arrow up

Bastašić: JADOVNO JE NAJVEĆI PODZEMNI GRAD U LICI

Danas više nego ikada treba podsjećati na istorijsku lekciju koju su srpski Sveti novomučenici krvlju svojom ispisali. Jadovno je najveći podzemni srpski grad u Lici, a u akvatorijumu rta Slana nalazi se druga srpska plava gorbnica, izjavio je predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” iz Banjaluke Dušan Bastašić.“Ovaj strašni bezdan, Šaranova jama, samo je jedna od kraških jama Like i Velebita u koje su mučenici često još živi bacani, pa na njihovom dnu danima umirali. Teško je pojmiti tu patnju o kojoj je svjedočio samo mali broj onih koji su se uspjeli spasiti. Ali, Gospod se pobrinuo da sa tih mjesta stradanja uvijek neko pretekne”, rekao je Bastašić. Bastašić je naglasio da

U petak 20. juna u 15 časova, u Karlovcu promocija knjige Đurđice Dragaš Vukovljak “Jer mi smo ista krv”

Sa blagoslovom Njegovog preosveštenstva, gospodina Gerasima, promocija će biti održana u crkvenoj sali u porti Sabornog hrama Sv. Oca Nikolaja. Riječ je o prvoj pjesničkoj zbirci koju čine stihovi puni sjete i tuge, a koju Đurđica posvećuje svim nevinim žrtvama Pokolja. Đurđica Dragaš Vukovljak je urednica privredno-političke rubrike Prvog programa Radio Beograda. Iako se dugo bavi pisanjem a njeni tekstovi i pjesme su objavljivani na sajtu i društvenim mrežama udruženja građana „Jadovno 1941.“ i RTS-a, do sada nije objavila knjigu. Zbirka pjesama Jer… mi smo ista krv njen je književni prvenac. O poeziji i književnom izrazu govoriće Gordana Dostanić iz udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda, a o inspiraciji za ovu zbirku govoriće Momčilo Mirić, predsjednik udruženja

Bojan Vegara: Konačno smo svi rasuti i napokon sam vas se svih otarasio

Kraj rata u kojem smo izgubili sve, a Jugo, Bato i kum Vedran i očeve, osudio nas je jedne na druge. Danas pred bolnicom u Zvorniku sjedim u autu i čekam da posjeta kod Deje prođe. Nikakav i zabrinut zbog Deje. I u glavu mi dođe, da ujutru ide Jugo u Irsku. Odjednom mi ne bi dobro. Skupi mi se i zera da zaplačem. Onda me misao odnese na početak našeg druženja u onaj mart 1993. kad nam je škola bila u podrumu Batinog ulaza i kad je Jugo došao da polaže. Znao sam ga od prije rata i na moru bi bili u istom mjestu ali nismo se družili.

Dušan J. Bastašić

DUŠAN BASTAŠIĆ: SRBI SE I SAMI ODRIČU SVOJIH ЖRTAVA

Kroz vijekove, naša srpska zemlja svjedoči o neizmjernoj žrtvi i postojanosti. Svaki kamen, svaka rijeka, svako drvo, prožeti su uspomenom na one koji su svoje živote utkali u slobodu i čast. Od sjaja Kosova do muke Jadovna, od suza Jasenovca do patnje Krajine – istorija našeg naroda je ispisana krvlju i ponosom. Zaborav je naš najveći neprijatelj! Dopustiti da izblijede sjećanja na nevine žrtve, na junake i mučenike, znači ponovo ih ubiti. Sjećanje nije samo opomena, već i zavjet – zavjet da ćemo čuvati ono za šta su oni pali: našu vjeru pravoslavnu, naš jezik, našu ćirilicu i naš identitet. Jedan od malobrojnih srpskih vitezova, jedan od boraca protiv zaborava

Roman “Djeca koju nije volio svijet” snažno svjedočanstvo o žrtvi sarajevskih Srba

U Istočnoj Ilidži sinoć je promovisan roman “Djeca koju nije volio svijet”, autora Bojana Vegare, koji kroz 57 priča iz ugla dvanaestogodišnjaka opisuje ratna dešavanja u mjestu Hadžići kod Sarajeva. Vegara je novinarima rekao da je ovaj roman napisao kako bi ostao trag tog ratnog vremena, da ljudi vide kakvu su sarajevski Srbi podnijeli žrtvu za stvarnje Republike Srpske. “Mi smo se u ratu odbranili i opstali, a nakon rata smo u egzodusu otišli. Prva priča počinje 1. marta 1992. godine nakon barikada i ubistva srpskog svata u Sarajevu, a zadnja je nastala u martu 1996. godine kada dolazimo u Bratunac i obnavljamo srušenu kuću da bi se naselili”, prisjetio

Djeco, srpski studenti, zašto na Medicinijadu 2025. baš na Zrće?

