljene trajne institucionalne saradnje Muzeja žrtava genocida i Državnog arhiva Hrvatske na realizaciji najavljenih zajedničkih projekata. Piše: Dušan Bastašić Na marginama ovogodišnjeg zasjedanja Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust (IHRA) koja se održava u Zagrebu, Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida našao je za potrebno da se u prostoru Hrvatskog državnog arhiva, u društvu ambasadorke Republike Srbije u Republici Hrvatskoj Jelene Milić i kustosa g. Bojana Arbutine sretne sa direktorom te ustanove Dinkom Čuturom. Nakon sastanka Ristić je izjavio: „Tokom dužeg i konstruktivnog razgovora detaljno su razmatrane teme od značaja za obe strane. Tom prilikom dogovoreno je uspostavljanje trajne institucionalne saradnje Muzeja i Državnog arhiva

Bastašić: Broj žrtava Jasenovca je potpuno jasan, tu nema spora

30. novembar 2023.

VELIČINA ZLOČINA U JASENOVCU JE PRIKRIVENA A ISTINA JE UBIJENA VEĆ 1945. U Zagrebu se održava zasedanje IHRA. Hrvatska je na skupu Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust, u Zagrebu, kojoj prisustvuje 120 državnih zvaničnika i stručnjaka iz 35 država, predstavila inovacije koje planira u okviru jasenovačkog Spomen-kompleksa. Osim stručnjaka iz Muzeja žrtava genocida, srpsku delegaciju čine i predstavnici naših ministarstava spoljnih poslova i prosvete, kao i SPC. Ostale delegacije stručnjaka takođe su predvođene državnim zvaničnicima svojih zemalja, a dolaze mahom iz Evrope, ali i SAD, Izraela, Australije, Kanade, Argentine. Koncentracioni logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zauzimali su naročito mesto u nizu mnogih sredstava i načina sprovođenja genocida nad srpskim

Dejan Ristić: Beograd mnogo odgovornije od Banjaluke pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa (VIDEO)

26. novembar 2023.

Banjaluka nema dovoljno snažan motiv za saglasje sa Beogradom. Piše: Dušan J. Bastašić U nedavnom gostovanju Dejana Ristića, direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda na BN TV, voditelj je postavio pitanje, ima li dovoljno mudrosti, znanja, strpljenja u glavama srpskih predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ristić je iznio svoj, kako je naglasio, snažan utisak da u pojedinim situacijama kada su pojedine teme u pitanju, Beograd pokazuje potrebnu mudrost, strpljenje, državništvo i da u tom smislu mnogo odgovornije pristupa zaštiti srpskih nacionalnih interesa na čitavom srpskom etničkom prostoru. Imajući u vidu nedavno izraženu, snažnu podršku Predsjednice Vlade čitavom timu Muzeja žrtava genocida i odluci vladajuće partije da se Dejan Ristić postavi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA