arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Pokolj januara 1942. godine u romanijskom kraju

Januar 1942. godine označio je drugi veliki talas zločina nad srpskim narodom u romanijskom kraju. Prve zločine izvršile su muslimanske ustaše u Sokocu, u selima Rudine, Brejakovići, Baltići i Podromanija, gde je stradalo najmanje 300 srpskih civila. U selu Baltići, ubijena je žena Miloša Jovanovića sa šestoro djece starosti od 2 do 14 godina. Ubrzo nakon ovih zločina, na prostor Sokoca stigla je i Francetićeva Crna legija, nastavljajući teror u selima Vražići, Bjelosavljevići i Gazivode. Tada je postradalo najmanje 150 Srba. Nakon Sokoca, ustaške jedinice Crne legije su se podijelile u dvije grupe. Jedna je nastavila krvavi pohod kroz srpska sela Sokoca, Han Pijeska i Vlasenice, dok je druga krenula

PREDRAG V. OSTOJIĆ : USTAŠKI ZLOČIN U STAROM BRODU KOD VIŠEGRADA 1942.

Istorijska studija “Ustaški zločin u Starom Brodu kod Višegrada 1942 – U svjetlu njemačkih dokumenata” istoričara Predraga Ostojića još jedan je u nizu dokaza da o nekim događajima iz naše prošlosti o kojima se uz časne izuzetke, ne samo da nije pisalo i nije govorilo već da o njima nije bilo “poželjno ni pisati ni govoriti”. Knjigu je objavila izdavačka kuća “Svet knjige” iz Beograda i kako je najavljeno iz ove izdavačke kuće imaće svoje promotivno predstavljanje uoči Vidovdana u Višegradu u povodu otvaranja i osveštavanja muzeja žrtvama ustaškog zločina na Drini. Prenosimo tekst istoričara Nemanje Devića, koji je uz dr Bojana Dimitrijevića jedan od recenzenata ove knjige koja je

Zbornik dokumenata: USTAŠKA ZVERSTVA (1941–1942)

Istorijski izvori o delovanju ustaške Nezavisne Države Hrvat­ske (dalje: NDH), uz ostalo, i o masovnoj represiji koju je ova država ’novog evropskog poretka’ sprovodila nad nacionalno, rasno i poli­tički nepoželjnim stanovništvom, pohranjeni su u arhivima, uglav­nom u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. Jedan od osnovnih izvora su i arhivski fondovi u Nemačkoj, kao i fondovi u drugim ze­mljama koje su delovale na teritori ji NDH. Deo arhivske građe, nala­zi se i u Arhivu Republike Srpske u Banjaluci. USTAŠKA ZVERSTVA ( PDF ) Zbornik dokumenata (1941–1942.) Priredio Milan Koljanin Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa novosadskog i bačkog g. dr Irineja BIBLIOTEKA POSEBNA IZDANjA Glavni i odgovorni urednik: Dr Nebojša Kuzmanović Urednici:

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Vasilije Đ. Krestić – Genocidna ideologija Hrvata

Knjiga je predstavljena na Beogradskom sajmu knjiga, u izdanju Udruženja za odbranu ćirilice „Dobrica Erić“ iz Beograda i Talija izdavaštva iz Niša; napisana je  i objavljena inspirisana rečima Jovana Dučića da se mora neprestano ponavljati i širiti istina o užasnom  stradanju Srba u NDH  1941-1945. godine. Državno i istorijsko pravo Hrvatske jedno je od značajnijih pitanja koje je i u ranijoj i u novijoj prošlosti moćno uticalo i još uvek snažno utiče na međusobne odnose Srba i Hrvata. Zbog nedovoljno proučenih hrvatsko-srpskih odnosa, pogrešnog i tendencioznog tumačenja tih odnosa, koji su i posle Prvog i Drugog svetskog rata ulepšavani i doterivani prema dnevnopolitičkim potrebama, pitanje državnog i istorijskog prava Hrvatske,

Ova knjiga je optužnica za Genocid! Nikad podignuta, prećutkivana i prekrivana lažnim kompromisima 

U februaru 1988., dnevni jugoslovenski list „Borba“ objavio je specijalno izdanje, u kome su opisani i ilustrovani ustaški zločini od 1941. do 1945. Novina je takoreći preko noći povučena. Sačuvani primerak, 37 godina kasnije, u fototipskoj formi objavili su izdavačka kuća Prometej iz Novog Sada i udruženje „Jadovno 1941.“ iz Beograda. U knjigama su sačuvana svedočenja, opisani ustaški zločini i navedena imena više od 11 hiljada zaklane kozaračke dece. Najstarije imalo je samo 14 godina, a većina do sedam. Izdanje je štampano na srpskom, ruskom i engleskom jeziku, a predstavljeno je nedavno na Sajmu knjiga u Beogradu. Tamo je bio i reporter Aleksandar Milivojević. Poslušajte zvučni zapis emitovan u petak

U Beogradu održana promocija knjige “Redni broj smrti”

Ova knjiga je optužnica za Genocid! Nikad podignuta, prećutkivana i prekrivana lažnim kompromisima. Kako drugačije da se nazovu surova i bestijalna ubistva dece. Piše: Đurđica Dragaš Prvog novembra 2025, u okviru Beogradskog sajma knjiga, promovisana je jedna vredna i važna knjiga. Udruženje Jadovno 1941. iz Beograda i izdavačka kuća Prometej iz Novog Sada izdali su, na srpskom, ruskom i engleskom jeziku,  fototipsko izdanje specijalnog izdanja lista Borba od 16.2.1988. koje je u to vreme ekspresno povučeno iz prodaje. U knjizi su objavljena imena i prezimena 11.219 – oro kozaračke dece koje su zatrle ustaše na najmonstruoznije načine u periodu od 1941. do 1945. godine Knjiga neobičnog izgleda i formata i izuzetno

REDNI BROJ SMRTI – Nova knjiga u izdanju UG Jadovno 1941.

Izdavačka kuća “Prometej” iz Novog Sada i UG Jadovno 1941. iz Beograda izdali su na srpskom, ruskom i engleskom jeziku fototipsko izdanje specijalnog izdanja lista Borba od 16. 2. 1988. koje je u to vreme ekspresno povučeno iz prodaje. Najstarije dete imalo je samo 14 godina a većina dece su bila starosti od 6 do 7 godina. Naglašavamo da se ovi podaci odnose samo na kozaračku decu a Pokolj, zločin Genocida nad Srbima, dešavao se na prostoru čitave tadašnje NDH. U knjigama su objavljena imena i prezimena 11 219 kozaračke dece koje su zaklale i zatrle ustaše na najmonstruoznije načine u periodu od 1941. do 1945. god. Promocija ovog troknjižja,

Rade R. Lalović: VJEČNAJA PAMJAT STRADALIM NA ZELENGORI

Mitar Kovač, Miloje Pršić, Petko Rašević, Milorad Ostojić, KOMUNISTIČKI ZLOČINI NAD JVuO – Od Ravne Gore do Zelengore, Evroazijski bezbjednosni forum, Beograd2025. Nakon više ili manje uspješnih i relativno brojnih knjiga o stradanju JVuO štampanih u dijaspori i u kod nas u Otadžbini, a pogotovo nakon knjiga Aleksandra Miloševića, Srpska Priča,  Nemanje Devića i Bojana Dimitrijevića, Bosanska golgota: slom snaga JVuO u Bosni 1945. godine, Rodoljuba Maletića i Dejana Đerića, Odlikovani i unapređeni JVuO 1941. – 1945.  nedavno je izašla iz štampe i knjiga grupe autora (Kovač, Pršić, Rašević, Ostojić) KOMUNISTIČKI ZLOČINI NAD JVuO – Od Ravne Gore do Zelengore, koja otkriva niz novih činjenica o stradanju JVuO na kraju Drugog svjetskog rata donoseći dragocjena neposredna svjedočenja

Feljton: Logor Slana – Pag 1941.

Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. Pročitajte feljton: Pakao u kamenoj pustinji Autori: Borislav Ostojić, Mihael Sobolevski Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika.Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar

rajko_lukac_feljton_02-1.jpg

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica Ako neki putnik, prolazeći kroz gospićki kraj, poželi da vidi mjesto najstrašnijeg gubilišta u Jugoslaviji iz ljeta 1941. godine i oda počast desetinama hiljada žrtava, to mu na žalost, neće poći za rukom, ili ne bar lako i jednostavno. Činjenica je prilično mučna, ali je ne treba prikrivati bar u novinskom članku koji bi da se bavi tim užasnim ljetom na Velebitu, gdje ni poslije četiri i po decenije i poslije više hiljada raznih spomeničnih obilježja iz NOB-a, podignutih širom zemlje, nema ni pristojnog spomenika, a još manje iole prohodnog puta. Istina, u poslednje vrijeme počele su pripreme

Imena žrtava ustaškog genocida u Livnu i okolini ljeta Gospodnjeg 1941.