Spojite djeco tri prsta, uronite ih u vodu Plave grobnice, prekrstite se i pomolite za duše Svetih novomučenika srpskih koji tu postradaše. Piše: Dušan J. Bastašić Studenti iz Srbije, Srpske i Crne Gore kreću na Medicinijadu na Pag. Na Zrće! Zajedno sa studentima iz Hrvatske i Slovenije. Iz Beograda: Fakultet veterinarske medicine, Stomatološki fakultet, Medicinski Fakultet, Farmaceutski fakultet, Medicinski fakultet VMA. Iz Novog Sada: Medicinski fakultet, Fakultet veterinarske medicine. Iz Banje Luke: Medicinski Fakultet. Iz Kragujevca: Fakultet medicinskih nauka. Iz Pančeva: Stomatološki fakultet. Iz Niša: Medicinski fakultet. Iz Kosovske Mitrovice: Medicinski fakultet. Iz Foče: Medicinski fakultet. Iz Podgorice: Medicinski fakultet. Studenti sa Medicinskih fakulteta iz Splita, Rijeke i Zagreba Prema

Đurđica Dragaš: KO “ZAOBILAZI” JASENOVAC?

Vidim da je ruta kojom studenti trče do Brisela izazvala brojne komentare pa, iako sam se trudila da sve ignorišem, ne mogu da prećutim. Prvo. Lično mi je zaista žao što, na putu kroz Hrvatsku, ne svratiše do Jasenovca. Bio bi to pravi dokaz da stasavaju generacije koje patriotizam shvataju na ispravan način, ali još u meni tinja nada da će to učiniti u povratku, kad splasne medijska pažnja, i ovde i u Hrvatskoj. Videćemo! Drugo. Oni što ih kritikuju zbog toga zaboravljaju jednu važnu stvar. Deca koja ne znaju ili ne mare za Jasenovac su potpuno očekivana posledica društva u kojem decenijama živimo. Ne, ne mislim na socijalizam i

Bojan Vegara: DJECA KOJU NIJE VOLIO SVIJET

Svakom živom Srbinu, i onome koji voli i poštuje Republiku Srpsku, preporučujem da pročita knjigu “DJECA KOJU NIJE VOLIO SVIJET ” autora Bojana Vegare. Čak štaviše, obaveza svakog Srbina bi trebala da bude da pročita, preporuči i uputi i te generacije koje ne znaju pravu istinu, a pogotovo one posleratne, da budu upućene o svim užasima rata i onome što je zadesilo te generacije sarajevskih Srba. Svijet je nametnuo priču o tzv. agresiji Srba na Sarajevo, a istina, koju možete pročitati iz prve ruke u ovoj knjizi, je potpuno drugačija. Promocija romana “Djeca koju nije volio svijet” u Banjoj Luci, 30. maja 2025. u 19 časova u Kući Milanovića. Жivot

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Još jednom o Jasenovcu – i Jajcu

„Jajačko područje u oslobodilačkom ratu i revoluciji 1941-1945“. Tako se zvala knjiga koju sam svojevremeno kupio za dvesta dinara na buvljaku i koju dugo nisam stigao da očistim od naslaga prašine niti da je čestito izlistam. Obimna je, preko 600 stranica, i jedna je od tri koje su posvećene istorijatu delovanja komunističkog pokreta otpora u ovom kraju. Po dizajnu, naslovu, strukturi, rečenom i prećutanom – to je tipična lokalna hronika NOB-a, koje su masovno bile objavljivane u vremenu socijalističke Jugoslavije. Imao ih je svaki region i bezmalo svaki grad i pisane su tipski, sa potrebom da se prošlost ne rekonstruiše, nego konstruiše, u skladu sa ideološkim i političkim potrebama. Slična je i

Đurđica Dragaš: Jadovno je preteča Jasenovca

Previše je Jasenovaca bilo! Ako je Jasenovac najtužnija srpska reč, Donja Gradina je njeno najstrašnije slovo! Ipak i nažalost, genocid počinjen nad Srbima u NDH, Pokolj nad ljudima čiji je jedini greh bio što su Srbi i pravoslavci, ne može se svesti na Jasenovac! Prvi zatočenici Jasenovca, njih oko devet stotina, stigli su iz rasformiranog kompleksa logora Gospić – Jadovno – Pag…. Svako srpsko selo u Lici, na Kordunu, Baniji, Slavoniji, Sremu, Bosni, Hercegovini, bilo je stratište, a svaki kućni prag gubilište! Jasenovac je kulminacija zla koje je tinjalo širom zloglasne Pavelićeve tvorevine! Pamtimo, ne zaboravljajmo i ne opraštajmo jer… previše je Jasenovaca bilo! Od istog autora: Od istog autora:

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Zemunski logor nije se nalazio u okupiranoj Srbiji, već na teritoriji NDH

Kao Zemuncu, dobro mi je poznata zemunska istorija, posebno ona 20. veka, između ostalog i nepobitna činjenica da se od aprila 1941. Zemun nalazio izvan sastava okupirane Srbije, pa samim tim ni zemunski logor nije bio na teritoriji Srbije. Logor Staro sajmište, 1945. godina (Foto- dokumentacija „Politike”) To potvrđuje i enciklopedijska jedinica ’koncentracijski logori’ Hrvatske enciklopedije, koju izdaje Leksikografski zavod ’Miroslav Krleža’ u Zagrebu. U Politici od 22. aprila 2023. prenesena je agencijska vest pod naslovom „Danas se u Srbiji obeležava Dan sećanja na žrtve Holokausta”, u kojoj je između ostalog zapisano: „Nacionalni Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava nacizma i fašizma u Drugom svetskom ratu biće

Bojan Vegara: Priča nastala prvih dana aprila 1992. godine

Počele su barikade i čitavo jutro smo ispred televizora. Tata je zvao nekog na telefon i dok je razgovarao otjerao nas je na sprat. Ubrzo je došao gore kod nas i rekao nam da je sve u redu i da možemo u prizemlje. Baba je sjedila ispred televizora i govorila đedu, da je za sve kriva Njemačka. Đed je nije slušao niti je obraćao pažnju na nju. Gledao je u televizor i osluškivao vijesti. Odjednom baba ustade i reče. -Fino sam ja vama govorila da treba sve ovo prodat i selit u Srbiju. Ima više od dvije godine kako je onaj Berlinski zid pao i ja vama tada rekoh da

Promocija knjige "Krst na križu"

Ratko Dmitrović gost Kuće Milanovića u Banjoj Luci

Promocija knjige Krst na križu, dvotomnog djela autora Ratka Dmitrovića o manje poznatoj i potpuno nepoznatoj istoriji odnosa Srba i Hrvata. Gostovanje Ratka Dmitrovića realizuje se u saradnji Kuće Milanovića i udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Pozivamo Vas da 10. aprila sa početkom u 19. časova prisustvujete ovom svakako zanimljivom događaju. Rekli su o dvotomnom djelu Krst na križu: Akademik Vasilije Krestić: „Zlo je ušlo u hrvatsko društvo, hrvatsku politiku i to Dmitrović razobličava ne zato što želi nekoga da osudi, nego zato što želi da objasni u čemu je problem, odakle zlo dolazi i cilj mu je da nas osvesti, otrezni, deluje lekovito na nas da znamo

U Banja Luci održane izložba i promocija

U organizaciji Udruženja OML i Kuće Milanović u Banja Luci, održana je izložba Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove“ i promocija knjige Buda Simonovića „Ognjena Marija livanjska“. U subotu, 5. aprila t.g, u popodnevnim satima, program je otvorila grupa „Baštioničarke“ pesmom „Pjevaćemo što nam srce zna“. O baštini livanjskih Srba, koja je nastajala vekovima, govorila je Dijana Kovačić, član UO Udruženja OML. Program je, nakon toga, nastavljen razgovorom Gordane Dostanić i autora knjige „Ognjena Marija livanjska“, Buda Simonovića, čime je publici predstavljeno stradanje livanjskih Srba leta 1941. godine, opisano kroz ispovesti preživelih stradalnika. Deo potresne ispovesti Milice Erceg Galke, čitala je glumica Milica Milovanović. Nakon promocije prisutnima se obratio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.