U ljeto 1991. godine, kada je u štampu krenulo prvo izdanje knjige „Ognjena Marija livanjska“, pedest godina nakon tog krvavog ljeta 1941, kojem je posvećena, još nije bio definitivno utvrđen ni spisak stratišta, a kamoli imena svih žrtava ustaškog genocida na području Livna i Livanjskog polja. Ti  podaci nijesu u potpunosti sređeni ni do danas i kako vrijeme prolazi, sve je manje nade i izgleda da će taj tužni i zastrašujući imenik ikada biti kompletiran, jer je iz dana u dan sve manje svjedoka i savremenika,  pouzdanih i vjerodostojnih. Uz sve to, na ovim prostorima je u međuvremenu progrmio još jedan rat, dogodili se novi zločini i pogromi nad preostalim

PLAKALI SMO PJEVAJUĆI

U devedeset prvoj godini života, Milena (Aleksić) Kecman objavljuje dragocjenu knjigu od značaja za srpsku kulturnu baštinu. Milena je rođena 29. januara 1934. godine u selu Rakelići, kod Prijedora. Skoro cijeli svoj radni vijek provela je u prosvjeti — najprije kao učiteljica, a potom kao nastavnica ruskog jezika. Posvećena svome pozivu, i nakon odlaska u penziju ostala je vezana za obrazovanje, usmjeravajući svoj trud na očuvanje sjećanja i istorije rodnog kraja. Vođena željom da budućim generacijama ostavi vrijedno svjedočanstvo o prošlosti, počela je da sakuplja podatke o selu, oslanjajući se na vlastita sjećanja, kazivanja komšija i prijatelja, kao i dostupnu dokumentaciju. U svom radu obuhvatila je period Kraljevine Jugoslavije, a

Zamuklo selo Velika!

Za dva sata pobijeno, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. U kući Mirka Paunovića šesnaestoro živo izgorelo. Spisak zlodela kvislinških jedinica veoma je dugačak, ali ono što je 28. jula 1944. godine učinila „Skenderbeg“ divizija, po surovosti prevazilazi sve. U malom selu Velika, nedaleko od Čakora, za samo dva sata i 15 minuta pobijeno je, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. Razularena rulja u esesovskim uniformama, uz asistenciju balista i vulnetara iz Plava i Gusinja, izvršila je stravični pokolj. Bilo je sunčano, vedro julsko jutro, kada je u ovo divno planinsko selo iz pravca Murina, dotutnjala motorizovana kolona ostatka 14. puka sedme

U petak 20. juna u 15 časova, u Karlovcu promocija knjige Đurđice Dragaš Vukovljak “Jer mi smo ista krv”

Sa blagoslovom Njegovog preosveštenstva, gospodina Gerasima, promocija će biti održana u crkvenoj sali u porti Sabornog hrama Sv. Oca Nikolaja. Riječ je o prvoj pjesničkoj zbirci koju čine stihovi puni sjete i tuge, a koju Đurđica posvećuje svim nevinim žrtvama Pokolja. Đurđica Dragaš Vukovljak je urednica privredno-političke rubrike Prvog programa Radio Beograda. Iako se dugo bavi pisanjem a njeni tekstovi i pjesme su objavljivani na sajtu i društvenim mrežama udruženja građana „Jadovno 1941.“ i RTS-a, do sada nije objavila knjigu. Zbirka pjesama Jer… mi smo ista krv njen je književni prvenac. O poeziji i književnom izrazu govoriće Gordana Dostanić iz udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda, a o inspiraciji za ovu zbirku govoriće Momčilo Mirić, predsjednik udruženja

Promocija knjige, Ognjena Marija livanjska

Izložba i promocija na Palama, u Sokocu i Istočnom Sarajevu

U okviru svoje aktivnsti predstavljanja široj publici istorije i bogate zaostavštine Srba Livanjskog polja, prikazivanjem izložbe „Srbi Livanjskog polja – tragovi kroz vekove“, uz istovremeno predstavljanje knjige Buda Simonovića Ognjena Marija livanjska, Udruženje OML će se, početkom juna, obratiti publici Republike Srpske, na području Istočnog Sarajeva. Očekujemo vas: Vidimo se!

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.